Jedinstvo, January 17, 1961

              STO cUDA STVARA . . . ипЈХИ —Petar Mracevic, 1952.
Published every Tuesday and Friday by Jedinstvo Publishing Company,
479 Queen Street West, Toronto Ontario, Canada.
VOL. XIII. No. 4. (1097) TORONTO. TUESDAY. JANUARY 17. 1961 PRICE 8c PER COPY
MARS NEZAPOSLENIH № TORONTO,
HilJADU UNIONISTA SOU 0 OTTAWU
Na Zapadu ncizvjcsnosl
zbog privrednog razvoja
u 1961.
"Now York Times" pise
da u zemljama Zapada via
da zabrinutost zbog nelzv-josnos- ti
u poglcdu pcrspek-tiv- a
za trgovinu i privrcdni
razvoj u 19G1. godini. List
kazo da jc ovakvo raspolo-2enj- c,
s jcdnc strano, izaz- -
vano nestatmnoscu sau u
privrcdnom vodstvu, kao j
ameri£kim tcskocama zbog
ncgativnc platno bilancc i
gubitka zlatnih rczervi. "Os-nov- ni
razlog za zabrinutost,
tvrdi list, lezi u tome sto jc
amcriSki dolar sa zlatnom
podlogom standard za valu-ta
mnogih zcmalja, narocito
u modjunarodnoj trgovini".
Slalii iispjcsi sovjclskc
trgovackc delcgacijc
Kako javlja agoncija Ca-nadian
Press, sovjetska tr-gova£- ka
delcgacija je malo
postigla u nastojanju da pro-fci- ri
trgovinu sa Kanadom.
Glavni cilj delcgacija jo
da poveca izvoz sovjetskc
robe u Kanadu, od cega za
visi povecanje kanadskog iz-vo- za
u Sovjctski Savcz, jer
trgovafiki ugovor izmedju
dviju zcmalja prcdvidja da
cc Sovjctski Savcz od Kana-d- c
kupiti dvaput toliko robe
koliko Kanada kupi od Sov-jetsko- g
Savcza.
Opccnito sc vjcrujc da
povecanje trgovino izmedju
Kanade i Sovjetskog Savcza
zapinjc zbog nezaintcrcsira-nost- i
kanadske vladc.
Sovjetska ambasada u Ot-ta- wi
jc izjavila da njoj nije
nista poznato o podizanju
sovjetskc tvornice automobi-l- a
u Kanadi.
Ministrova iskrenost
Ministar transporta Ge-orge
Hees je izjavio da li-beral!
nc cc ispuniti obe-can- ja
koja su dali proslog
tjedna na konferenciji u
Otlawi. To ima za cilj sa-m- o
dobivanje glasova.
Hees je zatim izjavio
kako su konzcrvativci obe-cava- li
pobolisanje mjera
socijalne zaltite i da ce
istovremeno sniziti porezc
za pola milijarde dolara.
Nije ucinjeno ni jedno ni
drugo, priznao je Hees.
Narod bi trebao uzet u
obzir ovu Heesovu izjavu.
U Ontariu jc potrebno
GO.000 novih poslova
godisnjc
U toku iducih deset godi-г.- а
u provinciji Ontario tre-ba
biti otvorcno G0.000 no-vih
poslova godisnje da bi se
oeiguralo zaposlenje mladih
radnika.
Ovo je rekao F. L. Lyle.
diroktor odjcljenja za trgo
vinu i industriju ontarijskc
vlade.
On je takodjer izjavio da
je sadaSnja recesija posljc-dic- a
automatizacije i pove-cano- g
uvoza stranc robe u
Kanadu.
Wzaposleni radnici u proinciji Ontario organizi-raj- u
novi pohod na Toronto, da od provincijalne vlade
traze micro za pomoc.
U Torontu ce sc odrzati konforencija nezaposlenih
iz cijelc provincije.
Ove odluko donijete su na sastanku prcdstavnika
organizacija nezaposlenih iz scdam ontarijskih grado-v- a, odrzanom u Hamiltonu nedjclju 15. januara.
Provincijalna konferenci- -
ja nezaposlenih radnika o-dr- zat
ce se 29. januara, a
drugog dana (30. januara)
uccsnici konferencijp posjc- -
tit ce provincijalnu vladu da i joj uruco svoje zahtjeve. Iz '
medju ostalog trazit ce pove-canje
pomoci nezaposlenim
samcima za 50 posto. , Jcdna delcgacija nezapo-slenih
bila je kod vladc 15 '
deccmbra. Vlada ju je pri-mil- a
i saslusala, ali niita ni-- ,
je poduzeto. Ovaj put neza-poslen- i
namjeravaju doci u
vecem broju.
Istovremeno s tim obja- -
vljeno je saopcenje da ce 2
februara Ottawu posjetit vi-se
od 1.000 trcdunionista da
podupru zahtjeve Kanad-- I
skog radni6kog kongrcsa od- -
noseci sc na nczaposlcnost.
Tog dana Kanadski radni-e"k- i
kongrcs podnosi vladi
svoju godisnju predstavku,
u kojoj iznosi svoje pogledc
na ekonomsku situaciju i
svoje prijedlogc. Vlada obi-6n- o
lijepo primi Kongrcsnu
dclcgaciju i saslusa sto ima
da kaze, ali na tome ostanc.
Ovaj put dclcgaciju cc po-duprij- eti
clanovi unija iz To-ront- a,
Windsora, Montrcala
i drugih mjesta da se nag-la- si
ozbiljnost situacije i pot-lcb- a
odlucnijih mjera u pi-tan- ju
bcsposlicc.
Unija automobilskili rad-nika
(UAW) na sastanku u
St. Catharines (Ontario) u
nedjclju 15. januara je zak- -
ljucila da co u Ottawu pos- -
lati bar 200 cManova. U redo-vini- a
ove unije postoji veliko
nczadovoljstvo zbog drzanja
i glavnog vodstva unijc i Ka-nadskog
radni6jog kongrcsa
u pitanju bcsposlicc. Auto-mobils- ka
industrija jc dosta
teSko nogodjona besnosli
u tvrdnju
treba u
sak vladu aktuje. ulKinu- - ka- -
decembr je
vw inn pnjaieija,
clanova unijc
Windsora i drugih mjesta.
Vodstvo unije ne samo da ni-je
poduprlo taj pothvat, ne-g- o
ga je kritiziralo.
Vijesti strana
mlje da
raste.
ni6u
na sve
(Na drugoj strani dono- -
simo apel
mladog radnika iz Hamilto
na Jugosla
da se
— Ured.
Pokrcnut novi
list
Na zasjedanju
omladi-n- e
(Young Communist
League) u Torontu doni-jeta
je odluka da se u se-ptem- bru
pokrene novi o-mladi- nski
list.
da
i
Hazcn Argue
Stampa kritizira ministia
vanjskih poslova zbog
stanovista prcma Kini
Posljcdnje izjave ministra
vanjskih poslova Howard
Grecna da Kanada nc nam-jcrav- a
normalizirati odnose
sa N. П. Kinom nisu ostavile
(lobar utisak na kanadsku
javnost.
!Ministrovu izjavu kritizi-ra
i "Globe
and Mail". Osvrcuci se na
Grecnov odgovor jednom
studentu McMasters univcr- -
zitcta da mu je "crvena Ki--
na na mozgu , uiobe and
Mail" kaze da je Green po-kaz- ao
da su njemu "pri sva-k- oj
diskusiji o Kini Sjcdinjc-n- e
DrSave na mozgu". Dru- -
trim riinr4mn. "П1о1п ntul
studontom koji je minis-tr- u
rekao, da on nc ce da
prizna Kinu zbog toga sto no
dozvoljava
"Globe and Mail" odba- -
com. osobito Windsoru. Grccnovu da bi A-!cl,- J° utomobilski rmlnici smnf.ni. лапнаа K?_u!_a!i_a sojc pnja
da uciniti jatt priti- - tc,Je" Aziji bi
na da Mail" takav
posijeu- -
---- —,....
javno
ze- -
govoro
venima
sc
Saveza
Cang Kaj-5e- k, sto
ostalih, pozdra- - Post".
za
Dragi prijatelji!
Procitao sam "Jcdinst-vu- "
vijest ratnom zlocincu
naseg- - nadanu Grujicicu. Da, je
Vidi ga ccsto ho-tel
Pere — tamo
kupe prave planove kako
sruSiti danasnji rezim u Ju-goslaviji
da eks-kralj- a.
Mi ga dosad po-znav- ali
pod imenom Marko,
ali sada da nije
pravo ime,
knje pod tudjim.
krijc cega boji? NiJta
mu pomoci pravda
ga stici prijc
Ovaj zlocinac slobodno
po Windsoru. Debeo je
dosta, izglcda da oskudi- -
sprcmni
razoruzanje
Amerigki miljarder Cyrus
Eaton jc obavjostio sovjets- -
kog prcmijera Hruscova da
.ic grupa ameriSkih, kanads- -
kih, engleskih, francuskih i
drugih zapadnih biznismcna
spremna da sastane
prcdstavnicima Sovjetskoj
Savcza drugih
zcmalja da diskusiraju
pitanjc
Argue: Kanada treba
istupi iz NATO NORAD-- a
Rulata
Hazcn Aruge, lider CCF
Common-- w
c a t h Federation) odr-- 1
zao je preko radija govor
kome je iznio misljenje da
Kanada treba da istupi
NATO i NORAD-- a (zajedni-бк- с
sjcvcrnoamerickc ko-man- de
obranu od napada
iz zraka).
Argue je rekao da se
NATO prctvorio u 6isto voj-n- u
koja odbi-j- a
da upusti u ozbiljnc
prcgovore o dezangaziranju
l u centralnoj
Evropi. Prcma njegovim n-jcvi- ma,
Kanada bi korisnije
posluzila stvari mira kada
bi povukla NATO-- a
upotrcbila svoj utjecaj da u
ujcuinjenim narodima oja-c- a
"trcca sila" sastavljcna
od neutralnih zcmalja.
Kanada treba da dajo go-disnju
pomoc od priblizno
400 jnilijuna dolara ovim ze-mljama,
kojc bi paralclno
sticanjem snagc i utjecaj a
bile u mogucnosti da posre-duj- u
izmedju Istoka i Zapa-da,
rekao je Argue.
Trazc sc pnsalje
u
vijecc u Ili-milto-nu
(Labor Council) je
pozvalo Izvrsni odbor Kana-dskog
radni6kog kongrcsa
Mall" so alnzP sa snomnm.- - I da no5alJ° delegaciju U Ku- -
tim
t t _
I
sece
da
bu da ispita sto tamo do
gadja.
Odluka je donijeta na pri-jcdl- og
dclegata United Rub-ber
Workers unije, koji jo
naglasio "da ono Sto
radnicima jednc zem-lje- ,
ti5o svih radnika".
ju ako Prizna1a '
"Globe anil vili korak.
Ottawu nosje-1- 0 a vazno3to ce kaza-- 1 Normalizaciju odnosa sa
tiln dolofrnniin nl ni-nk-- n " "eK lin na лшош u .. Л V -- - automobilske
iz
svih
nczadovolj-stvo
nezaposlenih Bes-posIeni6- kc
organizacija
stranc.
jednog
nezaposlenim
organiziraju
cc
omladinski
komunisticke
konzervativni
Washington.
Bizncsmcni
diskiisirati
socijalistic-ki- h
razoruzanja.
(Cooperative
organizaciju,
razoruzanju
delcgacija
Tredunijsko
primjer a njem broju utjecajni "Fi--
se ti6o oni bi nancial
o
on
ovdje. se
u se
dovedu
smo
so vidi to
njegovo vp6 sc
Zasto
se
no ce —
ce kasn.je.
sc
nc
i
j
j
so sa
u
iz
za
sc
se iz i
sa
Kubu
se
so do-gad- ja
se
u
°(l zagovara
sa
i
i
i
i
I
jeva na hrani. Xe znamo 6im
se bavi i od cega zivc. Vidio
sam licno gdje se Pero Bulat
u njegovom (Bulatovom)
hotelu s obadvije ruke ruku-j- e
s GrujiSicem. Pero Bulat
zna tko je Grujicic, ali mu
se obraz ne crveni.
Ovdjc jc bi i "vojvoda"
Djuic. Gostio se u hotelu Ni-ko- le Drekica. Govori se da
je Drekic na pravoslavni bo- -
zic trebao biti u Beogradu.
da izvrsi neku misiju za
Djuica, jcr Djuic ima svoje
Ijudc na odgovornim pozici-jam- a
Beogradu. Drekifi
priznanje da nije uspio doci
do Bcograda, ncgo sc iz Pa-riz- a
vratio natrag. Nc ce da
i
Г S
S
"...
P@ PUT II PEDESET G3DIIMA?
tUtKMA
X
ULU?
ГТ .
%
Kva .v4 m
№
ђ
1
SWITZERLAND
7
.sT"
WINDSORA:
Gnijicic slobodno Windsoru i planove
rusenje danasnjeg rezima Jugoslaviji i povrafak kralja
sr
DELIC PROGRESA
TRECI
j
r
Officially demanded
MI
2-- B,
n,J0
шшттжт ЖЊЖ£ЊЈГ#ЈлгЖ&Гј
FEDERA LWpVa
AD
SVVX'V aVranil AWYIVT
. x£C4v "
REPUBLIC
Uvv _Ш
т г? r
clFUrneT
л
SMO
N'UХШЛ.Иr..."ГЈГILWn? ЈЖ J'WM X.
1 T A
I I
u
u
u
Ion
I
e
XV'
,!lll
m m w
S"
L:Y
SS oKk!oII
demanded
lerrltorlal
-- demands
GiMline 1!UI. njrmacki impcrijalizam, Kajzeru Vilhemu, zaMcro jc
jcl.ski rat, kome Mradali si ovropski narodi, najtio к1агпк1. l'J.I'J.
njrmacki imperijalizam, todittom Hitlrra, zaporii je DriiKi Mjctski rat. Opet
slaenski narodi pretrpili naJH'cc gulitke. Папач zapadna pod wxl-("to- m
Adenauera por.ovo naoruiata priprema noe ratne ро1кк!е. Najvil!
ugrozeni slacnki ali opan(t prijeti xrmu ој(ч!ап1и. 0o ozbiljno
slatenske ()a izraiata ratne nacJnc.
po cijeloj zrmlji pokroulcljstxim Kanadskog; komileta
odrfat (v slaenske priredbe mir prijateljsto naroda. Njihoa je lozinka:
smije ponoiti treci put!
PR EG LED DOG J A ЈЛ
NA
Izglcda da jc napadaj na Kubu zasad sprijecen.
Neki sada tvrde da Sjcdinjcnc Drzavc nisu na-mjerav- ale
napasti, da je cijcla stvar izmisljenja od stra-n- e
Castrovc vlade. Medjutim, pravilnije je vjerovati da
do napadaja nije doslo zato sto je Kuba raskrinkala
napadafike planove americki imperijalisti se nisu usu-di- li
da primjenc oru2anu silu.
Ali to znafci da je opasnost napadaja
Oko Kube jc postavljcn ameri6ki vojni obruc. Mjere ko-j- e
poduzima americka ratna mornarica (na primjer, za-ustavlja- nje sovjetskih drugih brodova Karipskom
moru) mirise pomorsku blokadu Kubo.
Takodjer je poznato da
se nastavijaju pnprcme za
napad americkih placenika
sa baza Floridi, Guatema-l- i
Honduras. Glavna baza
nalazi se Guatemali, Sto je
"iTew York
Times".
Kubanskj premijer Castro
P 31 O
Ga, sece po pravi
u
ili
рго(1(н1јсп
prizna, ali sigumo nije do-bi- o
vizu.
Jos jedno. Ovdje jc prije
nekoliko mjeseci iz Trsta do-sa- o
novj pravoslavni
Bulatova grupa mu je
kupila automobil da ga do-bije
za sebe. Prijasnji pop
je bio na strani Drekiccw
(Diuiceve) grupe. On jc mo- -
rao ostavit zato Sto se zap-le- o
nekom djevojkom,
njega, koju je morao oeniti
Molim da ovo objavitc
"Jedinstvu", jer narod tre
ba da zna sto dogadja, o-sob- ito oni srpski radnici, ko-ji
daju pare.
Kordunas
OVOG
N ,4 t u i I
SV
Л . V r-- w
.
i ,] i
IM
. YrS-- '
U?
k w 'I
Ш'a1. Ift_r.. TC
A.
b
Semi
Bona
l'ri su Г
pixl ни
se
za su
narodi,
ке
шјем-с- а pod
se N'e
se
ni
nc
u
na
u
u
o t v r i o
Z
s
u
se
P v a"- -
Г u n
i
4
I.
je na jednom zboru rekao
da slijedeci korak "zavisi od
njih (Washingtona), ne od
nas".
Castro je rekao da
Kube Sjedinjenih Dr-zav- a
ostaje joi samo jedno
ozbiljno sporno pitanjc to
je vojno-pomors- ka baza Gu-anteman-o.
Castro je kazao
da ce Kuba poduzeti
mjere da ovu bazu
U Laosu se nastavlja bor-b-a
izmedju zaraccnih grupa.
Desni2arski elomenti vrsc
napadaje rakctama iz ame
rickih
KJS u~s~
0 Д U
rrrft r- -
4n--Л
Budapest
HUNGARY
Ч--. jr _.Г"
4 М YUGOSLAVIA %
further
lo
s u a
Njcmacka —
- i
i za-brinja- va
Kanadjane. zabrinutost na (hug
— tdatenskog —
za i
ZASAD SPRECEN NAPAD KUBU
—
minula.
i
i
Г d i
svecc-nik- .
tf
izme-dju
i
—
Iegalne
dobije
natrag.
aviona.
1 I л
rI
I
C
nekog medjunarodnog sas
tanka za rjeJenjc ovog prob-lcm- a.
U Kongu јабаји narodno-oslubodilaS- ke
snage koje
podupiru utamnicenog prc-mijera
Lumumbu. Oslobbdi-lack- i
odredi prodrli su i u
Katangu, gdje gospodari be- -
lgijski sluznik Combe. Ncza-dovoljstvo
je zahvatilo Mo-butov- u
vojsku (bilo je dapa-c- c
javljcno da su se neki od-redi
pobunili i oslobodili Lu-mumbu).
Sve ovo uznemiriva
imperijaliste i njihovc slul-nik- c
(ukljuciv Hammarsk-jolda- ).
Na zahtjcv Sovjetskog Sa-veza
bilo je sazvano Vijecc
sigurnoeti da osudi Belgiju
5to je dozvolila da Mobuto-v- i
odredi upadnu u onaj dio
Konga koji se nalazi pod
kontrolom zakonite (Lu-mumbin- c)
vlade; napadaj
je izvrJcn iz Ruanda Urundi,
koja se nalazi pod starateljs-tvo- m
Belgije. Za sovjctski
prijedlog glasala su samo cc- -
tiri clana Vijeca, a ostali su
Izgledi su da ce doci dose uzdrzali od glasanja
Istraga o nacistickoj aktivnosti Adenauerove
"desne ruke" Globkea
Berlin. — Rasvjetljavanje Globkeova uloga u istreb- -
mracne pro§losti Hansa GIo- - Ijivanju Jevreja za vrijemc
25—,'50 godina mladjom od bkea, sadasnjeg drzavnog, pro51og rata. U toku snslu-- sekretara u Adcnauerovoni snvania sviodnk ЛГак ЛТпг.
licnom kabinetu, dospjelo je ten je saopcio podatke koji
pred istraznim vlastima u vooma tesko tcreto Globkea
Frankfurtu u novu fazu. Po-Utavljaj-uci
ga po krivici u i-s-lijc
tri mjeseca strogog cu- - sti red sa nacistickim arhU
tanja dravni tuzilac Bauer zlocincem Eichmannom.
potvrdio je da se ispitujej (Nastavak na str. 1)