Nase Novine, February 27, 1986

              -- ~ I fl- - w -- Jf- ,--
" - i"""' ""Jrt- - "- ~4 -™--.f- V,-pi' "r 1-f-
-Pt, , gr;,wp% (' '1
№t ' in.-'t-l
гд r "
'1
NEVOLJE SRUSILE DOGMU
SSSR: Uvodjenje privatne djelatno-st- i
trebalo bi da smanji nezaposle-nos- t
i omoguci jednom dijelu sta-novnist- va da poveca zivotni stan-dard.
Moskva — Nijedan sovjetski zakon u
posljednjih desetak godina nije izazvao
toliko zanimanja domace i strane javno-st- i
kao zakon o individualnoj radnoj dje-latnos- ti
koji je krajem novembra izgla-sa- o
Vrhovni soyjet. Danima se preprica-val- o
i nagadjalo sto ce biti novo i gdje
ce biti granica onome sto se naziva pri-vatno- m
inicijativom.
No sada, kad je jasno sto ce se moci
raditi od prvog maja iduce godine kada
stupa na snagu Zakon o individualnoj
djelatnosti, namece se pitanje sto je na-tjera- lo
sovjetsko rukovodstvo da srusi
jednu veliku dogmu? Naime, dosad se
cesto u SSSR moglo cuti pitanje postav-ljen- o
Jugoslavenima, ali ne samo njima:
kakva ste vi to socijalisticka drzava, kad
imate privatne kafice, cesljaonice, taksi-st- e
i si.? Ubuduce ce sve to imati i Sovje-ti- .
Pstojali su otpori uvodjenju privatnog
rada. Kako se culo s govomice Vrhovnog
sovejta, predugo je postojao strah od mo-guci- n
zloupotreba. Odluka je donesena
u partijskom vrhu odmah poslije kon-gres- a.
Ministarstvo za rad i zakonodavni
organi radili su potom na projektu za-ko- na
i proucili iskustva drugih socijali-sticki- h
zemalja.
Evo koji su razlozi natjerali Sovjete da
donesu taj zakon. Prvo — iako se u SSSR
stalno naglasava da kod njih odavno
i — i. hi HirXIOIXJf
NASE NOVINE
Gas'o jugosAovenskih sejemka tvjo
potovraka na Sev eraoamenckom kontvnenlu .
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 119 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: ProL 4dea Rok
SEKRETARI:BoidaT?akoaSo%Rmn&
BLAGAJNIK: Кпкаотлтс
GLAVNI 1 ODGOVORNI UREDNIK
Vadsav GacAc
UREDN1CKI KOLEGIJUM: Darnd Pxa-des- ,
Pevo Kovacec, Mvke Grbc, MUenko
Popovc.
DOPISNICI: Prof. adsa Tomovc,
(University of St. Chathannes),Pvo{. anDo-cn- c
(Toronto), Knton Kosteac (Welland),
BozaSpacek (New York), Frank Fudunc (Van-couver),
Smuja Dacevc (Montreal), Marg,arel
Svatccvc (Los Angeles, Californui), lospSla-nc-Stano- s
(Rim, Italija), Lepa Teofanovc
(Remacheid, Zap. Nemacka),MtaStrbac (Pa-ri- z,
Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIA- - Dr. Muko
Matkowc , Luka Markov c , Petar Kurt'vc , Mos
Kondc , Sttanja MakUc , Novca M"c , prof .
Dusanka icna, Nkoa Drenovac Bohdar
Zvkovc.
IZDAVACKI SAVET: Vojn GtVic, losp
Kovacc, Kalanna KosUc, МепаВотлс, Чпа
Durovc, Lepa Rajnovc, Borsav Neskovc
RozaWja D'wjakcmc, Buro Majkovc, Me
Bajak, Yja Bubao, Pavao Radmamc, Osloja
Kovacec , Vklor Arar , Dvvsan Slanar , MWVjan
Pelrovc, lon Seermsk, Male Saus, Marun
Karavamc, Srdan Bodic, Peko Dmurovvc,
MWica M'wichm, Bosko Madcnovc, MWos
V ukcevic , losp Sujc , Rud Gtegoras , Slanko
BoU, iosp Gabre BaVa Bavc.
Subscription: $35 00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO. 0378.
Broj tekuccgracuna: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"NaSe novine" i.laze cetvrtkom. Prctplata
iznosi $35.00 godiSnje, pojedmi primjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev "NaSe novine"
su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili
listovi "Novosti", "Sфski glasnik", "Edi-nost- ",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor-ba- "
kao i "Narodni Glasnik" i drugi naprcdni
listovi koji su mu prethodili u Sjedinjcnim
Dravama.
RedakcVya odg,ovara ia nepo.psanc malcvVja-c- .
Polpsan canc vaavaju mWjenjc aulora.
Dops sc ne vracaju.
I
V
nema nezaposlenosti, ona ipak postoji u
mnogim granama privrede. Dio stanov-nistv- a
zeli raditi, ali nema stalni posao.
To je priznao i ministar za rad SSSR Ivan
Glatki u razgovoru sa stranim novinari-ma- .
O torn problemu dosad cesto pisu i
novine iz prenaseljenih podrucja pecal-bar- i
odlaze trbuhom za kruhom. No iz
redova nezaposlenih regurita se i dio
skitnica i dzeparosa sto vlastima stvara
probleme. Nezaposjenost je najprisut-nij- a
u republikama gdje je natalitet
znatno veci nego u evropskom dijelu So-vjetsk-og
Saveza.
Drugi razlog koji je pridonio da se do-ne- se
odluka o takvom zakonu mozda je
i vazniji od prvog. Sovjetsko rukovod-stvo
svjesno je da veliki dm gradjana nije
zadovoljan, jer ima nizak zivotni stan-dard.
Prije svega, to se odnosi na umirov-ljenik- e.
U SSSR ima oko 58 milijuna
umirovljenika, a zemlja ima 280 miliona
stanovnika. Kad se zna da vecina umi-rovljenika
ima primanja manja od 100
rubalja, jasno je zasto se zale na tezak
zivot.
Tesko zive i obitelji u kojima radi samo
t ИЗЉба'Чл ЖУ-Ж-Л53-
5. T2'' t..TJ' '4
гтЉ & v4 ?VVr-v- s 4lHla E
MOSKVA, KREML3: Novi pogledi
jedna osoba. Zato novi zakon predvidja
da se dopunskim radom bavi sto vise do-maci- ca
i studenata.
Navedeni razlozi pokazuju da se ra-cu- na
na to da obiteljski budzet bude veci
i da gradjani bolje zive. No drzava je mi-sli- la
i na sebe.
Vec od iduce godine drzava predvidja
da svoju blagajnu puni i od poreza koje
ce placati privatnici. Kako nam je kazao
ministr za rad SSSR, predvidja se da ce
u Sovjetskom Savezu individualnom
djelatnoscu biti obuhvaceni od dva do
tri milijuna ljudi. Valja znati da je vecina
tih ljudi i dosad radila samo u "fusu".
Iako je "fus" bio zabranjen, toga se nitko
nije pridrzavao, jer se morao iz necega
povecati obiteljski budzet. Drzava ce
ozakoniti od prvog maja iduce godine taj
dopunski rad, a na njega ce se morati
placati porez.
Dakako drzavni organi ce se potruditi
da od privatnih obrtnika uzmu sto vise
poreza. Doduse, kako rece Glatki vodit
ce se racuna da ih se vec na pocetku ne
zagusi.
Iako zakon daje mogucnost svakom
gradjaninu da se bavi privatnom djelat-noscu
vec sada postoji "kvaka" koja ce
sprijeciti dobre struenjake da odu iz
drzavnog sektora. Naime, opcinska ce
struktura odobravati tko se moze baviti
privatnim poslovima, a tko ne.
Gdje mogu biti problemi kod primjene
novog zakona? Buduci da se SSSR nije
oslobodio "papiromanije" buducim pri-vatnici- ma lokalna birokracija moze za-gorcav- ati zivot. Drugi je moguci pro-blem
nabavka sirovina. Zakon predvidja
da privatnike opskrbljuje repromaterija-lo- m ista organizacija koja to cini za
drzavne radne kolektive. To sve moze
funkcionirati do trenutka kad ponestane
sirovina.
Branko VLAHOVIC LI
LUXEMBURG
Bonn — Posle zestoke svadje, okon-can- a
je rasprava o podizanju spome-nik- a
Rosi Luxemburg u zapadnom
Berlinu. Vecinom glasova poslanika
razlicitih stranaka odluceno je da se
spomenik podigne na obali jednog ka-nal- a
u Berlinu, u kojem je nadjeno telo
cuvene nemacke revolucionarke i jed-nog
od osnivaca Komunisticke partije
Nemacke 1919. god. Nju su, u isto
vreme kada i Karla Libcnehta i jos ne-kolici- nu istaknutih revolucionara i ko-munis- ta,
ubili vojnici 15. januara 1919.
godine, u vreme velikih berlinskih ne-mir- a
i anarhije.
Najvise protivnika podizanju spo-meni- ka
Rosi Lucxemburg bilo je, oce-kivan- o,
u konzervativnom taboru, me-dj- u
poslanicima Hriscansko-demo-"krats- ke
unije (CDU) i liberalima
(FDP).
Liberal i bivsi gradonacelnik zapad-no- g
Berlina Oxfort je svoje protivlje-nj- e
obrazlozio tvrdnjem "da je ona
(Rosa Luxemburg) odmah posle prvog
svetskog rata pozivala na otpor i nasi-lj- e
protiv mlade republike i nije bila
demokrata". Citirao je i jedan socijal-demokrats- ki
list iz 1919. godine (posle
raskola u ovoj radnickoj partiji) koji je
Karla Libicnehta i Rosu Luxemburg
oznacio kao "neprijatelje demokrati- -
je"
Generalni sekretar CDU u ovom
gradu i senator za skolstvo nisu zeleli
da se upustaju u takve rasprave iako
su naglasavali da ne dele politicka ube-djenj- a
Rose Luxemburg, ali da joj, kao
prvoj zrtvi politickog nasilja, valja po-di- ci
spomenik.
Socijaldemokrati i predstavnici Al-ternativ- ne
liste (AL) sreano su bili za
podizanje spomenika. Socijaldemo-krat- a
Schneider je njenim sadasnjim i
zakasnelim protivnicima gnevno
saopstio da je Rosa ubila jedna senzi-biln- a
zena ogromne tolerancije".
Ime Rose Luxemburg je ustalasalo
strasti minule godine povodom prika-zivanj- a
filma Magaret fon Trotha koji
nosi njeno ime i govori o tragicnoj sud-bi- ni
ove revolucionarke. Kao umet-nick- o
delo film nije naisao na veci
odjek, ali su zato reci Rose Luxemburg
koje je vatreno i dozivljeno izgovarala
glumica Sukova, podigle temperturu.
Glumica je, inace za tu ulogu dobila
visoko kansko priznanje.
M. STOJANOVIC
KULTURNA BASTINA
Na predlog Jugoslavije, u Parizu je
medjuvladini komitet za svetsku kul-tur- u
i prirodnu bastinu UNESKO-- a
doneo odluku da se manastir Stude-nic- a
upise u listu svetske kiilturne i
prirodne bastine. Saznaje se da je ova
odluka donesena jednoglasno i da je
izrazeno puno divljenje ovom spome-nik- u
kulture, jednom od najznacajni-ji- h
u Jugoslaviji.
KANAD A TREB A
DA SE PROGLASI
BEZATOMSKOM
?
Municipalna uprava New Westmin-ster- a
(B.C.) na svojoj posljednjoj sjed-ni- ci
je jednoglasno zakljucila da New
Westminster proglasi zonom bez
atomskog oruzja.
Takvu odluku je dosad donijelo 45
municipaliteta (opcina) s polovicom
pucanstva British Columbije.
Prisutnici na toj sjednici (a koliko ih
je bilo moze se suditi po broju pred-stavnik- a
organizacija koje su zagova-ral- e
bezatomsku zonu — njih 18) burno
su pozdravili odluku gradskog vijeca
(City Council).
U referendumu provedenom 1983.
godine 76 posto biraca se izjasnilo za
bezatomsku zonu.
Alderman (vijecnik) Betty Toporow-sk- i
je jos 1980. predlagala da se New
Westminster proglasi bezatomskom
zonom, ali prijedlog nije bio ni po-dup- rt.
Sada je drukcije. Nacelnik Tom
Baker je kazao: "Odluka je donijeta".
U govorima odrzanim na toj sjednici
receno je da bi se Kanada trebala pro-glasi- ti
bezatomskom zonom, kao sto
je uradio New Zeland.
Odluku u torn pogledu donijele su
uprave mnogih kanadskih mjesta.
Za to se izjasnila i upravo odrzana
konferencija Liberalne stranke, ali
nije sigurno kako ce se drzati njezini
parlamentarci. Receno je da liberalni
lider Turner nije bio za takvu odluku.
Istaknuto je daje konzervativni mi-nistar
vanjskih poslova Joe Clark po-kus- ao
da u parlamentu pojaca razliku
medju liberalima. On je kazao da se
Liberalna odluka o proglasavanju Ka-nad- e
bezatomskom zonom kosi s uces-ce- m
Kanade u NATO paktu.
Liberalni predstavnici nisu reagirali
na Clarkov istup.
Protivnici nuklearnog naoruzanja
moraju da pojacaju napore da Kanada
postane bezatomskom zonom. Ako
dodje do nuklearnog rata, Kanda ce
biti glavno bojiste — sve ce biti uniste-no- .
S. M.
PTICA KOJA
LETI UNAZAD
Kolibri, porodica sicusnih ame-ricki- h
ptica jarkih boja lete na potpuno
drukciji nacin od vecine ostalih ptica.
Dok let ostalih ptica mozete uporediti
sa nacinom na koji leti avion — pravo
napred, sa postepenim menjanjem vi-si- ne
— let kolibrija slican je letu heli-kopter- a.
Oni mogu da se krecu navise,
nanize, ili cak da lebde u mestu, ma-su- ci
svojim majusnim krilima, tako
brzo da pojedine pokrete nemozete
okom razabrati. Uz to kolibri su jedine
ptice koje mogu da lete i — unazad.
Jedna vrsta kolibrija, poznata pod
imenom pcelinji kolibri, najmanja je
ptica na svetu. Od vrha svog kljuna do
kraja repa ova ptica druga je svega pet
centimetara i teska nepuna — tri gra-ma!
SKUP BORACA U BECU
BEC (Tanjug) — U povodu Medjuna-rodn- e
godine mira koju su proglasili
Ujedinjeni narodi u Becu se od 1. do
3. decembra odrzao drugi svjetski
skup boraca, zrtava i sudionika rata.
Delgati raznih organizacija iz 30 zema-lja
sa svih kontinenata, medju kojima
i iz Jugoslavije poceli su skup zahtje-vo- m
za "razoruzanje i sigurnost, za svi-j- et
mira, slobode i solidarnost", istice
se u dokumentima beckog susreta.