Novosti, January 27, 1945

              STRANA 2 Novosn Subota 27 januara 1945 NOVOSTI Čelični radnici kanadske
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company industrije pozor!
In Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registrv Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
20S Adeldde Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Razlike unutar CCF partije
Pogubna politika vodstva CCF partije sve više dovodi do
unutarnjih razlika i trvenja U roku od nekoliko tjedana dva
CCF člcna provincijalnog parlamenta u Ontario napustili cj
otvoreno partiju i izjavili da se ne slažu sa reakcionarnom
politikom vodstva Partiju je u posljednje vrijeme napustio i
dr D A MacKenzie kandidat u izbornom okrugu zapadnog
dijela Calgary Razilaženja unutar viših partijskih redova po-većana
su uslijed svestranog protesta širokog članstva koje
se ne slaže sa sadanjom partijskom linijom
U glavnom sva trojica napustili su otvoreno partiju radi
toga što je njezina sadanja politika protivna interesima ka-nadskog
naroda što povredjuje jedinstvo u radničkom pokre-tu
i što razara opće nacionalno jedinstvo koje je Kanadi toli-ko
nužno za pobjedu i posljeratni napredak
Ovo otvoreno napuštanje partije pokazuje na velike raz
like koje stoje izmedju klike socijal demokratskih političara
onih iskrenih CCF-ovac- a koji žele da njihova partija vrši čas
nu ulogu u ratu i poslije rata u izgradnji boljeg socijalnog :
ekonomskog progresa naroda Kanade
Načelno razlike koje se danas pojavljuju u socijalističkim
partijama drugih zemalja prate i CCF partiju u Kanadi Na
rvimVr trcliVa izmediu sociial-demokrat- o Tannsra koji je do
veo Finsku u naručaj Hitlera i finskih socijal demokrata koji
su bili mučeni i zatvarani jer se nisu slagali sa izdajničkom
politikom Tannera Pa onda imamo razliku izmedju izdajničke
politike socijal-demokra- te Topalovića koji je pošao sa Mihaj-loviće- m
i Nedićem dok se široko članstvo partije bori u redo-vim- a
oslobodilačko vojske pod maršalom Titom Daljnji pri-mjer
takvih razlika vidimo izmedju Papandreuo i grčkih soci-jalista
ELAS-- a izmedju članova po-ljsko
koji so bore u redovima
socijalističke partije u izbjegloj "vladi" u Londonu te vo-dj- a
i masa naroda od to iste partije koji so nalaze u prvim
linijama borbo za slobodu i u privremenoj poljskoj vladi Vi-dimo
ih i medju uskim krugovima socijaliste Normana Thoma
sa u Sjedinjenim Državama i graditeljima političko-akciono- g
cdbora u CIO
Nije do ovog razilaženja došlo iznenadno i odjednom
Ovaj razvoj je slijedio nakon niza poraza CCF politike u za-natsko
unijskom pokretu municipalnim izborima i štetne poli-tiko
CCF-ovac- a po pitanju konskripcije Na konvenciji Trades
and Labor Congress CCF-ov- ci nisu bili u stanju obraniti svo-je
uskogrudne i defetističke politike od napadaja širokog član-stva
Na konvenciji Canadian Congress of Labor i poslije kon-vencijo
morali su obećati da će promjeniti svoju politiku u
prilog nezavisnih političkih akcija radnika Njihov pokušaj da
Politički Akcioni Odbor u Canadian Congress of Labor zau-lar- e
u svojo političke uzdo doveo je do toga da je Georgo
Harrts podpredsjednik novog Političko Akcionog Odbora dao
ostavku radi nasilnog iskorištavanja tog odbora u prilog ne
zdravo politike CCF partije
Imenovanje CCF kandidata u Grey North protiv ministra
obrano generala McNaughtona najbolje pokazuje koliko )s
neodgovorna i razaračka politika vodstva te partije Rezultati
općinskih izbora u Torontu gdjo njihova partija nije izabran
niti jednog svog kandidata u gradski ili školski odbor bacili
su noVo svjetlo na jakost CCF partije Radnici u Torontu jed-nom
od najvećih političkih središta Kanade progovorili su baš
aa vrijeme izbora da u CCF partiji ne vide nikakvog jamstva
aa njihovu bolju i sretniju budućnost
Reći će netko pa što je potrebno toliko pisati o CCF par-tiji
kad ona nema nikakva oslonca medju našim narodom
Jasno nema i ne treba da ima ali poznavanje te partije koja
se svagdje želi isticati da je "radnička i demokratska" je važ-no
zbog toga što su naši radnici pri radu u industriji često
suočeni sa raznim CCF-ovcim- a koji pokušavaju opravdavati
sadanju izdajničku politiku svog vodstva Bolje poznavanje te
partije je važno još i zbog toga što se skoro približavaju fe-deralni
izbori u kojima će CCF-ov- ci tražiti potporu bilo od na-ših
organizacija bilo od unija u kojima je i naših radnika Ne
treba zaboraviti ni to da borba za pobjedu u ovom ratu pos-ljeratn- u
ekonomsku sigurnost i napredak je borba svih nas
podjednako pa živili u Kanadi ili u kojoj drugoj zemlji
Kad se čovjek na tudjim kolima vozi
Teško onom tko so na tudjim kolima vozi — kaže naš na-rod
Sjetili smo se ove narodne kad smo ono nedavno pročitah
zapiske i opažanja urednika Zajedničara poslije svog puta u
Kanadu (Schumacher i Kirkland Lake) gdje medju ostalim
primjećuje o poznatom štrajku u Kirkland Lake slijedeće- -
"Medjutim u ovo] našoj koloniji nije narodni život onako
snažan kao u Schumacheru Razlog je jedan neorganizovani
štrajk što su ga imali i uslijed koga je mnogo našeg svijeta
odselilo iz ovog mjesta pak i jedan gospodin mnogo je pok-vario
sa svojom razdornom politikom Jedno i drugo još i da-nas
pokazuje svoje posljedice Mnogo je kuća praznih i pustih
ostalo pak i ljudi u trgovini i koji su imali svoje kuće postra-dal- i
su uslijed toga materijalno što se ali pomalo oporavlja
i sredjuje"
Od kuda brat Vukehć dolazi do zaključka da je štrajk od m godine u Kirkland Lake bio NEORGANIZOVAN? Na os-novu
čega je bio NEORGANIZOVAN? Da li dolazite do tog
zaključka što radnici nisu dobili povišicu ili što kompanije ni-- -
'"{'ele priznati njihove CIO unije — ili pak na osnovu
o su vam tako rekli vaši suputnici?
o5u Intonaciju l Informaciju onih kojj su vasikrivo
SOVJETSKA MELJE Izdajice pred sudom naroda
SUDJENJE VELJKU KORAĆU I SAUĆESNICIMA
Od 13 do 1C jula 1944 održano je nin a Članovi su bili: pukovnik
na Kordunu sudjenje grupi izdaji- - Ilija Pavlović član Glavnog štaba
ca koji su se povezali s okupato- - Hrvatske potpukovnik Miloš Su-rom
i ustaško-četnički- m izrodima monja komandant VIII udarne
da uz njihovu pomoć terorističkiri divizije potpukovnik Nikola Vido-akcija- ma
obore narodnu vlast i da vić komandant Kordunaškog pod- -
organiziraju svoju protu-narod- - ručja Mile Martinović predsjednik
nu pod okriljem i kontrolom oku-patora
Na optuženičkoj klupi bili su:
Veljko Korać student tehnike —
Ilija žegarac advokatski priprav-nik
— Ljubo Vujičić učitelj —
Dragić Bunčić student prava —
Dušan Dalčin privatni namješte-nik
— Milica Vujičić zemljorad-nica
— Milan Momčilović trgo-vački
pomoćnik — Milić Napijalo
djak — Marko Mrkić zemljorad-nik
— Milan Napijalo zemljorad-nik
— Danica Hajdin zemljorad-nica
— Jovo Balčin gruntovničar
— ćane Koprenica — Ljubo Mar-tinović
srednjoškolac — Milić
Stojić zemljoradnik i Slavko Sko-rupa- n
srednjoškolac
Optuženicima je sudilo vijeće
Višeg vojnog suda kome je pred-sjedao
pukovnik Bogdan Orešča- -
MAŠINA ARIJANCE
NOO-- a za Kordun Mane Trboje-vi- ć
član okružnog NOO-- a za Kor-dun
Miloš Mišćević odbornik op-ćinskog
NOO--a Veljun te parti-zani
Stanko Banojlović i Milić
Novkovlć Tajnik suda bio je dr
Ferdo čulinović Optužbu je zas-tupao
državni tužilac Dušan Br-k- ič
član Predsjedništva ZAVNO-H-- a
a narodni tužilac bio je pu
kovnik ćanica Opačić član Pred-sjedništva
ZAVNOH-- a
Optuženike su branila trojica
branitelja koje su sami izabrali
Poslije provedenog dokaznog
postupka govora tužilaca i obra-ne
vijeće Višeg vojnog suda doni-jelo
je osudu kojom se optuženi
proglašuju krivim za djelo izdaje
s time da se Veljko Korač Ilija
Žegarac Ljubo Vujičić Milan
Momčilović i Marko Mrkić kao
izvjeshli štrajk od 1941 godino je bio solidan i dobro organi-ziran
Devedeset po sto radnika je bilo na štrajku Njihovi zah-tjevi
su bili opravdani Kanadsko javno mijenje je bilo na stra-ni
štrajkaša Američki majneri su pomagali naše štrajkujuće
majnere sa jednakom željom kao i majneri Kanade samo da
se štrajk dobije — Ovo svjedoči da je štrajk bio organizovan
i solidan Ne organizirani štrajk nebi trajao tri mjeseca
Medjutim rrajneri su se vratili na posao bez da su kom-panije
priznale njihovu uniju i opet ORGANIZOVANO i u su-glasju
ne-štrajkov- ne politike CIO unija za vrijeme rata Vra
tili su se daklo odlučni da nastave proizvodnjom ali i dalj-njom
borbom za priznanje svoje unije Povratkom u majne
borba nije prestala Ne ona so tek sa štrajkovnih linija prene-sl- a
na proizvodne linije Majneri su proizvadjali i ujedno bori-li
se za svoja prava sve dok kompanije nisu bile prisiljene
1944 godine da priznaju njihovu uniju koja ih je predvodile:
u štrajku od 1941 godine
Da ne bude one borbe iz 1941 godine nebi se moglo go-voriti
o pobjedi u 1944-to- j godinL Da li je jasno?
Dalje štrajk nije glevni uzrok kako vi kažete da se mno-go
našeg naroda odselilo iz Kirkland Lake Glavni uzrok bili
su pogodniji radni uslovi i plaće u drugoj napose ratnoj in-dustriji
kuda su se naši radnici većinom iseljavali u duhu po-litike
kanadske vlade
Tako je to bilo a ne onako kako su vas informirali vaši
suputnici a vi to po običaju i navadi staroj primili za gotov
groš i zabilježili kao "3voja" opažanja
Štrajk u Kirkland Lake je svjetla stranica borbene histori
je radničkog pokreta Kanade Prikazivanje te borbe obratno
istim i stvarnim činjenicama je nezahvalnost i omalovažava-nje
borbe i žrtava koje su naši majneri podnijeli To nije pod-strekivan- je
radnika da stupe u svoju uniju i da se bore za
bolje radne uslove kako to i pravila Zajednice propisuju nego
je to odbijanje radnika od borbe trošenje ako hoćete jor
njim se predočuje navodno strašne posljedice "jednog neor-ganiziranog
štrajka"
Ne tim putem brate Vukeliću! Ne jer to je put kojeg ni
pravila Zajednice a ni osjećaji članstva Zajednice ne odobra-vaju
ni I di I I
kolovodje i najodgovorniji osudju-j- u
na kaznu smrti strijeljanjem
koje se ima izvršiti nakon odobre-nja
ove osude u smislu člana SI
Uredbe o vojnim sudovima
Oslobadjaju ne optužbe: Danica
Hajdin čane Koprenica Milić Sto-ji- ć
i Slavko Skorupan dok se osta-li
osudjuju na prisilan rad u tra-janju
od 1-- 4 godine i na gubitak
gradjanskih prava od 1-- 5 godina
Donošenje osude bilo je popra-ćeno
poklicima pravednom narod-nom
sudu i ogorčenim uzvicima
protiv izdajica vlastitog naroda
Značajna je činjenica da na
ovom procesu nije istupio ni jedan
jedini svjedok Nije ga tražila ni
optužba ni obrana ni optuženici
Djela izdaje bila su tako očita do
kazni materijal tako golem i ne-pobitan
da je svako svjedočenje
bilo zaista suvišno Optuženici su
priznali da su održavali veze i
primali upute za svoj razorni rad
ird bivšeg narodnog poslanika Mise
Napijala i Steve Kosanovića-Ja-bučar- a
za koje je utvrdjeno da su
agenti gestapo a njemačke tajne
policije Iz pisama koja su uhva-ćena
vidi se da je Miša Napijalo
suradjivao sa šefom gesta po--a u
Karlovcu zloglasnim Peškeom i
prema tome da je cijelu ovu tero-rističku
organizaciju organizirala
i izravno rukovodila njemačka taj
na nnlipita filavni orituipniri nrii
slali posebnog delegata četnički
štab radi dobave oružja teroris
tičke akcije i borbu protiv
Narodno oslobodilačkog pokreta
Priznali da pisali 1 štam-pali
letake u kojima
pozivali narod i partizane da
priključe Nijemcima ustašama i
četnicima
Teško je nabrojiti sve zločine
ovih izdajica Oni mnogobrojni
i njih mogli učiniti samo izro-di
vlastitog naroda bez ikakvin
moralnih kvaliteta ljudi bolesnih
ambicija željnih slave i vlasti pod
svaku cijenu Oni su sami se-be
izjavili na da su: "Iješine
bez političkog kompasa" (Ilija
Žegarac) da nezado-voljnici
puni gnjileži" (Ljubo Vu
jičić) ili kako je rekao kolovodja
Kora: "Mi bili grupa
intelektualaca a nezdra-vim
pogledom na svijet"
ove izjave nisu dovoljne Ajl
objasne toliki i tako teški zlo
čini Netko može biti "bolesni in
telektualac i psihički rastrojen"
da ipak postane izdajica vlas-titog
naroda Optuženici prešu -
tali ono glavno a to je da oni
biti bili velikosrpski šovi-nisti
kao što to bili još prije
početka narodno-oslobodilač- ke bor-be
ali to skrivali pred narodom
tobožnjim naprednjaUvom
oni a naročito organizatori Joco
Veljko Korać Ilija Že-garac
i drugi kroz godine oslo-bodilačke
borbe nisu oslobodili
kcmhnH
the
Piše: EDO JARDAS
Neosporiva je činjenica da je
čelična industrija Kanade kičma
sve ostale industrije zemlje Ona
je ključ koji otvara vrata u svaku
radionu od najmanje kovačnice
sve do najvećeg planta Tako isto
je činjenica da zanatske unije
čeličnih radnika kičma svekolikog
zanatsko-unijsko- g pokreta ove
like zemlje koja je danas druga
svijetu po količini proizvodnje Do-lazi
na drugo mjesto u svjetskoj
proizvodnji neposredno nakon Sje-dinjenih
Država po veličini
čelični radnici Kanadi orga
nizirani u CIO unije čeličnih
radnika prisajedinjene CCL
(Canadian Congress of Labor)
Žalosna je činjenica ali istinita
da je kanadski CIO ovog časa
pod upravom ljudi kojima leže
na srcu interesi radništva a jos
manje interesi Ujedinjenih Naro
da Na vodstvo tog velikog zanatsko-u-nijskog
pokreta ugnijezdili
ljudi kojima preči stran-čarski
interesi jedne političkf
stranke nego neposredni i daljnji
interesi radništva i rata Za volju
svojih ličnih karijera volju
svojih položaja i prevlasti stano
partije ti u u te
svako izdati rad-U- e one u
ničke paliti bogu i djao
lu u isti mah samo da bi
ušićarili politički kapital stanovi-toj
političkoj partiji Ne gledajući
objektivne zahtjeve i potrebe
radništva u ratnim okolnostima
oni kanadski CIO i sve njego-ve
unije privezali za političke
stranke CCF čije vodstvo na če-lu
Colldwelom Scottom
Joliffe Millardom i drugima
je tokom minulih mjeseci bezdvoj-ben- o
dokazalo da je u stanju raz-biti
i nacionalno jedinstvo naroda
Kanade volju svojih oportunis- -
svojih veliko-srpski- h težnja i sve
ga onog starog što je živilo u nji
ma t vezalo ih stari život stare
Jugoslavije Oni se nisu htjeli po-miriti
s odlukom da nema povra-tka
na staro Njihova urota i nije
drugo nego napad izvršen po-moć
okupatora na oslobodilačku
borbu našeg naroda i njezine teko-vine
za staru vlast i stare
ljude koji su skrivili tolike nesre-će
i patnje srpskog naroda To ne-pobitno
dokazuje poveza-nost
s bivšim narodnim poslani-kom
samostalnih demokrata Misom
Napijalom koji je u ovoj zavjeri
igrao najvidniju ulogu
MlSa ''apijalo taj stari "brani-telj"
bio je saboter Na-rodno
oslobodilačkog pokreta od
prvoga dana naše borbe Bojao
partizana i nove demokratske Ju-goslavije
i zato Je 1342 g oti-šao
ustašama Nijemcima i Talija
nima Karlovac i postao radije
agent neprijateljske tajne policije
nego da pomogne svoj vlastiti
rod borbi slobodu
je nepobitno dokazala a
optuženici to i priznali da je
Miša Napijalo bio duhovni vodja
i organizator ove grupe koja sada
odgovara pred narodnim udom
Dakle velikosrpske težnje i mrž-nja
prema novoj demokratskoj i
zaista narodnoj Jugoslaviji to je
bio putovodja njihovih zločina a
nah i to da stupili u vezu sa ne "bolesno duševno stanje i te-štabo- m
846 njemačkog puka i po- - i žak Položaj srpskog naroda" kako
u
za
oružanu
su su
četničke su
se
su
su
za
sudu
su "bolesni
Veljko smo
bolesnih
Ali
se
a ne
su
su
u svojoj
su
su
Svi
Eremić
3
se
su
e--
u
u
su
ne
su se su
za
su
su
interese
svijeću
na
su
rep
sa Lewi-so- m
za
uz
uz
a za
njihova
se
u
na
u za
Istraga
su
su su
su to oni pokušali prikazati u svo
joj obrani To je optužene preko
Mišana Napijala povezalo s
čeličnih "od
su baš pravo
liko tisuća Srba na Veljunu u Kr
njaku u crkvi kod u Pet
rovoj Gori Grabovcu Slunju i
drugdje gdje su tisuće Srba osta-vile
svoje kosti i koje su ubili isti
oni zločinci s kojima sada Veljko
Korać Joco Eremić Miša
lo i drugi misle "spasa
vati" srpstvo Oni se povezali
jer zajednički mrze i srpski i hr-vatski
narod jer zajednički mrze
našu oslobodilačku borbu i demo-kratsku
sadržinu nove narodne
vlasti
Ovi besramnici pokušali su op-ravdati
svoje zločine tobožnjom
za sudbinu srpskog naro-da
U toj brizi oni su se okupljali
na tajnim sastancima na kojima
su pjevali ustaške i četničke pjes-me
(Badnja noć 1943) oni su za-tražili
od četnika oružje (na Ka-peli
u augustu 1943) za bratoubi-lačku
borbu u "brizi" za srpstvo
Joco Eremić i Milan Momčilović
označavali su Nijemcima na karti
gdje se nalaze bolnice ustanove
štabovi i još neporušena kordunu-Jk- a
sela U "brizi" za srpstvo oni
su u četničkoj štampariji u Josip-dol- u
štampali letak u su po-zivali
narod i partizane da se
Nijemcima ustašama i čet-nicima
da okrenu oružje protiv pr-vaka
narodne borbe protiv ćanice
tičkih ciljeva — lovljenja glasova
u izborima za razna ustavotvorna
i druga vladajuća tijela Nešto po
uzoru njemačkih finskih jugosla-venskih
i drugih socijaldemokra-ta
koji su se konačno našli u služ-bi
hitlerlzma
čelični radnici imaju ovog časa
priliku da svoje unije izgrade u
neoborivu kulu napretka i zaštite
radničkih interesa i da se otresu
birokratske uprave koja ih je d
sada vodila putem izdaje njihovih
neposrednih interesa i putem iz-daje
ratnih napora Kanade i Sa-veznika
Unija čeličnih radnika kanad-ske
industrije kao sastavni dio
CIO je do danas bila predvodje- -
na po ljudima koji su Čeličnim rad-nicima
odozgo narinuti Dok CIO
unije a naročito unije čeličnih
radnika u Sjedinjenim Državama
igraju važnu ulogu u izvodjenju
ratnih napora te velike demokra-cije
u zaštiti neposrednih radni-čkih
interesa one su u Kanadi
pod vodstvom C H Millard-- a pri-repak
jedne oportunističke i bez-načel- ne
političke partije — CCP
Dok čelični radnici Sjed Država
pod vodstvom svog uvaženog vo-dj- e
Philip Murray-- a igraju vidnu
vite političke ljudi ulogu političkom životu zein-Btan- ju
u vrijeme Kanadi postale dio
srpstva
još
oku- -
glasačke mašine C H Millard-- a i
Co koja čeličnim radnicima ne
daje a ma baš nikakovog prava da
uzimaju učešća u političkim ras
pravama i krojenju političke linije
te partije modernih šarlatana Sve
što se od njih traži jeste da u
svim izborima koji se pojave gla-saju
za CCF kandidate bez ob
zira da li oni odobravali njihovu
politiku ili ne tj da budu auto-mati
jedne previjane i svirepe gla-sačke
mašine političkih oportuni-sta
na CCF
KAKO ČELIČNI RADNICI TOME
MOGU STATI NA KRAJ
Prošlogodišnja konvencija CCL
(Canadian Congress of Labor) je
na zahtjev delegata riješila Ja
čelični radnici imaju pravo prove-sti
izbore u kojima će svojom de-mokratskom
voljom riješiti tko će
biti vodja njihovih unija Kanad-ski
CIO je bio prisiljen za-kazati
i raspisati izbore za upra-vitelja
ili kako se to u engleskom
kaže direktora kanadskih unija
čeličnih radnika Ti važni i histo-rijski
izbori održavati će se 13
februara ote godine Velimo his-torijski
jer je to po prvi puta u
historiji unijskog pokreta čeličnih
radnika u Kanadi da im se je pru
žila prilika izabrati vodstvom vla-stitog
izbora
Sadanji "vodja" čeličnih radnika
je C II Millard Njega radnici
kanadske čelične industrije nLsu
izabrali nego je iz svog dućana
groserije izvučen radi usluga biro-kraciji
na vodstvu CCF i namje-šten
za "direktora CIO čeličnih
unija" uz kraljevsku plaću od pet
hiljada dolara godišnje Postavljan
po vodjama CCF na taj važni po-ložaj
on dabome nije imao na srcu
interese čeličnih radnika nego
onih koji su ga postavili na čelu
tog pokreta Njegova se politika
nije sastojala u tome da se 1 pos-ljednjeg
čeličnog radnika organi-zira
u njegovu strukovnu uniju
nego u tome da se u strateškim
čeličnim industrijama uspostave
tek "jedinice" unije koje će služiti
kao izborna mašina CCF oportuni-stima
To je razlog da tokom pos-ljednjih
dvaju godina broj organi-ziranih
čeličnih radnika nije pora-stao
ni za dva posto dok broj uni-ja
čeličnih radnika porastao je za
sto postotaka Zapitan po delega- -
patorom i onim istim ustašama čiji radnika: kuda on
koji na Kordunu poklali toj ima jednu zanatsku uniji
Vojnića
Napija
Jabučar
brigom
kome
pri-klone
vodstvu
dakle
vezati uza rep ma koje političke
partije a da se članstvu te unije
ne dozvoljava nikakav udio u kn- -
jenju i odredjivanju političkog
pravca te partije" gospodin Mil-lard
je radnicima odgovorio: "va-še
je mjesto u šapi i tvornici a ne
baviti se politikom" Dakle dosa-dan- ji
rekord Millarda je takav da
on ni njegovi predpostavljeni ne
zaslužuju radničkog povjerenja
(Nastavak na str 4)
Opačića i drugih dakle baš onih
koji su prvi pograbili oružje i spa-sili
tisuće Srba od strašne smrti
1941 godine "Spašavajući" srp-stvo
oni su preko Joce Eremića
koji je prije hapšenja pobjegao i
Nijemcima organizirali posljednja
ofenzivu na Kordun u kojoj u
švapski psi palili srpske domove
a njihovi konji gazili i pasli nedo-zrel- o
žito
Zato narod Korduna nije imao
nikakvog smilovanja za živote ovih
izdajica U mnogobrojnim pismi-ma
s bezbroj potpisa narod Kordu-na
je tražio od Višeg vojnog suda
da se izdajice katne oštro i nemi
losrdno svijertan da se izdaja
nad vlastitim narodom može kas-niti
jedino smrću izdajica Izriču
ći osudu sud je time samo ozaio- -
nio nepobitnu volju naroda