Jedinstvo, December 05, 1961

              Г
Af
Ж-,+л-Ј- № Jiirf-- mffiV?
STRNA 4
чг,
Sportske novosti
NOGOMETi
Kvalifikacione utakmice az svjetsko nogometno prven- -
stvo Clle:
Seul: Jugoslavija Juzna Koreja 3:1 (2:0). Jugosl-avia
se kvallfikovala.
Prag: CehoslovaCka skotska 4:2. CehoslovaCka se
kvallfikovala.
KEZULTATI DKUGC LIGE
U nedjelju 26. novembra zavrseno je trinaesto kolo
Druge Savezne nogometne llge. Rezultati IstoCnoj grupl
su slljcdeCl:
U Tltogradu: Buducnost— Rudar 1:0 (0:0)
U Sr. Mltrovlcl: Srem— RadnlCkl (B) 0:0
U Kragujevcu: RadnlCkl— PrlStlna 1:1 (1:0)
U Subotici: Spartak— Proleter 0:1 (0:0)
U Somboru: RadnlCkl— RadnlCkl (N) 3:1 (1:1)
U Sapcu: MaCva— Sutjeska 2:0 (0:0)
Tabllca: BuduCnost 18, Proleter 17, RadnlCkl (B) 11,
Srem 14, RadnlCkl (N) 14, Spartak 13, PrlStlna 13, MaCva
12, RadnlCkl (S) 12, RadnlCkl (K) 10, Sutjeska 10, Rudar 9.
DRUG A LIGA ZAPADNA GKUPA:
U Karlovcu: Karlovac— --Cellk
U Splitu: Split—Marlbor
U Tuzll: Sloboda— Borovo
U Sarajevu: 2elJeznlCar— Slbenik
U Zagrebu: Lokomotlva: Proleter
U Zagrebu: TreSnJevka— Varteks
"
-
—
—
—
Tabllca: Sloboda 19, ZelJezniCar 18,
1:0 (1:0)
0:2 (0:1)
3:1 (2:1)
3:0 (1:0)
3:3 (2:2)
4:0 (1:0)
TreSnJevka 1G,
Karlovac 15, Split 13, Cellk 13, Slbenlk 13, Marlbor 13, Pro-leter
11, Varteks 10, Borovo 8, Lokomotlva 7.
I'llIJATELJSKA UTAKMICA
Zagreb, 26. nov. — Rezultat prljateljskog susreta Di-namo- —
Hajduk 1:1.
TOKIO, 28. nov. — Jugoslavenska nogometna repre-zentaci- ja
pobljedlla Je danas pred tlsuCa gledalaca na
buduCem ollmpljskom stadlonu Toklja reprezentaclju Ja- -
pana sa 1:0 (0:0).
NAJBOLJI JUGOSLAVENSKI SI'OUTISTI
Prema tradlclonalnoj rang-lls- tl beogradske "Polltlke",
riajboljl Jugoslavenskl sportlsta 1961. Je glmnastlCar Ml-rosl- av
Cerar. SHJede: Jo2e Slibar (skljanje), Stevan Hor-va- t
(rvanje), Ivo NadeJ (koSarka), RadlvoJ Korad (koSar-ka- ),
Dragoslav Sekularac (nogomet), Ivan LevaCIC (boks),
LJublSa MehovlC (boks), DJanl Kovafi (atletlka).
Windson Proslava 30-godisn- jice stampe
U nedjelju, 10 decembra, organizacija SJK Wind-sor- u
priredjuje filmsku zabavu u cast 30-godisnji- ce op-.itan- ka
nase radnicke novine.
Zabava ce se odrzati Ukrajinskom radnickom do
mu na 1457 Drouillard Road, pocetak 2 sata posle
podne.
Prikazivat ce se interesantni filmovi o zivotu i radu
naroda socijali&tickim zemljama kao dokumentarni
film iz zivota naseg naroda u Starom kraju.
Mi pozivamo pretplatnike i prijatelje nase radni-fk- e
stampe da dodju na ovu zabavu, da zajednicki pro-slavi- mo
ovu vaznu godisnjicu rada i uspjeha nasih pro-gresivn- ih
ljudi u Kanadi. TJNIK.
Toronto: Sjednica odsjeka 832 HBZ
Odsjck 832 HBZ odriat (e svoju rcdovitu sjcdnicu u
ncdelju 10. decembra u sata poslije podne na 577 Jarvls
Street. Stoga svracamo dlanstvu pozornost da ovoj sjednl-c- l
ncfaljcno prlsustvujc. Na sjcdnicl Cc bitl raspravljano
pltanjc oJriavanja proslave 25-godi§n- Jicc na§cg odsjeka,
koja pada na 25. februara 19G2.
Mnogi odsjeci proslavljaju svoje godiSnjice svakc go-din- c.
Mcdjulim naS odsjck jc slavlo svoju 15-godiSn- jicu
prcd 10 godina, pa valjda jc vrljcme da proslavl svoju 25-godiSn- jicu,
na kojoj bi trcbao bit! prlsutan svakl Clan ods-jeka.
Na dcccmbarskoj sjednici Ic biti formiran radni odbor,
kojl ce imatl za dulnost da vodl brigu o priprcmi 25-godiS-nj- ice,
a vas brado 1 scstre srdacno occkujcmo da sjednici
prlsustvujetc u Sto veCem broju.
Za odsjcCni odbor, N. PavclIC, tajnlk.
Hamilton: Filmsko vece
Svcslavcnski odbor prikazivati ce vrlo zanimljiv film
u nedjelju 10. decembra u sata poslije podne u Karpato-rusko- m
domu, 707 Barton Street East.
Pozivamo na§ narod da posjeti ovu priredbu.
ODltOK.
"Kakva bi mogla biti
Kanada?"
Na ovu temu govorlt Ce ko-munlsti- Ckl
llder Leslie Morris
Cetvrtak 14. decembra,
satl uveCer, 10 Lansdowne,
Toronto.
Kandidat u Vancouver
Tom McEwen. urednlk lista
"Pacific Tribune" postavljen
je za komunistlCkog kandlda-t- a
federalnom izbornom ok-ru- gu
Vancouver East.
Slaba prodaja ratnih
igracki
Upravltelj Jednog depart-ment- a
stora Vancouveru Je
izjavlo da nlkad nlje vidlo ta-k- o
slabe potraznje za "rake-tni- m,
topovskim, tenkoveklm
1 svemlrsklm lgraCkama" kao
ove godine.
-- ч,
u
u
9
u
u
u
u
u
2
2
u u 8
u
u
CBC Radio & TV
Ш
ИЈ y
Handsome Allan Rlye offers hie
popular vocal st!inrs on Cu for
a Como% hoard Saturday even-ings
on thf ГИС Dominion radio
network. Often seen on CBC-T- V, Allan is becked hv the PmI Gro-r- y Quintet in this weekly pro-gram
of light and popular tmuAc
standard.
ZNAMENITI HRVATSKI KNJIzEVNIK
(I'ovodom 80-godi5n- jice smrti Augusta Senoe)
U decembru ove godine "Kanannceva ljubovca",
navrsava se ravno 80 godi-na
od smrti velikog hrvats-ko- g
knjizevnika Augusta Se-noe.
Umro je u Zagrebu 13.
decembra 1881. u dobi od
same 43 godine. Smrt ga je
ugrabila jo£ mlada, u muze-vn- oj
dobi, u naponu njego-vo- g
knjizevnog stvaranja
Pa ipak je Senoa za vrijeme
svoga zivota stigao napisati
mnogo toga vrijednog, da je
doista zasjekao u svoje vri-jeme
duboku brazdu u na- -
uj kiijizevnosli, pokazavsi
put novoj generaciji, ne sa--
mo knjizevnika. nego i novi-nar- a.
Radi toga je on punim
pravom smatran ne samo je-dni- m
od najplodnijih, nego
i najznamenitijih i najutje-cajniji- h
knjizevnih licnosti
u drugoj polovici prosloga
stoljeca.
Nakon zavrSene gimnazi-j- o
u rodnom Zagrebu, Au-gust
Senoa je krenuo u Prag
da tamo studira pravne na-uk- e.
AH, kada je za vrijeme
svog boravka u glavnom
gradu Ccske, tadanjem ja-ko- m
2ari5tu slavenskog po-kret- a,
mladi Senoa dosao u
doticaj s ceskim knjizemim,
umjetniCkim i politi6ikm
krugovima, on ubrzo napusti
studije, pa se posveti novi-narstv- u,
osjecajuci da je pi-san- je
njegov pravi poziv.
Odlini Clanci iz politickog i
kulturnog zivota Ceske, ko-j- e
je August Senoa slao iz
Praga 18G0. godine tada-njem
uglednom zagreba£-ko- m
listu "Pozor", mogu
se smatrati prvim feljtonima
u hnatskom novinstvu. Na-staniv- §i
se zatim neko vrije-me
u Веби, Senoa je uredji-va- o
tamolnjp listove "Gla- -
sonosa" i "Slawische Bla-tter".
PovrativSi se 1866. u
domovinu, stupio je u reda-kcij- u
"Pozora", uredjujuci
uglavnom knjizevni dio tog
lista. Imajuci velikog smisla
i za kazalisnu umjetnost, A- -
ugust Senoa je malo poslije
bio postavljen za artisti5kog
ravnatelja IHrvatskog Kaza-list- a
u Zagrebu, a 1870. go-dine
imenovan je i drama-turgo- m
ovog naSeg kazali§-t-a
te na torn poloiaju ostao
sve do svog izbora za grad-sko- g
senatora. Kao drama-tur- g
Senoa je stekao velike
zaslulrce za napredak naSe
kazalisne umjetnosti u ono
vrijeme. Boreci se protiv za-starje- lih
njema2kih 'drama,
a za novi francuski realisti-k- i
repcrtoar, Senoa je time
nastojao podignuti umjet-niC- ki
nivo ZagrebaCkog
KazaliSta. A osim toga je u-veli- ke
bio zasluzan oko stva-ranja
domaceg narodnog re-pertoa- ra.
Uredjujuci pozna-t- i
zagrcbaSki Sasopis "Vije-nac"- ,
Senoa je svojim 21an-cim- a,
prozetim naprednim i-de-jama,
mnogo jo djelovao
na nas tadanji mladji knji- -
zevni naraStaj.
Ali August Senoa je naj-vis- e
poznat kao pisac roma-n- a
iz zagrebafikc i hrvatske
proslosti te i kao pjesnik cp-ski- ll
pjesama historijskog
sadrzaja, koje so odlikuju
jakim deklamatorskim kara-ktcro- m.
Radi toga je ovaj
na§ znameniti knjiievnik
nazvan "pjesnik Zagreba i
hrvatske proillosti". O'dlino
su i Senoine novele, pa je
stoga on smatran i tvorcem
moderne hrvatske novelisti-ke-.
Od historijskih romana,
koje je Senoa napisao, naj-poznat- iji
su : "Zlatarovo zla-to- ",
"Sclja5ka buna", "Cu-va- j
se senjske ruke", "Dio-genes",
dok svoj najveci ro-m- an
"Klctva" nije dospio
dovrSiti, jer mu je nesmilje-n- a
smrt prekinula zivot. O-v- aj
roman, po nacrtima ko-je
jc ostavio, dovrSio je pos-lije
hrvataki knji2evnik Jo-si- p
Eugen Tomic. Od pripo-vjes- ti
mu se isticu : "Prosjak
Luka". "Turopoljski top".
"Branka", "Damn Ivica",
"Mladi gospodin" i "Vlad-imir.
Napisao je i jednu ko-medi- ju
pod naslovom "Lju-bica- ".
To je satira na zag-reback- o
'dru§tvo.
Vrijednost Senoina knji-zevnog
stvaranja lezi u to-me,
Sto je u njegovim djeli-m- a
naglasen socijalni mo-men- at,
prikazujuci nam vjc-rn- o
ono doba kada pocinje
dolaziti do izrazaja razvije-n- a
svijest seljaka i siromas-ni- h
slojeva gradjanstva te
kada se pocinju jafiati naci-onaln- e
i slobodoumne tez- -
nje naseg naroda. Eto, radi
toga je Senoi i uspjelo da
јоб za svog zivota stvori ta-k- o
veliki broj svojih 'djela.
Zanimljivo je ovom prili-ko- m
spomenuti i to, da naj-stari- ji
sin Augusta Senoe,
sveu. prof, geografje dr. Mi-lan
Senoa, takodjer knjizev-nik- ,
јоб zivi. Njemu je sada
92 godine. Da, interesantno
je to, kada se pomisli da se
August Senoa rodio 1838.—
prije 123 godine! P. G.
(Upravo Je stlgla vijest da
Je Milan Senoa umro.—Ured)
U UP
U ncdelju 17. decembra и 8 sati uvece na 957 Broadview
Avenue, Don Hall
Canadian Slav Chorus "jadran"
Daje za sve Jugoslavenc i njihovc prijatelje EI.IZCI
U izvodjenju veoma bogatog programauzece ucesca i druge
slavenske i kanadske grupe, da ce na pozornici nastupati
preko sto umetnika.
Ovaj konccrt ne bi trebao proputili niko od nasih ljudi iz
Toronta i okoline.
Canadian Slav Chours "Jadran" postarao sc da iznajmi
veliku i munzaischtaaurlpau. kanadsko-slavbeniki-svh i nmgli udi odbrnuogihse nsamroedstniithi zpaleosvaacaj ,jepdienvsta-vcea-n
Ako dodjete u nedelju 17. decembra u 8 sati uvece na 957
Broadvicy Ave. (nekoliko blokova severno od Danforth Ave). To
vece ostace nezaboravno u vascm secanju.
Prircdjivacki odbor za
Canadian Slav Chorus "Jadran"
l'KOPUSTENA MLADOST
Engleski knjizevnik Somer-set
Mom, kome Je 88 godina,
kaze u JednoJ anketl o novoj
generaciji:
"Ono Sto me naJviSe ljuti
kod mladih, to Je Sto se prave
starl". o
(Satira)
Napisano za vrijeme oHobodilaCKog rata
u Jugoslaviji.
Tog dana odrzana je u N. . . . velika sveanost u cast ustala koji
su se sretno i iivo povratili sa I'apuka. Pripreme su poJele јоб ranim
jutrom. Pod linim nadzorom tabornika zaklano je desetak prasaca 1
ovaca, otvorena su burad sa crvenlm baranjskim vlnom, o£iJ£en i okiien
"UstaSki dom". Vele&isni, odebeo gospodin, nlskog rasta, da bi do£ek
herojima ispao Sto veWanstveniji, ponudio je od svoje strane crkvene
mulare. Istina, nee oni gruvatl kao partizanski topovi, ali bit de ipak
veselije. Svoj udio doprineo je kulturbund, sa mjesnom njemafkom
vojnom upravom, darovavsi papuikim herojima nekoliko firerovih slilca
i dva bureta piva. Nije Sala, treba pokazati pred narodom silu brat-stv-a
njemaikog 1 hn-atsko- g oruija, Neka drhte zajedniikl neprijatelji:
Rusi, Srbi, Cigani, zidovi i drugl nearijevci; neka drhte komunisti 1
vaSljivi partizanll
I, tako, ved ranim jutrom sve je stajalo spremno kao zapeta pu5-k- a.
Pred "Ustakim domom" okupljali eu se "veterani", kako to do-liku- je
— sa ozbiljnim licima, izreJctanim kabanicama i kapama,
sa odlikovanjima na prsjma. Preko ramena im povezane nove, Siroke
trobojnice 1 njihovi kraje1 kuckaju ih po bedrima. "U" na kapama
o-ij-en
zelenilom. Raspoloienje je raslo kao kvasac. U pricaju
se dogadjaji iz borbe. S pom i nje se junafki napad na goloruke seljake
Kometnika, paljenje VoJina, Drenovca, l'oganovaia i drugih 8ela. Jo
za, crnpurast ustala, koji je do neda-n- a sluiio kao vojnik u iogoru,
ispriJfao je nekoliko smljenih scena iz Jasenovca. Djeca, koja su op-koli- la
ustaJe trostrukim obru£em, sluSaju ih otvorenih ustiju, opipa-vaj- u
im oruije, i kao nevjerne Tome turaju prstide u prostreljena
mjesta na odjeci. Izgleda da ni bagremi pod kojima su etajali junaci
nijesu mogli ostati ra7iodu§ni. Oni su ozbiljno posipali ustaJe svojim
iutim, jesenjskim liScem, kao karandolima.
Kao Sto dolikuje dobrim krSdanima, ustaSe su se, konalno, postro-ji- li
u dvoredove i pod komandom duga£kog i Jtrkljastog tabornika
Mate poSli, ne na pra&cie peienje i crveno baranjsko vino, kako bi to,
moida, koji bezbolnik pomisb'o, ved — pravo na svetu mlsu. Tabornik
im se stavio na ielo, a oni prcbaciJc puske preko ramena, ukoiJe se
kao iiraci, zatim podigoSe sloino lijeve noge i grunuSe njima tako, da
se zatresla kaldrma. Najgrlatiji od njih, vec prije spomenuti Joia,
zapjeva tanko glasovito:
"Puska puca, a top ri2e
grmi kao grom.
Sad ustaJa bojak bije
za dom" . . .
Pjeeml odgovori rika crkvenih muiara, zvonjava s1h zvona, ve-lik- ih
i malih. Crkvena Tata iirom otvoriSe, orgulje na "koru" bruje,
pjeva6ko druitvo uetaike mladeii pjeva poput andjeoekog hora.
Doavi na prag svete matere crkve, gordi heroji pokazuju svoje
jagnjede sree: prilaze svetionioi, zama£u ruke u svetu vodicu, krstc
se poboino, a zatim se evrstavaju u redove prel propovjedaonicom.
Kao Mo se i prietoji pred boijim licem, skidose puike sa ramena i
stavife ih poniino uz noge, otkriSe slavom ovjencane glave, a kape
zatakoJe za pojas.
Na otvorenim sekristijekim vratima pojavi se seoski pastir. U
oiima mu trepere suze radosnice. Sitnim koracima podje prema pro-povjedaon- ici,
ttneci nad glavanm svojih janjaca znak svetoga kri-J- a,
zatim se spusti na ono mjeeto reverende pod kojim bije ustrepta
lo i vrlo hrvatsko sree. I zaleprJaie u mirlsu tamjana odabrane rije-i-l,
kao niana nebeaka. Od Tomislava, oko coveije Jo5 ne idje takve
hn'aUke slave. Hrvat je svoj na svome. Vraiaju se stara лтетепа.
Sveta mati crkva felje svojim vjernim Hrvatima novoga kralja Zvo-nimir- a,
fietokn-no- g talijanskog princa, ljutog neprljatelja bezboinika.
On i pogla-ni- k stavit (e se na Mo neustralivih ustaJkih legija i po-vee- ti
ih, ako ustreba, ne samo do Kometnika i Macuta, ve5 i u samo
gnijezdo satane — u bezboinu Mo#kvu. Svile nova zora rimokato-liiko- }
HrvaUkoj. U ime svevlinjega, on, iupnik, blagoeilja oruije vr-ii- h
junaka, neka se njime slobodno istrebljuju neffetu krv na tlu svo-je
ustalke domovinel
I sa propovjedaonke, kao nebeeJia rose, prosu se sveta vodka na
ukromno pognute glave %itezova. 2иршк sidje sa влоје tribine i pridje
k oHeru. Otpoe sveta mia. Zasviraie orgulje, odjekmi pjeema:
"Rajeka djeTO, kraljice Ilrvata
Nata majko, naia zoro zlata ..."
DinwU tolikom painjom i pritnanjem, nadahauti sreiim duhom
na velika djela, u#toki heroji poeefc sve ce6e vaditi it dipo-- a raa-ram- ke
I brieatl oH. Zaeu se Jak 1 Smrkanje. A kada crkvenjak podje
po crkvi da salraplja mHoetinju, ic dubokih dipova л-јгв-
Нса sruile
M№M tacu hiljode te#ko steenih kuna.
Poellje svete mine, zaplakani tabornik ponovno poMroji sveje
jvnake I provede ih pored svetionke, gdje potroJtfe i preostalu ev
л-odk-w.
Jedva s se pojaili na crkvenim vratima, kad opet udarif
As III
K 0 M £ E S a
tako
kako
бекапји
hn-atsk- l
DA NE ZABOHAVE
Novolzabranl predsjednik
Fillpina Diosdado Makapalal
vodio Je 1 doblo izbore sa pa-rolo- m
"Ubljte mene i cijelu
moju porodlcu ako ne lskorje-ni- m
korupclju".
muiari, zazvonife zvona.
pletna vatrogasna banda.
fcV
Da ne bl zaboravio na libo
rno obeCanJe, blraCl su ovu
parolu lsplsall na Jednom ve-llk- om
transparentu kojl sada
vlsl razapet preko puta pred
sjednikove palaCe u Lueonu,
glavnom gradu Fllipina.
R I S T U
Kao kruna svega, ispade iza zgrade kom-Uda- ri
veliki bubanj, zapiitaJe trube. Zup- -
nikova sobarica, lijepa i okretljiva cura, pritrfa lakim .sitnim koraci-ma
k taborniku i prcda mu veliki buket cvijeca, a zatim zareda ol
jednog do drugog delije i svakom zatakne za kapu veliku, bijelu kri-zante-mu.
Dodir njenih ruku i ustalasana Joj visoka prsa u?inie svoje.
Heroji se potpuno raspekmezPc. Krenu povorka prema "UstaSkoni
domu", ргабепа paradnim marJevima vatrogasne bande.
A u domu sve vrije! Na dvoristu vatrc. Na rainjevima se okrec'u
pocrvenjeli janjei i prasci. U velikoj dvorani doma stolovi u dva reda,
pokriti bijelim stolnjacima. U caJama se cn-en- i baranjski filer, "lal-matinca- ", naJalost, nijesu mogli dobaviti zbog porusenih pruga. All,
Jta da se sitnicarl — vino je vino! Pored bokala sa silerom stoje boce,
iute kao dukat, slavonske sljivovice. Sa zidova bacaju razdragane po-gle- de:
pogla-nik- , firer, Kvaternik, Musolini, Gebels 1 drugi dostojan-6tvenic- i.
Pod slikom poglaTiika parola: "Srbe na vrbe"! Sve je, da
ne moie bolje biti. Tabornik JIato kao najstariji po rangu, zauzeo
mjesto u proi!elju stola. Ceka se samo na fupnika da posveti jelo.
Njega nekako dugo nema, presvlaci se. Na koncu se ipak pojavi, pra-ce- n
Bobaricom Marom i crkvenjakom, koji je nosio kotlid svete vodico.
Opet rijeel blagoslova, spominjanje bolijeg imena. No, sada se
vec mole slobodno josti, bez ikakve bojazni. Posvedeno jelo nede ni-ko- me naikoditi. ZveknuJe dale, zazvccka5e noievi 1 nljuJke, zasvijet-lil- e
se masne brade. Da im bude lakSe, raspasali su se, a bojnu opre-m- u
postavill su iza ledja, uza slijenu. A ita deS? Vrag ne spa-a- ! Ako
bi do dega doSlo, tu je eve pri ruci. I od te pomisli vitezovl se nekako
ukodile, odn-eniJ- e. Ali je situaciju spasla iupnikova sobarica Mara.
Da bi napravila "itimung" ona zapjeva iz sveg grla:
"JoJ Hrvatska ni propala dok mi iivimo ..."
Vatrogasci pu5u, grijeni, kao da de Ispuhati du5e. Kada Je ,ve-fel- je
bilo na vrhuncu, vitezovl zaigraSe. Zupnik je smrknuto gledao,
kako njegova Mara ide od ruke do ruke. All, boie saduvaj, da bi on
na rijedima pokazao znak ljubomorel Sta vi5e, jo3 Maru i hvall: "Va-tre- ni
rodoljub! . . . Ne moie u borbu, pa, evo, ovdje doprinaSa"!
Tuckaju potkovane potice, zveckaju medalje i ieiezni krstovi. Ali,
svemu dodje kraj, pa 1 ustaJkoj gozbi. Kada nestale prasci i janjei,
kada izdahnu i poslijednje bure i kada vidjele da se dio drustva ved
duie vremena zabavlja pod stolovima, tabornik 1 iupnik napomenule,
da bi trebalo "u ime boije" podi svojim kucama. Vedina, koji su pred
stavljali leiedi, usvoji ovaj pametan savjet i zapode praStanje. Svi
se po rcdu izrukovaie sa sobaricom veledasnog, prodefilovaJe ispred
obje£enih na zidu 'ukovodioca i razidjoSe se po ulicama, kao ri-ki- di
lavovi po pustinji.
Sad je tefc nastalo pravo veeelje. Zagraktale pulke po dita-o- m
selu. Osobito se predao oejedajima ved prije spomenuti rojnik Joa.
Dok su oetali gadjali elektridne sijalice poTh ulice, on je preko ta-ra- ba
pucao u kokoike. Kad mu neeta. metaka, on prihvati bombe.
llogo mili, kao pra-- i rat, jedino ito nema ranjenih i mrtvih. Zali samo
Joza, Jto mu niko ne odgovara vatrom. A i tko de? Zar te selje? Ta
oni se na prvi prasek puike zavlade u misje rupe, Ш bjeze poput omh
u Kometniku, te ih moiei gadjati i u trku kao zedeve. Kako samo to
mijeino izgleda: pogodiiga, a on poekodi i prevrne se par puta kao
todak, ili kao cirkusantl koje je prije rata vidio u osjedkom cirkuau.
Razgoropadio se Joza, pa stao izvikivati parole: "Smrt komuniMlma"t
"Smrt neprijateljima svete rimokatolidke vjere"!, "Smrt Rusima i
partizanima"! Kad spomenu Ruse I partizane, a u njemu se razigra
sree kao u Musi Kesediiji. Zacidi on kao ljuta guja i tade traliti meg-dandiij- u.
A po ulici u to vrijeme iiao jezidavi cada Luka. Opuetto dwte
brke, pa pravo na Jozu, kao Kraljevid Marko: "Sto ciMJ, kuka-fe- o
crna" T Vide dida, sve se zeml ja treee, te pravi Jozu crnjim od crnjaga.
Dobacuje mu tak-- e rijedi, od kojih bi svaki uetaia jos u тајсЧввЈ ut-ro- bi
pocrvenio. Nazivlje ga brblji-- i starac "kokoSarom", pijankom !
propalicom, pa na koncu i nekim prireikom. Sve trdi Joai ipred no
i gadja ga rijedima kao otrovnim strijelama. A preko taraba fsviruju
dak i stare babe . . . IVoba Joza da ga Mepa za guiu i da s kerl-jeno- m
iWupa iz njega klevetnidku duJu, ali noge, izdajice erne, otka-ia- e
mu eluifeu. Sjti w Joa ubojnog oryija, al' mu nl tu srecw, ft
poslu: prazna pka ieto to i batina! Prepude mu od iWti wte-k- o
sive. Odi mu se zamutiJe, noge poklecnule 1 on se nadje fta gra-dim- a
matere zemlj.
Da je taj dan rojnik Jose, ne daj befe, jeo i pio
igumo bi na lid dodHtao i nod. Oveko, ahvaljujS daWtovidHm
vefefeMtem i propwimH vjwo rimokatoliek, njagov u#talki iukiifee
prebrotHo je м--e Jmkc'e i peoMje droMtw !fedeg va м Uh.
teo ha front, on je uete, aavfclao prijtH iwAon u натв gamfe
matiMjnika i Mm pvdrieavajvdi i pljw4Hjdt Kh, АЏ W Wtt
redeljab!
(NTastavit ce se)