Jedinstvo, January 17, 1961

              I
STRANA 2
"Zajedmcar" u broju od 1 januara pise:
"I'rcd nama je hsta pnjaljemh dclegata za Kon-vcncij- u
Pomladka, koja ce se odrzati 1., 2. i 3. srpnja
(jula) u Niagara Falls, Ontario, Kanada. Prva
Pomladka u Kanadi, dakle, posvecena jo nasem
clanstvu u Kanadi. Lista pocasnih i omladinskih kandi-dat- a
za delegate ovc Konvencije pokazujo mali dopri-no- s
nasega Slanstva u Kanadi. Za ovu konvenciju sostro
i braca u Kanadi mogli bi i trcbali bi da so bolje odu-Sev- o
i zeice porade da konvencija bude uspjesna u cast
naSeg clanstva u Kanadi."
U istom broju "ZajedniCara" objavljcno je sao-peen- je
o dlanskim konferencijama HBZ u Schumacheru,
Kirkland Lake i Torontu. Ovim konferencijama prisus-tvov- at
co glavni podpredsjednik HBZ Milan Vrancs.
Kako jo javljeno u proSlom broju "Jedinstva", u
Schumacheru cc se odrzati dva kampanjska sastanka,
PISU NAM
SA „REL3FA" Р0ШЕ RAONIOKU STAIPU
Dragi drugovi: 2ao mi je
da za pomoc naSe radnicke
novine nisam u stanju da u-cln- im
vise od ovih 10 dolara
Ito prilazem za obnovu mojc
prctplate, kalendar a ostalo
o fond.
Vjerujete drugovi da ni-sam
bio u slabijem stanju ni
u danima kad je pokrenuta
naia radnicka novina i a-k- o
jo to bilo u teskoj ekono-msko- j
krizi. IJila je onda
bar mladost pa jo bilo i na-d- o
za "bolje" dane. Danas
jo mnogo teie, jer smo sa-da
ostarili, pored besposlice
tu je i bo lest. Nas atarije ne-c- o
ni da gledaju kad traii-m- o
rada, a iivjeti fee mora.
Evo drugovi, ja sam na re-lif- u
vec 10 mjeseci i jedva
vozem kraj 8 k raj em, ali ne
ielim da ostancm bez nas
radnttke novino, bar ne da
nas kad se zbivaju tako kru-ir- ai dngadjaji u svijetu i do-fa-zi
ono zasto earn se horio
cijelog zivota. Pomagao sam
radniCkii novinu i bio njon
prctplatnik od prvog broja
"Borbc", pa zelim da ju ci-ta- m
jos i za ovo malo prco-stalo- g
zivota. Nasa mi je no-vina
danas jedina utjeha i
razgoor, jer silom prilika
moram da zivim izvan mjes-t- n, jer samo tako mogu ve-za- ti
kraj s kraiem. I to jo
moguce zahvaljujuci jed-no- m
drugu Ukrajincu koji jo
zaposlen l dao mi je skloni-5t- o
u njegovoj skromnoj ku-cic- i.
Kao sto so dogadjnju ve-li- ke promjeno u svijetu, vi-di- m da se zbivaju dogadjaji
i u nasim redovima, i to tak-v- i
da covjek prije par godi-r.- a
ne bi mogao ni pomisliti
da su moguci. Mislim na slu-c- aj
sa onom "petorkom", ili
bolje reci "dvojkom".
Nije mi namjera da zala-zi- m
u polcmiku i ako bi i--
mao
mnogo StoSta reci onoj
dvojici. A Sto So ovih novih
ticc, kao sto su Petrovic-Mi-hi- e,
Dolenc-Skala- r i Mladc-novi- c,
mo2da se njima mozc
i oprostiti sto ne znaju bo-lje?
citajuci clanake tog I'et-rovi- ca nije mi bas islo u gla-v- u
sve ono njegovo frazira-nj- e
i uvijanje, ali mislio sam
da ja kao prost radnik mo?.-d- a
ne shvacam "profesora".
Sada jc meni jasno kuda
jc pucao "profesor" kad je
govorio: "Pustimo mi njih
na miru". Jasno je i meni
danas kuda su oni naginjali.
Htjeli su niSta manje nego
da preotmu nasu radniiku
?tampu i da je stave u slu2-b- u
titovsko politike. Htjeli
su da uniste tekovine za ko-j- e
smo so mi borili ti'ideset
i vile godine. Hvala budi na-5i- m drugovima kao to su
Grbic. MioSic, Stimac, Gru- -
bic, Bolf kao i oni cestiti
mladi ljudi. novi doseljenici,
i svi ilanovi Glavnog odbora
da su sprijedili ove Branko-vic- e
na vrijeme.
Cini mi se da sa ovom tro-jlco- m, ukljueiv i vajnog
"profesora". niemo niita iz-gub- ili, ier nismo e njima ni-
Sta ni dobili Vidim da su o-st- ali oni drugi i vjertijem da
ce oetati ier. i ako ih no po-znaje- m licno, niihovo mi s0
'.uthnrizfd
Kampanja Hrvatske Bratskc Zajcdnicc
u
Konven-cij- a
pisanje bolje svidja od "pro-fesorovog- ".
Ah, drugovi
moji, kad pomislim na Kru-zic- a
i Stevanova, osobito
Stevanova, jer Kru2ic ni me-ni
kao ni mnogim drugima
nije nikada "isao u torbu"
kako je nedavno rekao onaj
iicanin. i копаспо, on jc ir-gov- ac
u dusi. Ali Bogoljub,
za njega sam se prevario i
nebi nikada mogao pomisli-- t' da bi on mogao tako nesto
uciniti, jer, treba priznati is-t-mu da je dobro radio i zala-ga- o
se za radni2ku stvar.
Sieiam se njegovc kritike
preko javnosti, kako je on
znao osudjivati revizionizam
i kako je branio nas pokret
od njih. Pa sta se dogodilo
s njime i kuda namierava sa- da? U ietnike valjda nede,
pa oni su ga i tukli a valjda
nece ni Pctru Stnnkovidu.
bi
Malona si ko' David,
bacila si kamen
iz pracko na
OKubo!
Svi pratimo,
sa
tvoj dvoboj, jer si
a tvoj
samo ubo.
Izdr2i, izdrzi, svi smo uzatc,
svi, sreem i dtisom.
JoS malo,
samo jos jedan napor,
otvori o5i,
jer silnik pruza ruku,
i stremi za tvojom gusom.
liiils¥¥0
koiiferenciie
ledan u subotu 21. januara, od 1 do sati popodne, dru-gi- u
nedjelju 22. januara od 1 do 4 sata popodne. Oba
sastanka odrzat ce se u Hrvatskom domu u
U subotu uvecer 21. januara odrzat ce se
banket.
U organiziranju ovih sudjeluje svih pet
odsjeka HBZ iz Porcupene kempu.
U nedjelju, 22. januara odrzati ce se konferencija
u Kirkland Lake, koja pocima u 6 :30 sati na ve£e.
U nedjelju 29. januara odrzat 6e se konferencija u
Torontu — u Hrvatskom narodnom domu, 1G50 Dupont
Street. Konferencija pocinje u 2 sata popodne.
Uzgred napominjemo, da se toga dana i u isto vri-jem- e
u Torontu odrzava slavenski koncert (u okviru
mjescca slavenske solidamosli). To je dosta nezgodno
za one koji bi zelili prisustvovat No bi li so
konferencija HBZ mogla odrzati istog dana uvecer?
Bojim se da i tu, gdje je za
sada nasao skloniste nece za
dugo, jer ne traje nista do
vjeka pa nece ni Tito. Pa ku-da
ces onda, Iz-revje-rio
si tvoje stare i
prijatelje i oni to
nece vise primiti. Ostaces sa-da,
pod sam, izoli- -
ran od svakoga.
Jos jedan star! pretplatnik.
B. C.
P. S Ja znam da trela-l- o
potpisati sve dopiee 5to bi
bilo stvarno na svomo mjes-tu- .
Mogu ovi i novpedoni ti-to- vci reci da je uredniStvo
samo napigalo, kao sto su i
u njihovom propagandistic-ko- m materijalu navodili da
su Grbic i Mio3ic ignori-tal-i
protesto. Mi znamo da
to nije tako, jer osjecamo
drukdije. Ja imam razloga
za ncpotpisivanjo.
K U B I !
a
pravdo Goliata,
pratimo strcpnjom
malcna,
таб jc silnika
u sree
5
narodnom
Schumacheru.
priredaba
priredbi.
Bogoljube?
naj-Lskrcn- ije
starost,
Prim: паб plameni pozdrav,
Ti, zemljo
djeviSanskom nogom
na vrat stala.
G.—
NEPRIJATELJI
Ako r.emo2ete zajedno s nama,
a onda nemojte ni da nas '
prezirete. r
Jer mi vas nismo vezali za
i uhvatili u mrezu nase svirkc.
Vi sto samo svoji
Vi koji iivitc s va3im usnmljenim :
snovima.
Vas cilj u zivotu, su
egoizma,
s kojima jc zacrnjeno sve,
pa i sopstvene oci vaSe.
M. Daic
(Krailnik)
da
sreu
1иб
every and Frkky,
ami
I4blihing 470 Queen Street Weet,
Toronto SB,
KMpire 3-KV- 12. ГАЦвт JltoiK,
Ivan Stimae. rate:
J6.00 year, USA and other $7.00.
Cla Mail, I'ot Office DepU
ianadi
Kanadski radnik
buducnost
Jedanaestog januara uve-- i su dvije
cer nezapo- - dvoranc za
radnika. Sakupilo ih bilo toliko nisu svi
se i zenskih.
jc izrabljen ra-d- i,
a kad kapitalistima vise
radi, a kad kapitalisti vise
nije polreban za pravljenje
profita, baco ga na ulicu i
dadu noSto §to se zove "po-moc",
toliko da no umre
sa obitelji. I
dok so radni covjek o-- ni
za kojo jo radio razbacu-j- n
se milijunima.
Na81i su so ljudi koji su
radnicima rekli da no trpe
tu ncpravdu, da sku-p- a,
da se ujedino i da so bo
re za I narod se
odazvao.
Pomamni orkan
nasreo na to moront,
zgasne zvjczdu,
vjesnik suncano zoro
sto s tcbe zapad
sutra obasijat treba.
Sva juzna Amorika
gleda na tcbe,
ko £udo slobodc,
sto Bog
poslo s neba.
Hrabrost ti
na pragu pomamnog pakla
tinja u miliona,
sto misli k tebi svode
u tamnoj noci.
Sutra, sveta sloboda,
naporom tvojim,
na prag cc doci.
Kubo, mala,
slobode,
si zmiji
J Brocanac
sebe,
jedini sirastl
PublUbed Tuesday in Serbo-Croati- an
Slovenian language, by Jedimtvo
Company,
Ontario, Canada; telephone
Stjepan Bui-пез- д
Manager Subscription
per countries
as Second Oltawa.
odrzan miting Ljudi
mogli
dosta, muskih
Hadnik
gladi
pati,
dodju
svoja prava.
STRANICAMA
Vjcruje so da cc izmedju
jugoslavcnske vlade i Vati-kan- a
doci sporazuma ko
jim ce biti regulisani odnosi
izmedju driave i katoliSke
crkve. 0 tome su vodjeni
pregovori izmedju predstav-nik- a
jugoslavcnske vlade i
katolifkih biekupa, a zatim
biskupska delegacija pos-jeti- la
Vatikan.
5to ce zna6iti ovaj spora
aum za "hrvatske nacionali
ste" (a donekle i slovenske),
osobito one koji su se u svom
antinarodnom radu najvile
oslanjali na Vatikan? Kako
ce tu stvar objasniti gikaSka
"nanica"? "Danica" jo5 u
vijok 3uti, ali ona cc prije ili
kasnije morati da o tome go-vor- i.
U stvari i njezina sada-3nj- a
§utnja govori — govori
da joj tesko i ncugodno.
Ne samo ce morati
Zasto jc HBZ pomogla
"hrvatsku crkvu
u Torontu"?
Vidio sam u zapisniku Iz-vrsn- og
odbora Hrvatske Bra-tskc
Zajednice da je "hrvat-sko- j
crkvi u Torontu" odob-re- n
dar od 100 dolara. Mono
ovo mnogo cudi. Hrvatska
crkva u Torontu nije samo
crkva, nego centar ustaskih
aktivnosti. Iz nje se siri i
propaganda protiv Hrvatske
Bratske Zajednice i "Zajed-nicara- ".
Tamo se nalaze ne-- ki
najvcci neprijatelji HBZ
u Torontu.
Ja protestiram protiv da-van- ja
zajednicarskog novca
za takve svrhe.
Clan HBZ
hoce
Bile unajmljene
jc miting. je
slcnih da
dok
od
svojom
jc
ko
njihov
do
je
uci u jednu, mnogi su stajali
po hodnicima.
Sedam osoba upisivalo
je novo clanovc u befcposle-nick- u
organizaciju. Clanari-n- a
je 10 centi na mjeeec.
Mnogo ih je prietupilo.
Ljudi uvidjaju da im je or
ganizacija jedini spas. Mo-raj- u
se boriti ako hoce dr.
zive. Bori se za poeao, zn
vecc place, za vide standard
2ivota, za bolju bududnoet
sebe i svoje djece.
Kanackki radnik je otvo-ri- o
oSi rvidi kuda treba da
ido. I on t'o doci do svoga ci-Ij- a.
A oni radnici koji jol nisu
otvorili oci, otvorit co ih. I-- ma
ih koji so boje da izuste
l-ij-ec za svoja prava. Ima i
takvih koji cokaju, noka
drugi urede i oni co se prik-Ijuci- ti
kad bude gotovo. Ovo
nijo dobro. Svi moramo pri-pada- ti
radni6kim organiza-cijam- a
i svi so moramo boriti
i doprinaSati.
Otvorlto oci, ljudi, idete
putem koji vodi u bolju bu-ducnost
vas i vase djece.
Z. I.
Nczaposleni
u Hamillonu
Krajcm proslog tjedna
u Hamillonu je bilo 21.263
nezaposlenih, saopcava
drzavni ured za uposliva-nj- e
(National Employ-ment
Service).
Tko м vrabaca bojl, neka proje
ne sijt?. — Hrratska poslotica.
PO L1STOVA
gov "komunizam", nego mo-zd- a
bude prisiljcna i da ga
podupire. To ct biti neSto za
vidjeti.
"Naia Nada" (glasilo Ka-tolic'-
ke
Zajednice) je objavi-l- a
"nekoliko na5elnih rije-c- i
. . . u ielji da unee nelto
svijetla u ovo mucno pita-nje- ". Koliko svijetla? "Na-ia
Nada" nastoji da objasni
i opravda poetunpak Vatika
na, ali to radi preko volje. O
na upezorava Vatikan na to
da "komunisttfka v 1 a d a
Jugoslavije ne misli na isk-le- n
i dugoroSan sporazum;
ona pravi casovit taktiki
potez, jer joj to odgovara
bilo radi vanjekih, bilo unu-tarnj- ih
prilika, bilo radi o-badvo- jih", ali odmah zatim
dodajc "drugu turobnu Ci-njeni-eu",
a to jc da crkva
(t. j. Vatikan) ncma drugog
prostane napadatiTita inje-lizlaz- a. "Mole li crkva izb
IVIOJ! UTISC1 U STAROM
KRAJU
Pise: Vlada Papic
(Port Arthur)
(Nastavak)
Skola u Mx-koplj- u je u
slabom stanju. Ima cetiri so-b- e. Pod poderan, jos malo
pa ce dijete morati paziti da
ne prelomi nogu. Zidovi cr-n- i, neokreceni. Skola nije
odgovarala u prijasanje vri-jeme,
a joa manje sada. Pri-je
su djeca iSla u pet razre-d- a
a poslije jedan bio u-kinj- en, tako da su djeca svr-sava- la cetiri razreda Skole.
Sada polazc 8 razreda, oni
to zovu "osmoljetka". Ima
osam ucitelja i jedan nastoj-nik- . Jedna djeca idu u skolu
prije podne, druga poslije
podne. Poslije sam cuo go-vor- e da je skola trebala biti
izgradjena gdje je bila crk-va
Sv. Filipa. To jc najbolje
mjesto za skolu. I sam pop
Butorac je govorio da je
Mrkoplju dosta jedna crkva
a na torn mjestu da se sagra-d- i
skola. Dato je na glasanje
i vecina je odglasala da se
gradi crkva.
Isao sam razgledati pila-n- u.
Primjetio sam da je mno-go
veca nego je bila prije
kad sam ja radio u njoj, a
lakSc se radi nego se radilo
prije. U pilani radi dosta
djevojaka. Dosao sam do je-dn- e koja radi na cirkularu i
pitao da h radi tesko. Odgo-oril- a
jp da ne radi tesko.
Pitao sam je za placu. Rekla
je da ima 12 do 13 hiljada
dinara na mjesec, a radi 8
sati. Pitao sam kako to da ne
zaradi uvijek jednako. Od-govori- la je da placu dobiva
prema tome koliko kubika
izreze. Ima H dosta da plati
hranu i stan ? Pekla je da ni
je dosta. Ima da kupi robe,
a hrani se kod kuce.
Isto ovakva placa jo na
pilani u Lu6icam. Na placu
gdje se otpremljiva roba za
radi so vise.
Isao sam do mjesta gdje
so rastovarju balvani. Tu no-ma
vie one stroke i vagona
na kojima su radnici vukli
balvano u pilanu. Naprav-ljo- n je zlib (kalver) po ko-m- o balvani idu u pilanu.
Krajem radi jedna dizalica
l.oja hrpa balvane. Tako na
ovom mjestu radi manje ra- dnika nego jo radilo prije, a
ladi so dosta lakse.
Bio sam upucen da vidim
kako se bruso zagc (pile).
Tu jedan radnik upravlja sa
jednom masinom koja brusi
pile. Zamolio sam ga da mi
pokaze kako se to radi. Ot-vori
so masina i pila se samo
poniiee i naljrusi. Tu sam se
malo zadrzao i razgledao.
Vidim da je dosta veliki na-preda- k.
Za kratko Tijeme doslo
jc tu desetak ljudi. Pitali su
o Kanadi. Ilazgovarali smo
cko 10 minuta. Pitao sam ih
gdje oni rade. Kekli su da
rade u pilani. Da li imaju o-dm- or? No, do3Ii su samo da
razgovaraju samnom. 2ele
znati kako je u Kanadi. "A
ko vam je skrivan (bas)?"
"Evo ovaj ovdje". Rekao
sam mu da bi fa volio za ta- -
ШМШ BEOGRAOA VAMANA HRUATSK8 "NAC1QNAL8STI"
legavatl svaki ovakav ma-ka- r
i privremeni sporazum,
koji vjemicima do-ro- si barem 6asovito olakSa-nje?,- "
pita "Naia Nada".
(Dakle: i za njih je to priv-remeni
potez!). Na kraju
kaze: "Ali jo5 je vaznije da
ne zabrzamo s preuranje-ni- m
oeudama, nego da shva-tim- o teiinu sUuacije, potre-b- u
jasnog rasudjivanja."
Dakle, bez razlike koliko
r.eugodno, treba se pokoriti
volji Vatikana. (Sta im dru-g- o
preostaje?)
Jasno je da ce ovaj spora-zum
predstavljati "te2ak u-ar- ac (kako to ka2e "Nova
HrvaUka" iz Londona) hr-vatek- oj
nacionalnoj opozici-ji- ".
Takodjer je jasno ce
on biti od korieti danaSnjem
jugoelavonskom re2imu. A
i Vatikan ima svoje габипо.
Sto ce pnk znaciti za hnat- -
kog basa delat. "Ja sam 20
godina u Kanadi i јоб so ni-sam
namirio na takvog basa.
Mene jo svaki bas gonio kao
vrag svoju mater. Jedan
moj prijatelj je kazao: Ka-d- a te Englez Majna', onda
ne mozes pogledati nikuda
l: stranu, kao sto plasljivom
konju metnu da mo2e gleda-t- i
samo naprvo. Tako i ka-nadski
radnik mora gledati
samo u svoje dclo". Oni su
se smijali.
Posao sam dalje u jednu
prostoriju. Tu dva radnika
kod jedne masine pravo cig-1- c (blocks), koje izgledafu
kao cenientni blokovi kojo
imamo mi u Kanadi. Te blo- ke e pn e t.ikr da lzmjo-бај- и pilotinu a neSto cemen-ta- ,
stave neke kcmikalijo,
dobro promjesaju i mecu u
masinu, koja izbaci clglu,
koja so pazljivo stavlja na
susila. Kad se osusi, dosta jo
tvrda i lagana. Prva zgrada
koja se pocela zidati s ovim
ciglama ili blokovima jo ku-gla- na sa bufetom. Inimjori
tvrde da ce ovi blokovi od-govar- ati
i za gradnju kuda.
ISao sam da razgledam
Sumu. Dosta je posjedena 1 prorijodjena. Za vrijeme ra-t- a sjokli su ju Talijani i vo-zi- li
u Italiju. Danas se isto
mnogo sijecc. U sumi nieta
di-vet- a ne ostajc, sve se uzi-m- a do centimetra dcbljino.
IJolje drvo ido na pilanu za
gradju, a ono 5to nije za gra-oj- u odlazi za pravljenje pa-pir- a. Sve to ide u druge dr-?av- c. U zemlji ostaje malo
ln--a za gradju, jer jo sku-Г- о; jedan kubik jelovino ko-St- a 30.000 dinara a jedan
metar drva za gorivo koita
2.000 dinara i vise.
Odmah poslije rata avatko
jo mogao napravit ili popra-vi- t
kucu, jer je bilo dosta
gradje, i to skoro badava,
samo jo bilo poteskoca za
cavle, koje su pravili od
tvrde ?.ico. Jcdni ljudi su bi-- li nemarni, pa nisu popravili
Irucc, a sada to no mogu u
cmiti, jer, kako sam prijo
kazao, gradja je skupa i to
sko Se dobije.
Sumski radnici imaju da-nas
bolje pogodnosti nego su
imali prije. Oni vise ne zivo
u kolibama. Sumarija im
pravi barako, svaki radnik i--
ma svoj krevct, slamnjaSu,
plahte i deke. Tu radi oko
GO Bosanaca, jcdni ruse sta-bi- n, drugi iznose. Sada su
dopremljcne i kuharicc, da
radnicima kuhaju.
Kirijasi u Gorskom Kota-r- u
nestaju. U Mrkoplju joS
ima cetiri para konja, koji
slu2e za izvlaclivanje balva-n- a
do ceste, gdje se tovare
na kamione (trokove. Suma-rija
ima tri para konja. Gdje
nije daleko oni vozc iz sume,
na kamione (trokove). Suma-- i
tovare preko 5 kubika jelo-vino.
Kirijasi zarade u jedan
dan po 50.000 dinara 6isto-g-a.
(Nastavit ce se)
I I
je
da da
je
da
ski i druge narodc Jugosla-ij- e
o tome ce se moci jasni-j- e
govoriti kad sporazum
bude objavljen. Treba naimo
znati da se tu radi o odgojti
djece (vjeronauk u skola
ma), braku, povlasticama
crkve i svecenstva itd.
Opaki izii m
Zapadnonjemacki minis
tar Zigfrid Balke ukazuje u
jednom govoru na zaetra§u
juci porast saobi-acajni- h ne
sreca na njema6kim dnimo
vim a:
— Najopasniji iium na
§eg Tcmena nije atom, voe
i auto.
SIRITE I POMA21TE
RADNIcKU STAMPU!
t 0--0 0 0 0-- 0 0 0+0