Novosti, September 21, 1944

              1E
%%
STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaido 1642
Registered in the Registry Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne usvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Poruka Južnim Slavenima
u Americi
Kad naši u kraju govore o Americi oni s time misle v i
Sjedinjene Države i Kanadu Kad nam što poručuju onda ta
poruka vrijedi za naše iseljenike u Sjedinjenim Državama i
Kanadi Oni tamo ne prave od toga razlike
Takvu jednu poruku poslao je ovih dana svima nama u
Americi maršal Jugoslavije i vodja oslobodilačkog pokreta
drug Tito
Pohvalio je naš dosadašnji rad o kojem su oni tamo pra-vilno
obavještem i podvukao: "Saznanje da vi u Americi ula-žete
sve napore da postignete slogu naroda Jugoslavij'e jest
za nas prava radost Vaš rad je bio od neizmjerno koristi za
nas u Jugoslaviji"
U čemu se je sastojala do sada naša pomoć narodima Ju-goslavije
da to pozdravlja maršal Tito? Mi smo narodima Ju-goslavije
do danas u glavnom pomagali u borbi protiv nepri-latelj- a
koji je pomoću svojih agenata u inostranstvu pokušao
umanjiti njihovu borbu i pripisati ju izdajnicima i kolaborato-rlm- a
mi smo njim pomogli i time što smo našem i stranom
svijetu u ovim zemljama govorili istinu o njihovoj velikoj bor-bi
objašnjavali smo potrebu pomaganja te borbe riječju i
djelom mobilizirali smo sve pošteno i narodno da pored mo
ralne podrške pružimo i materijalnu pomoć mi smo njim po-magali
još i time što smo na svim granama rata i ratnih po-treba
bili na raspolaganje našim velikim saveznicima pomo-gli
smo njim i time što smo iz naše sredine otpremili priličan
broj naših najboljih drugova da njim pomogne u borbi itd
Sve je to lijepo i spomena vrijedno ali ni izdaleka dosta
prema njihovim potrebama Mi smo dužni i pozvani da pre-ma
poruci Tita učinimo još više a to je:
— da odstranimo i do gola otkrijemo neprijateljski apa-rat
utaboren kod hrvatsko i srpske reakcije pomoću kojeg se
razdrazuju unutarnje svadje medju nama i tako spriječava
naše jedinstvo pozadi njihovo veliko borbo i cilja
— da bratski i složno poradimo na prikupljanju i otpre-manju
stvari — lijekova odijela i orudja — koje njim je toliko
nužno da sačuvaju hiljade naroda od sigurno smrti ovo do-laze- ćo
zime
Titova poruka je poziv na taj rad i mi na taj pasiv mora-mo
odgovoriti složno i snažno danas? ne čekajući na sutra
jei sutra već može biti kasno
Pod barjak maršala Tita
Govor kojeg je kralj Petar na 12 septmebra ove godino
uputio narodima Jugoslavije smatrati će se kao zadnji čavao
u mrtvačkom lijesu izdajnika Draže i Nedića u kraju i Srpske
Narodne Obrane u Americi
U tom govoru kralj je otvoreno pozvao sve Srbe Hrvate
i Slovence da se ujedine i pristupe Narodnoj Oslobodilačkoj
Vojsci pod vodstvom maršala Tita
Još onda kad se skinulo Dražu kao ministra vojnog i mak-nute
njegov izdajnički štab znalo se da je kralj za javnost svr-šio
sa Dražom Pa dok je razumni svijet razumio tako ona
bezglava i pro-fašistič- ka čeljad oko Srpske Narodne Obrane
i Srbobrana sveudilj je iskorištavala kraljev autoritet i krunu
2a svoje fašističke ciljeve Govorili su do juče ti grlati dripci
"I ako je kralj otpustio Dražu on se ga odrekao nije — on ni-je
priznao bezgaćnika Titu nit će ga ikada priznati javno"
No ovog puta kralj se nije tek odrekao izdajnika Draže
nego je na njegovo čelo "službeno" kao kralj prilijepio žig iz-daje
i njegovim sljedbenicima i njemu zabranio da se njego-vim
imenom služe i zloupotrebljuju ga u svrhe svoje pro-faši-Uč- ke
propagande Zar to nije jasno rečeno sa ovim dijelom
kraljeva govora:
'Ovom porukom vama ja najžešće osudjujem zloupotre-bu
imena kralja i autoriteta krune sa kojima je počinjen po-kušaj
da so opravda suradnja sa neprijateljom i da so tako
izazove nesloga u našem narodu u punom jeku njegove
borbe i u najtežim danima njegove historije od čega je samo
mogao da so koristi neprijatelj"
Kao ranjena zvjerka riknuti će srpska reakcija oko glave
Srbobrana i Srpske Narodne Obrane kad ovo pročita i dozna
— "kralj je izdao srpstvol" — Kralj izdajrrikl" itd Pa nek viče
ta to je sve što njim je još ostalo
Nego da rečemo i ovo Mi nikada nismo bili na strani
kralja Petra To se zna Ali ako je kralj Petar iskreno prišao k
narodu osudio narodne izdajnike i pozvao narod da stupa
pod oslobodilački barjak maršala Tita onda i mi kao i svi
drugi iskreni demokrate pozdravljamo tu kraljevu izjavu jer
ona samo koristiti rnoie u današnjoj borbi protiv zajedničkog
neprijatelja A što se pak tiče kraljeva povratka na prijestolje
u Jugoslaviji to će sam narod u kraju odlučiti pak kako od-luči
tako će mu biti
Bi j kTmi! Tfh££!htMwtSKTiBB9mD -
Zloglasne peći u logoru Majdane ka Poljska gdje su Nijemci ispaljivali svoje žrtve
li će ječni žig sramote nad Njemačkom 0dje Je spaljeno po 1800 osoba dnevno
KAKO JE RUMUNJSKA
POSTIGLA SLOBODU
Tiše: R A DAVIES
Moskva — Još u aprilu ove go-dine
pripreman je plan za izbaci --
vanije služničkog režima Iona An-tones- cu
u Rumunjskoj i formiran
Nacionalni Demokratski Blok koji
će preuzeti upravu zemlje i preki-nuti
odnose sa Hitlerovom Njema-čkom
Nacionalni Demokratski
Blok formiran je od socijaldemo-kratske
komunističke liberalne i
seljačke partije
Sve pripreme potanko je opisao
Lucretiu I'atrascanu vodja ru
munjske misije koja je dožla u
Moskvu na mirovne pregovore sa
sovjetskom vladom I'atrascanu je
takodjer ministar pravde u novoj
rumunjskoj vladi
Govoreći o zadaćama nove vlado
nakon je prekinula odnose sa Nje
mačkom L I'atrascanu je kazao
da su najprije ukinuti svi dikta-torski
zakoni u zemlji i narodu po-vraće- ne
demokratske sloboštine
Svi koncentracioni logori bili iu
neposredno likvidirani Komunis-tička
Partija koja je 20 godina
bila izvan zakona izašla je na po-vršinu
Zanatske unije koje su uv-je- k
bile nemilosrdno suzbijane te-rorom
gotovo preko noći su po
novno oživile
'Trvi uslov koji je omogućio iz-bacivanje
vlade Antonescua bila
su savezničke pobjede na svim
frontovima pogotovo pobjede O
vene Armije" — podvukao je I'a-trascanu
U izbacivanju vlada suradjivali
su kralj i njegovi pomoćnici ge-nerali
koji su uživali veliki upliv
u cijelom oficirskom koru i Nacio-nalni
Demokratski Blok
Temelj za udar protiv vlade po-ložen
je rano u aprilu kada je ge- neral Santescu uspostavio vezu s
ilegalnom Komunističkom Parti
jom koja se već do tada ujedinila
sa Socijal-demokratsko- m Partijom
"Istovremeno su sve radničke i
protu-Hitlero- ve organizacije Izvan
ovih partija formirale poseban sa-vez
Sve te partije i organizaciji
ujedinile su se u Nacionalni De
mokratski Blok
"Kada se je Nacionalni Demo-kratski
Blok povećao sa dolaskom
kralja Mihajela njegovih pomoć-nika
i vojničkih vodja postavljeni
su temelji za kidanje odnosa a
Hitlerovom Njemačkom Formi-ran
je posebni odbor od predstav
nika vojske kralja i organizacijo
koji je radio dva i pol mjeseca i
pripremao sve preduslove za Uba-civanje
vlade Anionescua
"U maju odbor je izradio pro-gram
od tri točke u vezi sa uda-rom:
"1 U Bukareštu se imao prove-sti
udar i otvoriti front Crvenoj
Armiji
"2 Vlada se je imala formirati
kod tadanjeg fronta i povesti bor-bu
za zauzeće Bukareita što brže
moguće
"3 Sa teritorija kojeg je držala
Crvena Armija imao se organizi-rati
revolt za borbu protiv Nije-maca
"Smatrali smo da će biti najbo-lja
prilika ako borbu za Izbaciva-nje
vlade povedemo sa fronta ne
u Bukareštu Poslali smo tamo ge- nerala da pripremi situaciju Ge-neral
se povratio sa slabim vijes-tima
Vojni komandanti su mu po-svuda
pripovjedali da su rumunj-ske
trupe ne samo nadbrojene ne-go
i opkoljene po njemačkim tru-pama
Udar kako je planiran Iz-gledao
je nemogtć
"Ali pokret za izbacivanje vla-de
dnevni je dobivao sve vis
sljedbenika Po mnogim krajevima
zemlje organizirani su odbori Voj
aka je pripremana za aktivnu pot-- 1
"NOVOSTI" Ćetvrtak 21 sept 1941
poru pokretu kada stupi u akciju
Kada je Crvena Armija u svojoj
ofenzivi postigla ogromne uspjehe
sastali smo se sa kraljem i odlu-čili
da izvedemo udar na 26 augu-sta
kada se očekivalo da će Anto-nesc- u
u palači održati sastanak
"Ali Antonescu je u palači odr-žao
sastanak tri dana ranije tj
na 23 augusta Znajući da su tru-pe
pozvane da marširaju na Buka-re- št
26 augusta kralj je Antones-cu
naredio da zaključi mir sa Sov-jetskim
Savezom i rezignira
0e peći ota
"Antonescu je odbio naredbu pa
je kralj zatim dao naredjenje da
se uhapsi Antonesca ministra unu-trašnjih
djela ministra rata i pre-fekta
policije Kad su ovi bili za-tvoreni
kralj vodje organizacija i
vojske su održali sastanak i for-mirali
novi kabinet od predstavni-ka
svih anti-IIitlerov- ih grupa An-tonesca
i druge zatvorila je Na-cionalna
Patriotska Vojska koja
je formirana od podupiratelja Na-cionalnog
Demokratskog Bloka u
glavnome od radnika"
V V h I fl Ww&l ihj&vA l3sv)ftv'V f j
Maršal Tito rukuje se sa američkim podtajnikom rata Robertom
Patterson za vrijeme konferencije izmedju Tita i Churchilla u Italiji
MAJKA PRAVOSLAVNA
VLADIMIR NAZOR:
Jesi li se nasjedila na garištu kuće svoje
Oh ta kuća biedna!
Traieć okom i rukama kolievčicu malog love
Ikonicu Svetog Djordja i djerdjefić tvoje Rufe?
Sve je sada dim i pepel sve proguta dadja tavna
Ti slomljena krepka grana najbiednijo medju ienama
Majko pTavoslavnal
Jesi li se nahodala nogama što jedva no3e
Oh te noge bolnel
Iesi li se umorila traieć Humu kravu tvoju
Kravu svoju hranitelj ku stare bake i dječice?
Dal' je vuci rastrgoše il je sakri šuma travna?
Ne muči sel Za koga bi sad bili sir i mtteko
Majko pravoslavnal
Jesi li se noptakakt nad sudbinom druga svoga
O druše ljubljeni!
Izdajom ga uloviš kao psa ga izmlatiie
Mučiti ga vezali ga bacali ga u tamnice
I on koga srce vuklo djelo vršit teška i slavna
Kao hrom se bogalj vrati da ti umre pred nogama
2eno pravoslavna
Jesi li se nakukala iznad one strašne jame
O jamo prokleta!
Gdje s grkljanom prerezanim djeca tvoja sada leie
Pokraj bake i gdje majku svoju 20VU za njom plaču
I boje se jer je rupa puna ljudi vlažna tavna?
Šutiš Pečat šutnje jad je na usta ti udario
Majko pravoslavnal
Slediš krnjiš i kočiš se no bol nemoj guliti svoju
Bol ti preduboku!
Pusti neka tužba tvoja odjekuje širom zemlje
I nek traj vjekovima Neka čuju u što sada
Prometnu se sjeta tvoja tvoja tuga stara davna
— Šutiš 3liediš I orol mučeništva već te kruni
Majko pravoslavnal
U popaljenom selu kod Vrginmoeki I 1943
Susreli
sa partizanima
Piše: OSKAR MAGAZINOVIć
DR AVELINI iz Hvara je tada
bio jedini liječnik u tako ogromnoj
bolnici! On je neumorno radio i
žurio od bolesnika do bolesnika
Znoj mu je prodirao kroz odjeću
Izgledalo je da će se srušiti od
iscrpljenosti Nakon svega ito sam
vidio osjetio sam kano da me hva-ta
slabost i da me spopada rume-nilo
stida Uistinu presija stida je
bila neodoljiva! Prije posjete saii
se s drugovima pomorcima tjeSio
da smo dosta uradili jer smo učes-tvovali
u petgodižnjoj borbi po
oceanima Takodjer smo medju pr-im- a
prigrlili narodno-oriobodila-č- ki
pokret za koji smo neumorno
radili i sakupljali pomoć Medju-ti- m
sve to nije ni sličilo onoga što
je i najmladji vojnik NOVJ uradio
za domovinu!
Za vrijeme dok sam drugaricom
Šonjom napuštao bolnicu pružio je
je još jedan jezivi prizor Grupa
ranjenika je ležala na podu Oni
su napustili Jugoslaviju pred 45
minuta! Stigoše transportnim avi-jono- m
Svi su nosili najpoderaniju
odjeću koju sam ikada u životu vi-dio
Kroz povoje je prodirala krv!
čovjek je trebao da oprezno hoda
da ne stane stopom na krv! Ta
krv je sveta!
Opraštao sam se sa svima Od-lazio
sam iz bolnice Sobom sam
šaputao zakletvu da ću na oltar
narodno - oslobodilačkog pokreta
dati svaku žrtvu svaku moguću
energiju i zaradjenu paru!
Tresao sam se pri pomisli da
dragocjena medicina leži u Klubu
pomoraca u New Yorku Ta bi
medicina mogla da ublaži mnoge
rane da spasi mnoge živote Ali
— Ista se ne može redovito slati
ODLAZAK
S istim kamionom se povratih
natrag Obilazih raznim nadleštvi-m- a
pozdravljajući najbolje sinove
i kćerke naše domovine U Pri- -
hvatnici zatekoh rodjaka Nanda
Kragića koji mi je saopćio da mi
se otac nalazi u šatoru egipatskog
zbjega Nadalje sretoh drugovj
Altarasa Hrepića i Rasenu Tarta-Ij- u
iz Splita Naročita me se je
dojmio mali pionir Ivo Baljota iz
rostira na Braču koji je marljivo
radio premda je u borbi izgubio
dlan ruke "Na stotine pionira je
izmrcvareno na tisuće sela je
sravnjeno!" poviče drug Bartulo-vi- ć
Proveo sam par časaka sa tri-najestgodiš-njim
zagrebačkim pio-nirom
Tomislavom Frankovićero
i njegovom majkom Anom Tek
stigoše iz domovine Bili su iscrp-ljeni
gladni prljavi u suprotnome
razmjeru s čistoćom duha i ljubav-lju
za narod i Tita Uz stisak ruke
trogodišnjoj djevojčici Odesi iz
Splita napustih Prihvatnicu te ec
uputih natrag — do neke luke
Sredozemnog Mora
Opet sam mijenjao kamion
jeep-ov- e i pješačio stigavši poslije
ponoći do mojeg broda Nepresta-no
sam evocirao sjećanje na sve
što sam vidio 8 i 9 jula u bazi
NOVJ To su dani najveće radosti
i bola — dani koji će ostati u ma-me
srcu dok god bude kucalo
DNEVNIK RAZNIH SUSRETA
8 jula Bari Posjeta nadleitvima
i Štabu baze NOVJ
9 jula Grumo Posjeta bolnici u
kojoj Ima oko 1500 ranjenih bora-ca
NOVJ
10 jula Napoli Ured za veu'i
NOVJ Upoznah drugaricu Mari-cu
Gortnar Izrućih Ijekarske po-trepštine
koje je poslao Klub po
—
jeca za Nacionalno Oslobodjenje
Poljske i predstavnika Ukrajinske
Sovjetske Republike i Bjeloruske
Sovjetske Republike potpisan j:
ovih dana ugovor o premještaju
Stanovnika Izmedju ovih zemalja
U ugovoru je zaključeno da se
svi podanici Poljske koji živu u
Ukrajini i Bjelorusiji mogu prese- -
POBUNA U DANSKOJ
Stockholm 20 Sept — Njema-čke
okupatorske u Copenha-gen-u
okupirale su sve dr-iav- ne
i druge sluibtne zgrade
Ova akcija hitlerovaca izazvala je
općeniti revolt medju narodom u
gradu i okolici Tokom posljednji
24 sata po ulicama grada vodile su
Se ieeteke borbe izmedju naroda i
okupatorskih trupa Prema poslje
dnjim vijestima iigleda da je re--
volt naroda privremeno utišan U
Copenhagenu je proglašeno opsad-n- o
stanje
moraca Jugoslavije u New Vorku
U jula Napon I'rovedoh neko-liko
sati sa šefom Ureda za vezu
drugom Nikolom Mandićem Upo-znah
pukovnika Vladimira Dedje-r- a
Predadoh nekoliko primjeraka
svih iseljeničkim novina i mnogj
primjeraka "Partizanke"
12 jula Napoli Pukovnik De-dj-er
se je razbolio Neprijateljski
avioni bacaju rasvjetljujuće roka-t- e
rrotu-avijons- ka paljba je vrlo
živa
13 jula Napoli Sretoh druga
Mihaljevića kojeg sam jednom
upoznao u Splitu Njegova dužnost
u Italiji je bila da kupuje poljo-privredni
alat za naše seljake
14 jula Po raznim apotekama
nabavih ljekarskih potrepština U
ime Kluba pomoraca Jugoslavije
uputih pismo brodu "Senga" Raz-govarao
telefonski s Kulturno-pro-svjetni- m
otsjekom u Bari zbog-publikacij- a
i slika namjenjenih za
Ameriku
13 jula Ured za vezu Upoznali
generala Vladimira Velebita i dra
Marušića koji je pred dva dana os-tavio
Titov štab Obojica se Sivo
interesiraše za Iseljeništvo i po-morce
Svijetla se gase Protu-avi-jons- ka paljba rastjeruje nacističke
avijone
16 jula Obilazak luko I ruševine
s generalom Velebitom U četvrti
koja je potpuno razrušena bom-bardiranjem
general je pitao:
"Gdje su te ruševine?" To je zna-čilo
da su u Jugoslaviji "ruševine
nad ruševinama" General je pre-poručio
pomorcima da sačuvaju
brodove radeći najmarljivije u
pravoj partizanskoj disciplini Na-trag
u Uredu za vezu Zatekosmo
predsjednika dra šubašića dra
Marušića Vukosavljevića (obojica
predstavnici NOPJ u novome kabi-netu)
to predsjednikovog sekreta-ra
g Mohorovića i g Konstantino-vić- a
koji je postao član novog ka-bineta
Borac VukosavUević Iz
Sandžaka je tumačio razne borbe
te je uzviknuo: "Viruj Nimcu ko
suncu zimskom" Nešto kasnije se
je grupa partizana odazvala po-zivu
Istarnina Žigona da iz nje-govog
dvorišta promatra vulkan
Vezuv Dugo vremena se je povela
znanstvena diskusija o geološkim
formacijama o lavi i potresima
To je dvorište naličilo na "mali
univerzitet" gdje su svi borci na
čelu s Velebitom I Marušićem
predstavljali kulturni dah noe
domovine
Pojedini borci ispričaše važnija
momente iz oslobodilačke i
strastvenog napora seljačkog na-roda
da ostvari težnju za prosvje-tom
Predveče su neki od predstavni-ka
otputovali avionom za London
Neprijateljski avioni ponovno nad
lukom Taljba je bila najjača
17 jula Kod mojeg broda je pri-stao
transportni brod Upoznah
dra Grima ženu i sinčića koji su
trebali da otputuju u izbjeglički
logor u Oswego NY Na pitanje
zašto se ne priključe partizanima
rekoše da su proveli u internaciji
3 godine i zbog iscrpljivosti dobiše
dozvolu da odu na oporavak Oni
su bezuvjetno odanj narodno-oslo-bodilačko- m
pokretu
5 augusta Povratih se nakon
što je brod izvršio zadatak u uva-li- ci
gdje su se vodile Dobio
sam jednosatnu dozvolu za vani
Posjetih po posljednji put Ured za
vezu Predigoh posljednje novine
Smrt fašizmu! Sloboda narodu!
(Stršetak)
O razgraničenju Poljske sa
sovjetskim republikama
Moskva SSSR Izmedju Vi-li- ti u Poljsku ako to žele Isto
vlasti
Danska
borbe
borbe
tako Ukrajinci i Bjelorusi koji ži
vu u Poljskoj mogu se preseliti u
svoje zemlje Selidba nije prisilna
nego dobrovoljna Tko želi ostali
tamo gdje se nalazi biti će mu za-jamčena
sva nacionalna prava t
slobodno razvijanje nacionalne
prosvjete l kulture (Kao granica
izmedju Poljske i sovjetskih re-publika
smatra se Curzonova lin-ija)
Narod koji se preseli iz Poljske
u Ukrajinu ili Bjelorusiju može se
priključiti kolektivnim farmama
ili će pak dobiti dio zemlje za vla-stitu
uporabu Tvornički i drugi
radnici dobiti će namjeitenjc pre-ma
njihovim željama i profesija-ma
Svima su zajamčena gradjttn-sk- a
prava kao i ostalim stanovni-cima
u dotičnim republikama
Narod koji se preseli u Poljaku
dobiti će zemlju prema pMtejećiM
odredbama poljskih agrarnih sako- -
na na osnovu kojih VijVće ve£ di-va
zemlju seljacima bivMh velepo-sjednika
f