Novosti, November 25, 1947

              §Sps &s?~ ~ gmcm-- jk"-- IJ' f#
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 25 novembra 1947
NOVOSTI
Published everv Tuia'y Thursdoy and Stmirđav nv
Nov:&ti Publishing Companv
In the Croatoan Languago
Authorteed m Scjnd CJass Mali
the
Registered in the Registrv Office for the Qty ol Toronto
on the 24th day of October 1941 cb
No 480S2 CP
ADRESA: 20$ Adefcide
Tetaphone
zlazi svaki utorck Četvrak
Dopisi bez potpun se ne uvrićuju — Rukopisi te ne vraćam
Hrvatska Bratska Zajednica
pred sudom
Dvojica članova Hrvatske Bratske Zajednice Mato Sera-novi- ć
i Mavro špelić podignuli su optužbu protiv novo iza-brane
uprave HBZ Svoju tužbu temeljili su na predpostavki
da će fondovi HBZ biti ugroženi ako nova uprava preuzme
vlasi
Na osnovu te optužbe donesena je privremena sudska
zabrana o primopredajnoj sjednici Po toj privremtnoj sudskoj
zabrani primopredajna sjednica se nemože održati dok sud
ne ispita istinitost gornje optužbe
U prošli utorak t j 18 novembra trebao je sud saslušati
Offka DapartaMsjt Ottav
St W Toronto 1 Ontano
ADelaide 1642
i u hrvatskom
članstvu otvoreno i jasno1
Jednu i drugu ali iz neobjašnjenih razloga to nije uči-njeno
do srijede 19 novembra U srijedu nakon saslušanja
tužitelja i njihovih svjedoka a saslušanja obrane njihovih
svjedoka i dokaza sudac iznenadno prekida raspravu sa na-pomenom
da zabrana o primopredajnoj sjednici i daljo ostane
na snasi dok se stvar no riješi na sudištu
Toliko o zabrani i parnici koja je po našem mišljenju tek
počela — kažemo tek počela jer poznavajući narav i namjere
one diskreditirane i antizajedničarske grupice predvodjene po
Butkoviću i Petraku članstvo Zajednice biti će u buduće svje-dokom
čestih sudskih pretresa Jer oni koji su dvadesetak
godina orali po zajedničarskoj njivi koji su Zajednicu smatrali
svojom prćijom a članstvo običnim jazbecima u stanju su
učiniti sve da sačuvaju svoje položaje
Ne treba članstvu Zajednice dokazivati da su rečena
dvojica Seranović i Špelić podignuli optužbu po želji i naredbi
ove diskreditirane ustaško-mačekovsk- e grupice Ne treba član-stvu
Zajednice dokazivati ni to koja strana je u pravu a
koja u krivu Članstvo to zna i vidi To znaju i američke vlasti
Znaju sudovi i suci Ah treba
Post
subotu eziku
reći
stranu
bez
Širem
u najozbiljnijoj formi da se sa njegovom organizacijom poig-ravaju
pojedinci — oni diskreditirani pojedinci kojih je Sedma
konvencija izbacila sa položaja Članstvu treba reći da će to
ustaško-mačekovsk- o poigravanje sa Zajednicom stajati Zajed-nicu
na desetko hiljada dolara da i no govorimo o prestižu
kojeg si je organizacija izgradila kroz posljednjih 53 godine
Konačno članstvo treba upozoriti na žalosnu sudbinu pokojne
"Hrvatske Sloge" u Kanadi kojoj su zavrnuli vratom baš onda
kad je bila mačekovska struja u kontroli organizacije
Članstvo treba da zna da legalnost ili nelegalnost kon-vencije
nije u pitanju niti su protivnici tužili Zajednicu po toj
liniji Svi zaključci konvencije bez obzira na kvorum većinu
ili manjinu pravovaljani su Drugim riječima konvencija je
legalno počela i legalno završila pa da je upravo većina a
ne sto je jedna neznatna manjina napustila konvenciju prije
svršetka To znaju protivnici i za to nisu postavili pitanje legal-nos- ti
pred sud nego tek sumnju (koju će još morat dokazat
da će preuzme li novi odbor upravu fondovi Zajednice biti u
opasnosti
Da li može biti i trunka bojazni od te navodne sumnje
ustcrso-mačekova- ca Pogledajmo časkom tlo odlazi a tko do-lazi
u novi izvrsni odbor
Iz izvrsnog odbora koji rukovodi poslovanjem odlaze Ivan
Butković kao predsjednik i Ivan Ladešić kao podpredsjednik
Dakle odlaze dva Ivana Krašić kao glavni blagajnik Kovač
kao tajnik Odjeljenja bolne potpore i Badovinac kao glavni
tajnik Zajednice ostaju To su ljudi preko kojih je Zajednice
vršila svoje poslovanje kroz dugi niz godina i nikome do sada
nije palo na pamet da posumnja u njihovo poštenje Pogledaj-mo
tko dolazi u ured kao novi Na mjesto Bulkovića dolazi
Vjekoelav Mandić dugogodišnji blagajnik u jednoj banci u
Bessemeru i istaknuti zajedničar Za volju argumenta reći
ćemo da je kroz ruke brata Mandića prošlo mnogo više mil-ijuna
dolara nego kroz ruke onog prevrtljivca i oportuniste
Bulkovića O bivšem podpredsjedniku Ladešiću ne treba go-voriti
mnogo On siromah ne vidi ništa ne zna ništa i ne pita
se ga ništa Kao bivši podpredsjednik dolazio je na sjednice
ne da pazi na poslovanje Zajednice nego interese svoje i svojih
stranačkih prijatelja Na mjesto upravitelja pomladka kao pe-to
lice u izvršnom odboru dolazi mladi Joe Bella bivši veteran
i član čestite porodice Bella iz Lackawane
I sada da li može tko posumnjati u čast i poštenje izvri- -
nog odbora bez spimonuto dvcjee Ivana Mandić Badovinac
trw ITrrt i Rllrt _ to eu linHi fidn Mritrtrtin rfnllro I
odskače od reputacije Butkovića i Ladefića
Ali nije to pitanje Znaju oni kao što i svaki član Zajed-nice
zna da se poslovanje Zajednice ne vrši po volji pojedi
naca nego pod nadzorom države Penna i po pravilima orga--
nizacije Sumnjo koju su lek podignuli je tek maska iza koje
se kriju njihova ua-tsSko-mačakovt- ke lica njihova koritaika
i antinarodna lica koja vrebaju momnat da kao divlja zvjer-ka
zaskoče na sve ju žrtvu Ta žrtva treba da bude Hrvatska
Erataka Zajednica
I da sramota bude veća ova ustaško-mačekovsk- a čeljad
usudi se da traži od članstva Zajednice novčanu pomoć po-moću
koje bi nastavili parničenjem protiv Zajednice protiv
pojedinaca i protivu interesa onog istog članstva od kojeg
novčane pomoći trate Traže od članstva novac kako bi se
pomoću tog članskog novca ponovno uspjeh na kormilo Za-jednice
U JUGOSLAVIJU SE
VRATILO 130 NAŠIH
ISELJENIKA IZ
BELGIJE
Ljubljana — odavno se u Jugo-slaviju
vratila grupa od 130 naših
iseljenika iz Belgije
Narod Kamnika dočekao je na~~
povratnike sa zastarama trans-parentima
i cvijećem Povratnike
su pozdravili predstavnici Min-istarstva
rada NR Slovenije i M-inistarstva
rada NB Hrvatske kao
i Osvobodllne fronte i masovnih
organizacija Povratnici su stari
radnici koji su proveli na radu
16-2- 0 godina Svi su upućeni u re-patrijaci- onu
basu u Kamniku oda-kle
će biti raspodijeljeni na posao
u razno industrijske centre naše
zemlje — uključujući ?e u borbu
naših naroda za osUarenje Peto-godišnjeg
plana
aa mo
Njujorško izdavu'ko peduzeće
Robert Makorajd i "!H] i?dal" jp
zbornik članaka pod zajedničkim
naslovom: "Sta o nama misle u
Juinoj Americi" U predgovoru
knjige njezina četiri autora —
Karlton Dils Brajs Oliver Gerlel
1 Brikel i Samuel Gaj Inman — koji
se smatraju stručnjacima za Latin-sku
Ameriku obećavaju da će pri-kazati
odnos tih zemalja i njihovih
naroda prema Sjedinjenim Drža-vama
Autori knjige o kojoj govorimo
moraju priznati da narodi Istinske
n „_H2 — —
Amerike "rdjavo misi o svorre sprovode u odnosu na radnike do-starij- em
američkom subratu" j morodce — u pogledu nagradjiva-Izjav- e
društvenih radnika Juž-- 1 nja rada u ponašanju itd — iza-n- e
Amerike koje se nalaze u zbor-- j živa kod bolivijskog naroda osje-nik- u
originalni dokumenti i naj-- ćanje gnjeva i odlučnog protesta
zad lični utisci autora — sve to
skupa dovodi objektivnog čitaoca
do zaključka da narodi zemalja La-tinske
Amerike oštro protestiraju
nrotiv ekspanzionističkog kursa
koji već decenijama sprovode Sje-dinjene
Države u zemljama Novog
Svijeta
Sjedinjene Driave jo odavno
pokazuju sve veći interes za Latin-sku
Ameriku smatrajući je kao
sferu za ulaganje svoga kapitala
kao izvor sirovina za svoju Indu- - interesira samo ekiploatacija naj--_- !i sinju tiiiPjMii!u_mtiii!vti„ y„vii:iii„ unosnliib Izvora Jušno Amerike
C In 1 1 rt i Atn I Ti "'™"J' '"" rgjtl xao mitom 1 - ficiii -iim
Latinske Amerike naročito se živo
pokazuje danas čileanski demo-kratski
časopis "Topaz" nazvao ju
je "politikom rdjavog susjeda" po-litikom
batine i dolara Monopoli-stičk- e
grupe Sjedinjenih Država
potpuno su aebipotcinile privre-du
čitavog niša zemalja Latinske
Amerike ometajući razvitak do-maće
industrijo I surovo eksploa-tirajući
radnike u svojim koncesi-jama
U ljeto prošle godine predsjed-nik
Truman objavli Je 'Tlan o
vojnoj suradnji američkih republi-ka"
koji po svojoj suitini teli za
tim da driave Latinske Amerike
pretvori u ponizne vazale Sjedinje-nih
Driava Usvajanje toga p'ana
omogućilo bi Sjedinjenim Ameri-čkim
Državama da se Jo aktivnije
umiješaju u unutrašnje poslove tih
zemalja podriavaji'ćl u njima re-akcionarne
snage protiv snaga de-mokracije
i organiziranog radnič-kog
pokreta
Takva Je opća politička pozadi-na
na kojoj se razvijaju pojedine
epizode koje opisuju autor! knjige
to su glavni uzroci zbog kojih po
riječima Brajs Olivere "Latinsko-Amerikan- cI
ne vote Sjedinjene
Američke Države" "Protivnici
Sjedinjenih Američkih Driava u
Latinskoj Amerki — piSe Inm&n
— su najumnije ličnosti prijatelji
ugnjetenih i vodje moralne refor--
RH!''
U knjisi se navode konkretni po-daci
koji otkrivaju grabljive me-tode
sjeveroameriekoe moropollsti- -
ckog kapitala u Latinskoj Atrari- -
cl "Vladavina stranog kapitala —
P1 Karlton IHls — dovodi prije
čudovišnog zastoja nacio- -
natne privrede Sve snage emlje
iscrpljuje kopanje rudi za tudju
zemlju" Djelatnost "Standard
ojla" u Boliviji u rajonu Cako on
Je nazvao djelatnošću "morskog
eudovilta koje isisava sve sokove
is zemlje" Tu najveću američku
kompaniju nafte smatraj u Boli-viji
odgovornom aa 50000 ubije- -
Clanstvo Hrvatske Bratske
nih osakaćenih i bilnM ih Ilnhv i- - [
janaca Za vrijeme rata a uosta-lom
i sada cjelokupnu proiolnju
metala i industriju kaučuka u Bo-liviji
čitav njezin eksport kontro-lirale
su i kontroliraju Sjedinjene
Američke Države Ne samo "Stan-dard
ojl" već i kartel olova i dru-ge
monopolističko grupe smatraju
se u Boliviji po riječima Bilaa
"surovim zelenalima" koji se boga-te
na račun izglađnjavanjn naro-da"
Karlton Bils smatra da diskri- -
minacija koju Sjeveroamcrikanci
Posljednjih godina život u Boliviji
je poskupio za 140'£ A nadnica
je porasla samo neznatno Položaj
poljoprivrednih radnika naročito je
težak U knjizi se citira izvod iz
članka poznatog bolivijskog novi-nara
Fernanda Dies de Medina
objavljenog u vodećem listu ze-mlje
"Ultima ora" "Kako da uvje-rimo
narod — piSe de Medina —
da on mora biti dranjav i gladan
! zbog ujke Sama A ujka Sama
----- - -- - -- -- - — -- "-
I radi svote _ vlastito Koristi inkve - i izjave primjećuje Karlton Bila
izražavaju raspoloženja veoma Š-irokih
krugova bolivijskog naroda
"JCajvise od svega vrljedja moju
otadžbinu — piše poznati peiusm-s-ki
novinar Viktor P!ej — eko-nomska
strana sjeverna meričkor
imperijalizma' Takvih izjava u
knjizi "Sta o nama misle u Južnoj
Americi" možemo naći vrlo mnogo
Autori knjige zaustavljajn $e
Istovremeno i na drugim uzrocima
koji kod Latino-Amerikana- ca
stvaraju neprijateljsko raspolože-nje
prema Sjedinjenim Državama
Jedan od tih uzrok i sastoji se u
tome da Sjedinjene Državo i dalje
drie u svojim rukama vojno-po-mors- ke
I zrakoplovne baze koje su
one dobile za vrijeme rata u ze-mljama
Latinske Amerike "Zabri-nutost
Je zbog toga obuhvatila ci-jelo
stanovništvo Bolivije bez Izu-zetka"
— kalu autori knjige "A-meri- čki
topovi avioni i brodovi
ugrožavaju Montevideo — prije-stolnicu
Urugvaja Za Urugvajca
Je američka boza u Daguna-Kegr- o
Jo3 bolnlja stvar nego Sto su zn
Brazilijance isto takve baze u Ka-tal- u
I Resafu" U naprednim slo-jevima
latinsko-američk- e javnosti
politika rasne diskriminacije tako
karakteristična za običaje koji po-stoje
u samim Sjelinjenim Drža-vama
— politika koju one uvede
u zemlje američkog kontinenta —
izaziva osjećanje opravdanog ne-godovanja
Autorima zbornika nlj pravo
Sto Široke narodne mase Latinske
Amerike gaje osjećanj neprija-teljstva
prema Sjedinjenim Drža-vama
Medjutim oni sami citiraju
izjave latino-amerićk- ih naprednih
društvenih radnika u kojima se
ustvari razotkriva pravi uzrok ne-popularnosti
Sjedinjen 'h Driava u
zemljama Južne Amerike "SJedi- -
njene Američke Državo vode osva- -
iačku nolitiku" — odvlači Alfre- -
do Palesios Jedan od vodja libe
ralne grupe u Argentini Ekva-dorski
profesor Emillo Uzkateti
Zajednice kojemu su oči otvo
rene i kojemu leže interesi Zajednice na srcu neće i neetnijc !
suljeti Članstvo zajednice nesmije dopustiti da grupica dis-kreditiranih
pojedinaca radi toga što su istjerani sa korita
postavljaju cijelu organizaciju u oparnost Članstvo Zajednice
dužno je povesti računa na svojoj sjednici o tome protestireti
dati j obećati punu pomoć novom izvršnem odboru u borbi
ntotiv ustCKS-mačckorck- e gube koja te pećela hvatati i naše
Zajednice
1- -i i rtssL
govori o Sjedinjenim Sj°vorvame- -
rirkim Državama kao o zemlji
koja ne poštuje pra a malih nacija
itd
Medjuamerički odnosi naglo su
se pogoršali poslije rata "Medeni
mjesec" pan-amerikaniz- ma je pro-- l
Sao Narodi Latinske Amerike žele
slobodu i nezavisnost jednako t za
21 američku republiku — i to za
sve njih bez izuzetka Oni žele da
sa svoje grbače zbaca plutokratski
teret sjevero-amerlčko- g kapitala i
da učine kraj daljnjoj ekspanziji
američkih monopola koji podjarm-ljuj- e
njihove zemlje — to je glav-ni
i osnovni zaključak koji se na-meće
čitaocu iz knjige "Sto o nama
mislo u Južnoj Americi"
A OSIPOV
U
A
Vijesnik donosi:
Vraćanje iseljenika - Povratnika
u domovinu zauiima sve veće raz-- "mv-bi- TW—o? _tsll~A - !vn-hiljadu
iseljenika iz
Kanade a treći se transport pri-prema
za put NaJ brod "Partizan-ka"
upravo sada provozi iselje-nike
iz Južne Francuske a nakon
toga krenut će po hiljadu iselje-nika
u Australiju Poslije povrat-ka
is Australije "Partizanka" će
prevesti i izvjestan broj
iz Južne Amerike Osim
iseljenika iz dalekih
zemalja stižu
i kopnenim putem is država sje-verne
i zapadne Europe Ovih da-na
vratilo se 310 iseljenika iz Bel-gije
i 210 iz Vcstfalije koji su
bili prihvaćeni u Kamniku i odanle
na posao U toku
idućih mjeseci očekuje se JoS 600
povratnika iz Francuske i oko 500
iz Belgije Trema tome očekujemo
u toku ove zime nekoliko hiljada
iz raznih kra-jeva
svijeta
Povratak ovol ikog broja iselje-nika
stavlja pred narodne vlasti i
narodne organizacije velik i složen
zadatak: učiniti sve da se ovi na-ši
ljudi ito bolje i lakSe prilagode
i užive u na£e prilike da bi ito
prijo mogli razviti sve svoje snage
na IzvrSavanju našeg
plana
Radeći na tom zadatku pred nas
kao i pred same iseljenike dnevno
se postavljaju nova i nova pitanja
O brzom i pravilnom rješenju tih
pitanja uvelike ovisi i povoljan re-zultat
velikog poda koji smo zapo-čeli
vraćanjem naSih iseljenika
Zbog toga Je potrebno da taj rad
zahvati ne samo sve organe narod-ne
vlasti nego i narodne organi-zacije
a naročito sindikalne pod-ružnice
Jer samo ra-dom
provodeći pravilnu jedinstve-nu
politiku prema našim iseljeni-cima
možemo riješiti složena pita
nja potpunog i uiir- -
tjavanja iseljenika u nai novi drw- -
tveni život
Briga sa
ne prestaje time' da ih zaposlimo
i na taj im način omogućimo da
riješe svoja osnovna životna pita-nja
Od isto tolike Je važnosti
iseljenika u nai kul- -
turnj poHtiod
Medjutim najveću brigu i patnja
potrebno je posvetiti iseljeničkoj
omladini Ova omladina po dola-sku
u domovinu odmah je formi-rala
svoje radne brigade i poila
na Omladinsku prugu Mnoge od
tih brigada su postale udarne po
dva ili tri puta Na Omladinsku
A ZDANOV:
0 medjunarodnoj situaciji
OMOGUĆIMO ISEUENICIMA-POVRATNIGIM- A
ŠTO LAKŠE SNALAŽENJE NAŠOJ SREDINI
NAPOSE NJIHOVOJ DJECI
Zagrebački
votrnnsporta
iseljenika-povratnik- a
prekomorskih
iseljenici-povratni- ci
raiporaijeni
iseljenika-povratnik- a
Petogodiš-njeg
zajedničkim
uključivanja
iseljenike-pnvratnik- e
uključivanje
Ekonomska ekspanzija SAD
važna je dopuna ostvarivanju
strategijskog plana Američki
imperijalizam nastoji kao zele-na?
da iskoristi poslijeratne
teškoće europskih zemalja na-ročito
oskudicu u sirovinama
gorivu i hrani u zemljama sa-cznica- ma
koje su najtiše stra-dale
u ratu da bi im izdiktirao
svoje porobljhačkc uslove po-moći
U očekivanju predstojeće
ekonomske krize SAD žure se
da nadju nove monopolUtičke
sfere za plasiranje kapitala i
prodaju robe Ekonomika "po-moć
SAD ide za širokim ciljem
porobljavanja Europe od strane
američkog kapitala I koliko je
teži ekonomski položaj ove ili
one fem Ije utoliko američki mo-nopoli
nastoje da joj izdiktiraju
teie uslore
Ali ekonomska kontrola po-vlači
sa sobom potčinjavanje
američkom imperijalizmu Na
taj način proširivanje monopo-listički- h
oblasti prodaje ameri-čke
robe kombinira se kod SAD
s dobijanjem novih placdarma
za borbu protiv novih demokrat-skih
snaga Europe Američki
monopol "spašavajući" ovu ili
onu zemlju od gladi i razoreno-st- i
ide za tim da je 1151 svake
samostalnosti Američka "po-moć"
gotovo automatski povlači
za sobom promjenu političkog
kursa ore zrmlje na koju se ta
"pomoć" proširuje: na vlast do-laze
stranke i lica koji su spre-mni
da po direktivama iz Va-Singto- na
ostvaruju u unutrašnjoj
i vanjskoj politici onaj program
koji žele SAD (Francuska Ita-lija
i t d)
Najzad težnja SAD za svjet-skim
gospodstvom i za ant {de-mokratskim
kursom uključuje u
sebi ideološku borbu Osnovni
zadatak ideološkog dijela ame-ričkog
strategijskog plana jest
ucjenjivanje javnog mišljenja
širenjem klevete o tobožnjoj ag- -
prugu iloila je i omladina iselje-nika
čiji su roditelji bilo iz kojih
razloga morali JoS ostati u stranom
svijetu Tako je na pr doSla omla-dina
iz Australije koja se još i
sada nalazi na Omladinskoj pruzi
dok njezini roditelji čekaju dola-zak
"Partizanke" da ih prebaci
u domovinu Dosta je iseljeničke
omladine došlo na Prugu s namje-rom
da se nakon rada povrate na-trag
Osjetivši ovdje da je nova
Jugoslavija prava domovina mla-dih
ljudi koja im pruža najšire
mogućnosti rada i stvaranja ostali
su kod nas Is takvog odnosa ise-ljeničke
omladine prema domovini
proizlazi i potreba da se njoj po-sveti
puna pažnja i otklone sve
smetnje s kojima se ona kod nas
sukobljava
Jedno od najtežih pitanja za ise-ljeničku
omladinu kod nas Je ne-poznavanje
materinjeg jezika Us-prkos
tome što Je iseljenička omla-dina
odmah po dolasku stupila u
naše radionice i škole puna želje
za daljnjim razvitkom ona se usli-jed
nepoznavanja jezika joi uvijek
ne može potpuno da sazivi s nalim
prilikama Toj poteškoći pridolazi
Još i ta Sto postoji velika razlika
u sistemu škola izmedju naše ze-mlje
i zemalja odakle ona dolazi
Sve to pridonosi da se iseljenička
omladina teško snalazi u našim pri-likama
da ne može uporedo poći
s našom omladinom niti u svlada-vanju
školskog gradiva niti u
ostalom kulturno-prosvjetno- m ra-du
Ova pitanja zahtijevaju hitni
rjeienje Zadatak Je omladinskih
i sindikalnih organizacija da sti
brže obrazuju tečajeve sa iseljeni-čku
omladinu u kojima bi se ona
u najkraćem roku osposobila u
svim predmetima u kojima zaos-taje
kao ito je materinji Jezik
ruski jezik i povijest Veliku ulo-gu
u tom radu treba da odigraj i
i na? i učitelji i nastavnici koji do-brim
postupkom i brigom mogu
znatno da Joj olakšaju rad Ali
briga rukovodilaca ~kola omladin-skih
organizacija i ustanova gdje
se nalazi iseljenička omladina ne
prestaje s organizacijom takvih
tečajeva Njihova Je zadaća daleko
teža Oni moraju uočiti sve proble-me
iseljeničke omladine koji na-staju
is činjenice da ta omladina
dolazi k nama iz Jedne potpun
različite druStvene sredine koja je
toj omladini dala drugačije ambi-cije
i perspektive za budućnost
nego što ima naSa omladina koja
se razvijala i razvija u novoj Ju-goslaviji
resivnosti Sovjetskog Saveza i
zemalja nove demokracije i pri-kazivanje
na taj način anglo-saksonskog
bloka kao zemlje
koja se brani i skidanje u tog
bloka odgovornosti za pripre-manje
novog rata U toku dru-gog
svjetskog rata popularnost
ovjetskog Saveza porasla je u
inostranstvu u ogromnoj mjeri
Svojom požrtvovnom herojskom
borbom protiv imperijalizma So-vjetski
Savez stekao je ljubav i
poštovanje radnih ljudi u stuh
zemljama Cio svijet Je jasno
vidio vojno-ekonomsk- u moć soc-ijalističke
driave nerazorivu
snagu moralno-političko- g jedin-stva
sovjetskog drultva Reak-cionarni
krugovi SAD i Engle-ske
brinu se oko toa kako će
izbrisati taj neodoljivi utisak
koji socijalistički poredak osta-vlja
na radnike i trudbenike ci-jelog
svijeta Potpaljivači ratova
vrlo dobro znaju da je prije ne-go
bi se njihovi vojnici mogli
poslati protiv Sovjetskog Sa-veza
potrebna duga ideološka
priprema
U ideoloSkoj borbi protiv
SSSR američki imperijalisti ne
snalazeći se u političkim pita-njima
1 pokazujući svoje nezna-nje
htjeli bi prije svega da pri-kažu
Sovjetski Savez kao snagu
tobože anlidemokralsku totali-tarnu
a SAD i Englesku i cio
kapitalistički svijet kao demo-kraciju
Ta platforma ideološke
borbe — obrana buržoaske pseu-dodemokrac- ije
i optuživanje ko-munizma
za totalitarizam —
ujedinjuje sve bez izuzetka ne-prijatelje
radničke klase poči-njući
od kapitalističkih magnata
i završavajući vodjama desnih
socijalista koji s najvećom go-tovoš- ću
prihvaćaju svaku kleve-tu
protiv SSSR koju su im do-sapn- uli
njihovi imperijalistički
gospodari Stožer te lopovske
propagande jest tvrdjenje da je
obilježje prave demokracije to-bože
mnogopartijski sistem i po-stojanje
manjine koja je orga-nizirana
kao opozicija Na toj
bazi engleski laburisti koji ne
štede snage u borbi protiv ko-munizma
htjeli bi da otkriju
antagonističke klase i odgovara-juću
borbu partija u SSSR Ne-znalice
u politici — oni nikako
ne mogu da shvate da u SSSR
već odavno nema kapitalista i
veleposjednika da nema anta-gonističkih
klasa i da zbog toga
nema ni mnogopartijskog siste-ma
Oni hi htjeli di u SSSR
imaju njima drage buržoaske
računajući tu i pseudosocijali-stičk- e
partije kao imperijalist)
čku agenturu AH na njihovu
žalost historija je te tkspliata-torsk- e
buržoaske partije osudila
na propast i njih je nestalo
Ne štedeći riječi pri kleveta-nju
sovjetskog režima laburisti
i drugi advokati buržoaske de-mokracije
u isto vrijeme nalaze
da je krvava diktatura fašističke
manjine nad narodom u Grčkoj
1 Turskoj potpuno normalna
stvar zatvaraju oči pred mno-gim
grubim povredama pravila
čak i formalne demokracije u
buržoaskim zemljama ništa ne
govore o nacionalnom i rasnom
ugnjetavanju o korupciji o bez-očnom
uzurpiranju demokratskih
prava u SAD
Jedan od pravaca ideološke
"kampanje" koja prali planove
porobljavanja Kurope jest na-pad
na princip nacionalnog su-vereniteta
apel da se narodi od-reknu
suverenih prava i suprot-stavljanje
tim pravima ideje o
"svjetskoj vladi" Smisao te
kampanje sastoji se u lome da
se uljepša neobuzdana ekspan-zija
američkog imperijalizma
koji bezočno gazi suverena pra-va
naroda da se SAD prikažu
kao pobornik općcčovjcčan?kih
zakona a da se oni koji se odu-piru
američkom prodiranju pred-stave
kao pristalice preživjelog
'Vgoističkog" nsciona'izma Ide-ja
"svjet'ke vlade' koju su pri-hvatili
buržoa'ki intelektualci iz
redova fantasta i pacifista iko-rišću- je
se ne samo kao sredstvo
pritiska u cilju idejnog razoru-žanja
naroda koji brane svoju
nezavisnost od nasrtaja ameri-čkog
imperijalizma neao i kao
parola koja se specijalno suprot-stavlja
Sovjetskom Savezu koji
stalno i dosljedno brani princip
stvarne ravnopravno! 1 i obrane
suverenih prava svih naroda ve-likih
i malih I' današnjim ti slo-vima
imperijalističke zemlje kao
Sto su SAD Engleska i njima
hlike d'iavc polaju npani
neprijatelji nacionalne nezavis-nosti
i samoopredjeljenja naro-da
a Sovjetski Savez i zemlje
nove demokracije — siguran os-lonac
u obrani ravnopravno ti i
nacittfta'nog samoopredjeljenja
naroda
(Nastavit će se