000049 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i шјха&шУШк IBaiiiiiihf (tfflftgra#№iiir-iiifjji.rr'"ffiifffyi- g £-- 5 vagl3?? -"- -г" TOIJONTO, FRIDAY. FEBRUARY 17. 19G1 Hammarskjod kompromitirao UN, neka odstupi! IisspeiriialSs 1 soragu napsste Korago! Sfanoviste kanadske vlacle Vijeeti iz Ottawe knzu da jo minister vanjskih poslo-v- a Howard Green vcoma ljut. Ovo eu zaista dani boli i gnjova. АП muSko ubijstvo Patrica Lumumbe nijc ono Sto je razljutilo Greena. Vijeeti pokazuju da je gosp. Green bio doeta miran kad je u parlamontu komentarisao ovaj straSni zlodin. On nije imao oStrih rijeci га ubice. Rekao jc samo to da "kanadska vlada zali nasiljo" (deplores acts viol-ence), i to zato Sto "ubijstvo no ce niSia rjeSiti", nego de."komplicirati ionako toSki zadatak UN" u Kongu. Najbolje Sto jc imao da kazo za Lumumbu jo to da jo bio "filan parlamonta" i da jo "formirao pmi vladu ne-zavisn- og Konga". Green so uncraspolozio kasnijc, kad jo dosla da je Sovjctski Savcz Hammarskjolda optuzio z„ sauce-sniltv- o u ubijstvu Lumumbo i izjavio da ga vi§e no pri-zna- jo za funkcionera UN. Green se na to osvmuo u parlamontu i na tolevizi-JI- . Odmah jo pozvao sovjetskog ambasadora da mu sao-p- ci stanovistc kanadsko vladc. Green ima razloga da budo zabrinut za daljni raz-v- oj dogadjaja, ali njegovo izbjegavanjo da oStro osudi zloSin i Istupanjo u obranu Hammarskjolda no ostavlja-j- u najbolji utisak. Kakvo mogu biti posljcdicc takvog stanoviSta? Zar nije jasno da su so Ujedinjeno Nacijc teSko kompro-mitiral- o u Kongu? Tko mozo ozbiljno tvrditi da najve-c- u odgovornost za to no snosi Hammarskjold? Zar ni-je jasno da se sada mora poci drugim putcm ncgo so lo Mora so to uraditi i rali buducnosti Konga i Ujcdinjenih Nacija i — cijelog covjecanstva ! Kad Green ustajo u obranu Hammarskjolda, onda on no samo stavlja pecat odabravanja na ono Sto so dogodilo, nego so takodjer suprostavlja promijeni ulogo UN u Kongu. Ovakvo stanovisto mozo samo da izazove zabrinu-tos- t. Kuda to vodi? Zar Kongo mora da postane druga Korcja? Odluko Ujcdinjenih Nacija o Kongu su bile pravil-ne- , samo ih Hammarskjold nijc sprovodio, nego je isao na ruku kolonijalistima i njihovim sluznicima. Zadatak Ujcdinjenih Nacija je bio da sprijece bclgijski napadaj na Kongo, da osiguraju njegovu nczavisnost i teritorijlni integritct. Taj zadatak Ujedinjeno Nacijc su prihvatile na poziv zakonitc kongoansko vladc, kojoj je na celu sta-ja- o Patrice Lumumba. Medjutim, bclgijski kolonijalisti se jo3 uvijek nalazc u Kongu (oni su potpuni gospodari u Katangi i stojc iza "jakog c"ovjeka" Mobute), Kongo jo rastrgan, centralna vlada potkopana, a njegov hrabri vodja Lumumba pod zcmljom. Svc se to dogodilo pod zastavom Ujcdinjenih Nacija. To je plod Hammarskjol-dov- a rada. TeSka Ijaga baccna jc na Ujedinjeno Nacije. Nje-zin- a zastava jc uprskana krvlju kongoanskog prmijera . . . Trcba ju oprati . . . Trcba ispravit ncpravdu kon-goaneko- m narodu . . . Ubice trcba izvesti prod medjuna-rodn- i sud . . . Holgijanskc impcrijalistc trcba istjerati na-lK)I- je . . Kongoanskoj vladi sa sjediStem u Stanleyville treba dati svaku mogucu pomoc u njczinim pokuSajima da uvedc red i obnovi normalan iivot. To je put naprijed . . . Hoiba ncznposlcnih u Vancouvcru Vancouver. B C — Na 7. februara ovdje jc odrzan bc-sposleni-cki miting i demon-stracija u kojoj je uzelo uce-sc- a prcko 500 radnika. I)e-monstra- nti su u mirnom mar-s-u posli j)red gradsku zgra-d- u i podnijoli zahtjeve gra-dsk- oj upravi. Trazili su brzu akciju protiv besposlice. Sada se organizira Jedna velika dolcgacija za G. mar-t- a na provincijalnu vladu u Victoriji. Nastoji se iznaj miti broi, koji cP voziti de-legac- iju u Victoriju premijo-r- u Bcnnettu, i zahtjevati da ispuni obecanja kojo je dao u vrijemc provincijalnih iz-bo- ra. Duinost je svakog glasa-c- a da podpomaze ovu vaznu akciju besposlenih radnika. J.S. VOL. XIII. No. IP, (HOG) of vijest PER COPY- - __ мид .гтд— mi ттшшш gBCWTTlP'lTTlBMWiMfBIffMB!TPIfBJBPiCytrBMrTtrMWHWKWBl!Zr41fcTDfflB,lOB'ftJtfl'Tl,Tr 1 da -- ХГ~Ч U Vijecu sigurnosti U Vijecu sigurnosti Ujedi-- ' Nacijc trcba da obustavc njenih Nacija u New Yorku svoje operacije u roku od vodi se bitka koja ce odluci-imjese- c dana i sve strane tru-t- i o sudbini Konga i Ujedi- - pe i da so dozvoli samim njenih Nacija. IKongoancima da upravljaju SovjeUki Savez ie zauzeo svojim posiovima stanoviste da je politika ko-ju je sprovodio generalni se-kret- ar Hammarskjold — su-prot- no odlukama Vijeca si-gurnosti i Generalne skupS-tin- o — dovela io sadasnjo situacije, ukljuciv ubijstva Lumumbo. Sa torn politikom treba prekinuti. Zato je pot-rebn- o smjeniti Hammarsk-jolda. Sovjctski Savez daljo tra-z- i da so protiv Helgije prim-jen- c kaznene mjere u vidu prckida diplomatskih odnosa ili ogranicenja trgovine i sa-obraca- ja. Sovjctski Savez daljo tra-z- i da se uhapsc zlo6inci Mo-butu i Combo i izvcdu prod sud za ubijstvo promijerr., Lumumbe Njihove trupe tre-ba ju biti razoruzane. Helgijanci moraju na- - pustiti Kongo. Mucko ubijstvo Patrisa Lumumbe i njcgovih surad-nik- a potreslo je i uzbudilo cijeli svijet. Do§lo je do bur-ni- h demonstracija. U Mosk-v- i, Reogradu, Varsavi, Kairu l drugim gradovima napad hoce toga u New nuta stao brani i crnci ustali i klicali Jedan od Dan Watts New je da nisu koji Cr-nj- e zgra i i UNION JE kampanja Union Miniere jc njezinih naredaba). "New York 5. feb ruara javio iz da je Union imala ProJla je bila ali za Union to j0 bila i jc vise nc- - .Ji ' '. T~ Г— i TT јУX .f J Jhr--y ' , _ -- л- Mn.TaK " ЕАГТИ тдстчт Svi OfAfTW ШШ, fylg] Г Ota koju iz York put ветјгчке stanice do Venere. Stanica lanirana rake-to- m iz teikog je izbacen u orbitu oko Zemlje raketom. ()o dosad najvei uspjeh u u svemir. PRICE 8c Amerieki son, Hammarskjold i ostah zapadni predstavnici gr-cevit- o odupiru, tvrdcdi da Sovjctski Savez pot- - kopa Ujedinjeno Nacije. (U i stvari, Ujedinjeno Nacije je j na rub propasti doveo Ham-marskjold). i Hammars-kjoldov- e izjave popraccne su o poduzimanju u istom prav-cu- . Hammarskjold je izgubio povjerenje i podrsku azijskih i africkih zemalja kojo su ga ranije Indijski Nehru je izjavio da cc on poslati indijske trupe u Kongo na poziv UN onda se uvjori da ce to trupe biti za osiguranje slo-bod- o kongoanskog a ne za podrzavanje gang- - Poslijc Ujedinjom sterskih rezima". Protest! svijetu sima: "Belgians — Hands of Congo". Hurnc scene odigralo su so u zgradi Nacija u Yorku za vrijemc za-sjeda- nja Vijeca sigurnosti Kad je amerieki delcgat Ste- - su bolgijska diplomats-venso- n da Ham-k- a predstavnihtva. marskjolda prisutni amerieki riralo so protiv Sjodinjcnih su da protcstira-Drzav- a Nacija ju. Oni su pokojnom odnosno Hammarskjolda. i osudjivali ameri-Akr- i, glavnom gradu Gaiucku politiku. dc-3.00- 0 studenata su rastrgali monstratora iz zastavu UN. Yorka izjavio oni U Montrcalu jc demonst- - mogli da podncsu Stc-riral- o oko 150 africkih stu- - vensovove "hipokritske su-dena- ta posjecuju tamos- - ze" za Hammarskjolda. univerzitete. Oni su mar-- .nci su poslije pikctovali sirali prod belgijskim ame- - du UN protestirajuci protiv rickim konzulatom sa napi-- Hammarskjolda Belgije. OTKUD POTJECE ZLO? MINIfiKE IMALA "DOIJHU GODINU" Relgijska j0 gospodar Katan-go- . (Combe samo izvrSioc Times" je Brisela Miniere "do-br-u godinu". godina godi-n-a najvoce tragedije kongo-anskog naroda, Miniere godina po-veca- ne proizvodnje profita. Bakra proizvela A _' V-Y-- H EABTH +пкл4 d&qrmm karta prcnosimo "New Timesa" pokazuje ttjctske je sputnjika, koji orijal-ko- m je f4vjetske nauVe pro-diran- ju delcgat Steven so da Stevonsonove prijetnjama ostrijih mjera mnogih podupirale. premijer samo ako upo-trcbljc- ne naroda Murd-erers, Ujcdinjenih Demonst- - Ujcdinjenih U,Lumumbi go ikad u 51 godine od kad je osnovana — preko Л00 hiljada mctrikih tona. Proi-zvela je i kobalta, cinka, u-ranija- ma i drugih skupih mctala. "Times" ka2e da joj je to omogucilo "to make largo tax and dividend payments despite disruption of Congo-lese economic life". Porez (tax) je platila 50 milijuna dolara (otud so fi-nanc-ira zlocinac Combe), ali se ne navodi svota proXita u Kanadski novinar Philip Dcanc u izvjcstaju iz Ujedinjenih Nacija New Yorku javlja i ovo: Kanza, predstavnik lumumbisla ovdjc ka.c da cc ' Kongoanci ui'iti svoju djecu, i djecu djece, da zas tavom Ujcdinjenih Nacija kolonijalizam izvrsio posljcdnji polni-.s- aj da se i umorio borca za slobodu, koii iu UN da dodje — i neka drupr male zemlje Io uzimi u ANTOINE GISENGA Na celu zakonilp кппдоапке lado u Stanle}iille nalazi sc Anloinp I'odjen jc 1923. Го suSetku srednjo skole upisao se u Leopold ville unhcrzitef, ali je u tre&] frodini protjeran ibog aktivnosll. Poslije je u-z- ro u?esa u narodno. oslobodila?kom pokrrtu. U martu 1939. Giscnjia je Iza-br- an za glarnog Partlje afrifke solidamostl, koja jc poMala najja?a politRka par tija u Kongu. Kad je proglaM-n- a nezaisno't Konga Gienca je poslao prti polpredsjednik % la-de. I'oslijp nezakonitoK premijera I'atrisa Lumumbe, Gi-sen-ga je preueo todstto cent-raln- e lade, koja se u proinriju Orirnlale (zou je i Ilocna proineija) i proglaila (an1e)ille a prnremeni filav-n- i erad. Kongoantka lada koju prrd-vo- di Antoine Gisenea uiita po-drJ- ku sih pat riot skill elemena-ta- , koji f.e bore protiv imperi-jalilifk- e za slobmlu, nezainost i integritct Konga. Giengotu ladu je owh dana рг!гпао Sojct4ki Sae, I'jedi. njena Агарчка I'epublika i neke druge zemlje. Sovjctski Saez joj je obecao saku mogucu pomof. Impcrijalioti zbog toga rilte jer се odad тоЛ teJe iztoditi soju prljatu rabotu gu'enja kongoanskog naroda. ?iio naljednik Patria Lu-mumbe — Antoine Gisenga! STANOVISTE Tanjup prenosi saopcenje jup-elavensk- e lade povotlom ubijstva premijera Lumumbe. Osudjujuci taj zlocin kao djelo "klike Com,be-Mobutu-Kasa-u- bu. koja stoji u sluibi stranih intervencionista, prije svega Ilel pije". jugoslavenska vlada traii e-nerp- ifne mjere da se sprijeJi po-jrorSava- nje situacije. Jugoslavenska lada predlaie d. se provede istraga i ustanovi od-Rovorn-ost za ubijstvo lefa konpo-ansk- e driave, da se neposredno is Konga odstrani sve belgijsko vojno i poluvojno oeoblje, i sve ostalo st-ra- no osoblje koje nije u sluibi UN, da se razoruiaju oruiane bande Combe, Mobutu i Kasavubu. Ako se nelffija ne povufe iz Konpa u odredjenom roku, treba primjeniti odgovarajude sankcije. $9.000.000 na габип dividen-d- a i $2,500.000 kao "royal-ties". U podjeli profita sudjelo-val- i su belgijski. ongloski i amerieki kapitalisti. Eto, od toga potjeco se Belgijska vlada jo primila zlo Kongu "Thomas njihove predsjednika JIT.OSLAVIJE Sredinom mjescca januara u Kanadi je bilo G93 000 nezaposlenih; 1G5.000 vise nego sredinom decembra. i MG.000 vi§e ncgo u isto doba pro§le godine. Ovo je broj nezaposlenih od 19 1G. godine. Ova brojka predstavija 10.8 posto radne snage. (Zna-i- i da je vilc ncgo od deset radnika bez Ove jiodatke objavio je biro statistike (Dominion Bureau of Statistics). Se povecao broj nezaposlenih u posljednji mjesec dana (od polovice januara do polovice februa-ra) ? Ako se povedavao istim tempom kao od polovice decembra do polovice januara, onda je vec presao 800 hiljada. osnovu toga stvoren jc zakljucak da ce u martu Tridestla gedina uhitnja Wan svakog vtorh-- а i pttka GodUHfa pretpkta: sa Kemdu 6 Js&ra, estate strmlji 7 dstero Adrtse: 479 Queen Street Wett Toronto S-l- l, Ontario Telefon ЕЛ 31642 u jc pod odri pozvao nl7;c." GKcnga. politicko aklhnojr ћармпја preelila agresije, izravnoj najveci jedan svakih po-sla- ). Koliko Na Supruga umorcnog Sofa копдоап.чке dr2ae Lumumbu su ubiii Belgijanci Sluzbena jugoslavenska agencija Tanjug javlja da je Patris Lumumba ubi-je- n po nckom belgijskom oficiru. ZIocin je izvrsen 17. ja-nua- ra —- istog dana kada jc Lumumba premjestcn u Katangu iz Tysnville Zajedno s Lumumbom ubijeni su njegovi suradni-ci- , ministar Maurice M po-lo i predsjednik senata Jo-seph Okito. Tanjuij kaze da je bel-gijski oficir najprije ustri- - "Toronto Daily Stai". poput Irupih htia na-pad- a Sovjetski Saez zbog taa prema generalnom sekretaru UN' ali prisnaje da kriviou za ono sto dogodilo Kongu .noi Zapad, prije sega llelgija. "The death of Mr. Lumumba should Uf unasl on the con- - icnce of the Ve~t, and partiru tmnaiyHi'uift.wi.'ni "'цту jelio Mpolo-- a i kad se Oki-to nagnuo nad njega da vidi da li jc mrtav, Belgi-jana- c mu je ispalio metak u glavu. Pola sata kasnije na to mjesto doveden je Lumum-ba i ubijen na isti nacin. Sluzbena verzija da je Lumumba ubijen po uro-djenici- ma za pare je pros-t- a laz; to je izmisljeno da se prikrije zlocin. Zlocinci moraju biti iz-ved- eni pred medjunarodni sud i kaznjeni. Komentari kanadske t a m p e kapiUili'tickih Hammarkjoldu, e u larly .,f Ilelgium", kae "Star" U uvddn mi clanku. Dalj pi.e: "N'ema razloga za sumnju da je ovo bilo рготШјепо роЈШЛо u-wor- stvo potaknuto po vladi pro-vinc- ije Katange, a ne 'pontano ubijstvo po raspaljenim urodjeni-cinia- . A lada Katange je lutka belg jskih kompanikih interesa, kojp podrzaa belgijska lada. astavak na str 4) U januaru 693.000 nezaposSenih, uskoro 900.000 u zomlji biti prcko 900.000 nezaposlenih. Samo u provinciji Ontario u januaru jo bilo 202.000 nezaposlenih. (Prcma saopcenju National Employment Sen-ic- e broj nezaposlenih u Torontu na dan 9. februara iznosio jc 67.091). Da li 6c ove brojke imati nekog исшка na stanoviSte vlade? Dva dana prije objave podatnka o broju nezaposle-nih u januaru sisieferski lider Hazen Argue je u parla-ment- u predloiio da vlada sazove konferenciju o bespo-slic- i. Ministar rada Starr je odbio. On jc rekao neka ta-kv- u konferenciju sazivaju radnici (unijc) i poslodavcit jer to spada u njhov djclokrug.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, February 17, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-02-17 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000013 |
Description
Title | 000049 |
OCR text | i шјха&шУШк IBaiiiiiihf (tfflftgra#№iiir-iiifjji.rr'"ffiifffyi- g £-- 5 vagl3?? -"- -г" TOIJONTO, FRIDAY. FEBRUARY 17. 19G1 Hammarskjod kompromitirao UN, neka odstupi! IisspeiriialSs 1 soragu napsste Korago! Sfanoviste kanadske vlacle Vijeeti iz Ottawe knzu da jo minister vanjskih poslo-v- a Howard Green vcoma ljut. Ovo eu zaista dani boli i gnjova. АП muSko ubijstvo Patrica Lumumbe nijc ono Sto je razljutilo Greena. Vijeeti pokazuju da je gosp. Green bio doeta miran kad je u parlamontu komentarisao ovaj straSni zlodin. On nije imao oStrih rijeci га ubice. Rekao jc samo to da "kanadska vlada zali nasiljo" (deplores acts viol-ence), i to zato Sto "ubijstvo no ce niSia rjeSiti", nego de."komplicirati ionako toSki zadatak UN" u Kongu. Najbolje Sto jc imao da kazo za Lumumbu jo to da jo bio "filan parlamonta" i da jo "formirao pmi vladu ne-zavisn- og Konga". Green so uncraspolozio kasnijc, kad jo dosla da je Sovjctski Savcz Hammarskjolda optuzio z„ sauce-sniltv- o u ubijstvu Lumumbo i izjavio da ga vi§e no pri-zna- jo za funkcionera UN. Green se na to osvmuo u parlamontu i na tolevizi-JI- . Odmah jo pozvao sovjetskog ambasadora da mu sao-p- ci stanovistc kanadsko vladc. Green ima razloga da budo zabrinut za daljni raz-v- oj dogadjaja, ali njegovo izbjegavanjo da oStro osudi zloSin i Istupanjo u obranu Hammarskjolda no ostavlja-j- u najbolji utisak. Kakvo mogu biti posljcdicc takvog stanoviSta? Zar nije jasno da su so Ujedinjeno Nacijc teSko kompro-mitiral- o u Kongu? Tko mozo ozbiljno tvrditi da najve-c- u odgovornost za to no snosi Hammarskjold? Zar ni-je jasno da se sada mora poci drugim putcm ncgo so lo Mora so to uraditi i rali buducnosti Konga i Ujcdinjenih Nacija i — cijelog covjecanstva ! Kad Green ustajo u obranu Hammarskjolda, onda on no samo stavlja pecat odabravanja na ono Sto so dogodilo, nego so takodjer suprostavlja promijeni ulogo UN u Kongu. Ovakvo stanovisto mozo samo da izazove zabrinu-tos- t. Kuda to vodi? Zar Kongo mora da postane druga Korcja? Odluko Ujcdinjenih Nacija o Kongu su bile pravil-ne- , samo ih Hammarskjold nijc sprovodio, nego je isao na ruku kolonijalistima i njihovim sluznicima. Zadatak Ujcdinjenih Nacija je bio da sprijece bclgijski napadaj na Kongo, da osiguraju njegovu nczavisnost i teritorijlni integritct. Taj zadatak Ujedinjeno Nacijc su prihvatile na poziv zakonitc kongoansko vladc, kojoj je na celu sta-ja- o Patrice Lumumba. Medjutim, bclgijski kolonijalisti se jo3 uvijek nalazc u Kongu (oni su potpuni gospodari u Katangi i stojc iza "jakog c"ovjeka" Mobute), Kongo jo rastrgan, centralna vlada potkopana, a njegov hrabri vodja Lumumba pod zcmljom. Svc se to dogodilo pod zastavom Ujcdinjenih Nacija. To je plod Hammarskjol-dov- a rada. TeSka Ijaga baccna jc na Ujedinjeno Nacije. Nje-zin- a zastava jc uprskana krvlju kongoanskog prmijera . . . Trcba ju oprati . . . Trcba ispravit ncpravdu kon-goaneko- m narodu . . . Ubice trcba izvesti prod medjuna-rodn- i sud . . . Holgijanskc impcrijalistc trcba istjerati na-lK)I- je . . Kongoanskoj vladi sa sjediStem u Stanleyville treba dati svaku mogucu pomoc u njczinim pokuSajima da uvedc red i obnovi normalan iivot. To je put naprijed . . . Hoiba ncznposlcnih u Vancouvcru Vancouver. B C — Na 7. februara ovdje jc odrzan bc-sposleni-cki miting i demon-stracija u kojoj je uzelo uce-sc- a prcko 500 radnika. I)e-monstra- nti su u mirnom mar-s-u posli j)red gradsku zgra-d- u i podnijoli zahtjeve gra-dsk- oj upravi. Trazili su brzu akciju protiv besposlice. Sada se organizira Jedna velika dolcgacija za G. mar-t- a na provincijalnu vladu u Victoriji. Nastoji se iznaj miti broi, koji cP voziti de-legac- iju u Victoriju premijo-r- u Bcnnettu, i zahtjevati da ispuni obecanja kojo je dao u vrijemc provincijalnih iz-bo- ra. Duinost je svakog glasa-c- a da podpomaze ovu vaznu akciju besposlenih radnika. J.S. VOL. XIII. No. IP, (HOG) of vijest PER COPY- - __ мид .гтд— mi ттшшш gBCWTTlP'lTTlBMWiMfBIffMB!TPIfBJBPiCytrBMrTtrMWHWKWBl!Zr41fcTDfflB,lOB'ftJtfl'Tl,Tr 1 da -- ХГ~Ч U Vijecu sigurnosti U Vijecu sigurnosti Ujedi-- ' Nacijc trcba da obustavc njenih Nacija u New Yorku svoje operacije u roku od vodi se bitka koja ce odluci-imjese- c dana i sve strane tru-t- i o sudbini Konga i Ujedi- - pe i da so dozvoli samim njenih Nacija. IKongoancima da upravljaju SovjeUki Savez ie zauzeo svojim posiovima stanoviste da je politika ko-ju je sprovodio generalni se-kret- ar Hammarskjold — su-prot- no odlukama Vijeca si-gurnosti i Generalne skupS-tin- o — dovela io sadasnjo situacije, ukljuciv ubijstva Lumumbo. Sa torn politikom treba prekinuti. Zato je pot-rebn- o smjeniti Hammarsk-jolda. Sovjctski Savez daljo tra-z- i da so protiv Helgije prim-jen- c kaznene mjere u vidu prckida diplomatskih odnosa ili ogranicenja trgovine i sa-obraca- ja. Sovjctski Savez daljo tra-z- i da se uhapsc zlo6inci Mo-butu i Combo i izvcdu prod sud za ubijstvo promijerr., Lumumbe Njihove trupe tre-ba ju biti razoruzane. Helgijanci moraju na- - pustiti Kongo. Mucko ubijstvo Patrisa Lumumbe i njcgovih surad-nik- a potreslo je i uzbudilo cijeli svijet. Do§lo je do bur-ni- h demonstracija. U Mosk-v- i, Reogradu, Varsavi, Kairu l drugim gradovima napad hoce toga u New nuta stao brani i crnci ustali i klicali Jedan od Dan Watts New je da nisu koji Cr-nj- e zgra i i UNION JE kampanja Union Miniere jc njezinih naredaba). "New York 5. feb ruara javio iz da je Union imala ProJla je bila ali za Union to j0 bila i jc vise nc- - .Ji ' '. T~ Г— i TT јУX .f J Jhr--y ' , _ -- л- Mn.TaK " ЕАГТИ тдстчт Svi OfAfTW ШШ, fylg] Г Ota koju iz York put ветјгчке stanice do Venere. Stanica lanirana rake-to- m iz teikog je izbacen u orbitu oko Zemlje raketom. ()o dosad najvei uspjeh u u svemir. PRICE 8c Amerieki son, Hammarskjold i ostah zapadni predstavnici gr-cevit- o odupiru, tvrdcdi da Sovjctski Savez pot- - kopa Ujedinjeno Nacije. (U i stvari, Ujedinjeno Nacije je j na rub propasti doveo Ham-marskjold). i Hammars-kjoldov- e izjave popraccne su o poduzimanju u istom prav-cu- . Hammarskjold je izgubio povjerenje i podrsku azijskih i africkih zemalja kojo su ga ranije Indijski Nehru je izjavio da cc on poslati indijske trupe u Kongo na poziv UN onda se uvjori da ce to trupe biti za osiguranje slo-bod- o kongoanskog a ne za podrzavanje gang- - Poslijc Ujedinjom sterskih rezima". Protest! svijetu sima: "Belgians — Hands of Congo". Hurnc scene odigralo su so u zgradi Nacija u Yorku za vrijemc za-sjeda- nja Vijeca sigurnosti Kad je amerieki delcgat Ste- - su bolgijska diplomats-venso- n da Ham-k- a predstavnihtva. marskjolda prisutni amerieki riralo so protiv Sjodinjcnih su da protcstira-Drzav- a Nacija ju. Oni su pokojnom odnosno Hammarskjolda. i osudjivali ameri-Akr- i, glavnom gradu Gaiucku politiku. dc-3.00- 0 studenata su rastrgali monstratora iz zastavu UN. Yorka izjavio oni U Montrcalu jc demonst- - mogli da podncsu Stc-riral- o oko 150 africkih stu- - vensovove "hipokritske su-dena- ta posjecuju tamos- - ze" za Hammarskjolda. univerzitete. Oni su mar-- .nci su poslije pikctovali sirali prod belgijskim ame- - du UN protestirajuci protiv rickim konzulatom sa napi-- Hammarskjolda Belgije. OTKUD POTJECE ZLO? MINIfiKE IMALA "DOIJHU GODINU" Relgijska j0 gospodar Katan-go- . (Combe samo izvrSioc Times" je Brisela Miniere "do-br-u godinu". godina godi-n-a najvoce tragedije kongo-anskog naroda, Miniere godina po-veca- ne proizvodnje profita. Bakra proizvela A _' V-Y-- H EABTH +пкл4 d&qrmm karta prcnosimo "New Timesa" pokazuje ttjctske je sputnjika, koji orijal-ko- m je f4vjetske nauVe pro-diran- ju delcgat Steven so da Stevonsonove prijetnjama ostrijih mjera mnogih podupirale. premijer samo ako upo-trcbljc- ne naroda Murd-erers, Ujcdinjenih Demonst- - Ujcdinjenih U,Lumumbi go ikad u 51 godine od kad je osnovana — preko Л00 hiljada mctrikih tona. Proi-zvela je i kobalta, cinka, u-ranija- ma i drugih skupih mctala. "Times" ka2e da joj je to omogucilo "to make largo tax and dividend payments despite disruption of Congo-lese economic life". Porez (tax) je platila 50 milijuna dolara (otud so fi-nanc-ira zlocinac Combe), ali se ne navodi svota proXita u Kanadski novinar Philip Dcanc u izvjcstaju iz Ujedinjenih Nacija New Yorku javlja i ovo: Kanza, predstavnik lumumbisla ovdjc ka.c da cc ' Kongoanci ui'iti svoju djecu, i djecu djece, da zas tavom Ujcdinjenih Nacija kolonijalizam izvrsio posljcdnji polni-.s- aj da se i umorio borca za slobodu, koii iu UN da dodje — i neka drupr male zemlje Io uzimi u ANTOINE GISENGA Na celu zakonilp кппдоапке lado u Stanle}iille nalazi sc Anloinp I'odjen jc 1923. Го suSetku srednjo skole upisao se u Leopold ville unhcrzitef, ali je u tre&] frodini protjeran ibog aktivnosll. Poslije je u-z- ro u?esa u narodno. oslobodila?kom pokrrtu. U martu 1939. Giscnjia je Iza-br- an za glarnog Partlje afrifke solidamostl, koja jc poMala najja?a politRka par tija u Kongu. Kad je proglaM-n- a nezaisno't Konga Gienca je poslao prti polpredsjednik % la-de. I'oslijp nezakonitoK premijera I'atrisa Lumumbe, Gi-sen-ga je preueo todstto cent-raln- e lade, koja se u proinriju Orirnlale (zou je i Ilocna proineija) i proglaila (an1e)ille a prnremeni filav-n- i erad. Kongoantka lada koju prrd-vo- di Antoine Gisenea uiita po-drJ- ku sih pat riot skill elemena-ta- , koji f.e bore protiv imperi-jalilifk- e za slobmlu, nezainost i integritct Konga. Giengotu ladu je owh dana рг!гпао Sojct4ki Sae, I'jedi. njena Агарчка I'epublika i neke druge zemlje. Sovjctski Saez joj je obecao saku mogucu pomof. Impcrijalioti zbog toga rilte jer се odad тоЛ teJe iztoditi soju prljatu rabotu gu'enja kongoanskog naroda. ?iio naljednik Patria Lu-mumbe — Antoine Gisenga! STANOVISTE Tanjup prenosi saopcenje jup-elavensk- e lade povotlom ubijstva premijera Lumumbe. Osudjujuci taj zlocin kao djelo "klike Com,be-Mobutu-Kasa-u- bu. koja stoji u sluibi stranih intervencionista, prije svega Ilel pije". jugoslavenska vlada traii e-nerp- ifne mjere da se sprijeJi po-jrorSava- nje situacije. Jugoslavenska lada predlaie d. se provede istraga i ustanovi od-Rovorn-ost za ubijstvo lefa konpo-ansk- e driave, da se neposredno is Konga odstrani sve belgijsko vojno i poluvojno oeoblje, i sve ostalo st-ra- no osoblje koje nije u sluibi UN, da se razoruiaju oruiane bande Combe, Mobutu i Kasavubu. Ako se nelffija ne povufe iz Konpa u odredjenom roku, treba primjeniti odgovarajude sankcije. $9.000.000 na габип dividen-d- a i $2,500.000 kao "royal-ties". U podjeli profita sudjelo-val- i su belgijski. ongloski i amerieki kapitalisti. Eto, od toga potjeco se Belgijska vlada jo primila zlo Kongu "Thomas njihove predsjednika JIT.OSLAVIJE Sredinom mjescca januara u Kanadi je bilo G93 000 nezaposlenih; 1G5.000 vise nego sredinom decembra. i MG.000 vi§e ncgo u isto doba pro§le godine. Ovo je broj nezaposlenih od 19 1G. godine. Ova brojka predstavija 10.8 posto radne snage. (Zna-i- i da je vilc ncgo od deset radnika bez Ove jiodatke objavio je biro statistike (Dominion Bureau of Statistics). Se povecao broj nezaposlenih u posljednji mjesec dana (od polovice januara do polovice februa-ra) ? Ako se povedavao istim tempom kao od polovice decembra do polovice januara, onda je vec presao 800 hiljada. osnovu toga stvoren jc zakljucak da ce u martu Tridestla gedina uhitnja Wan svakog vtorh-- а i pttka GodUHfa pretpkta: sa Kemdu 6 Js&ra, estate strmlji 7 dstero Adrtse: 479 Queen Street Wett Toronto S-l- l, Ontario Telefon ЕЛ 31642 u jc pod odri pozvao nl7;c." GKcnga. politicko aklhnojr ћармпја preelila agresije, izravnoj najveci jedan svakih po-sla- ). Koliko Na Supruga umorcnog Sofa копдоап.чке dr2ae Lumumbu su ubiii Belgijanci Sluzbena jugoslavenska agencija Tanjug javlja da je Patris Lumumba ubi-je- n po nckom belgijskom oficiru. ZIocin je izvrsen 17. ja-nua- ra —- istog dana kada jc Lumumba premjestcn u Katangu iz Tysnville Zajedno s Lumumbom ubijeni su njegovi suradni-ci- , ministar Maurice M po-lo i predsjednik senata Jo-seph Okito. Tanjuij kaze da je bel-gijski oficir najprije ustri- - "Toronto Daily Stai". poput Irupih htia na-pad- a Sovjetski Saez zbog taa prema generalnom sekretaru UN' ali prisnaje da kriviou za ono sto dogodilo Kongu .noi Zapad, prije sega llelgija. "The death of Mr. Lumumba should Uf unasl on the con- - icnce of the Ve~t, and partiru tmnaiyHi'uift.wi.'ni "'цту jelio Mpolo-- a i kad se Oki-to nagnuo nad njega da vidi da li jc mrtav, Belgi-jana- c mu je ispalio metak u glavu. Pola sata kasnije na to mjesto doveden je Lumum-ba i ubijen na isti nacin. Sluzbena verzija da je Lumumba ubijen po uro-djenici- ma za pare je pros-t- a laz; to je izmisljeno da se prikrije zlocin. Zlocinci moraju biti iz-ved- eni pred medjunarodni sud i kaznjeni. Komentari kanadske t a m p e kapiUili'tickih Hammarkjoldu, e u larly .,f Ilelgium", kae "Star" U uvddn mi clanku. Dalj pi.e: "N'ema razloga za sumnju da je ovo bilo рготШјепо роЈШЛо u-wor- stvo potaknuto po vladi pro-vinc- ije Katange, a ne 'pontano ubijstvo po raspaljenim urodjeni-cinia- . A lada Katange je lutka belg jskih kompanikih interesa, kojp podrzaa belgijska lada. astavak na str 4) U januaru 693.000 nezaposSenih, uskoro 900.000 u zomlji biti prcko 900.000 nezaposlenih. Samo u provinciji Ontario u januaru jo bilo 202.000 nezaposlenih. (Prcma saopcenju National Employment Sen-ic- e broj nezaposlenih u Torontu na dan 9. februara iznosio jc 67.091). Da li 6c ove brojke imati nekog исшка na stanoviSte vlade? Dva dana prije objave podatnka o broju nezaposle-nih u januaru sisieferski lider Hazen Argue je u parla-ment- u predloiio da vlada sazove konferenciju o bespo-slic- i. Ministar rada Starr je odbio. On jc rekao neka ta-kv- u konferenciju sazivaju radnici (unijc) i poslodavcit jer to spada u njhov djclokrug. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000049