Novosti, June 09, 1945

              I
tili
!
t
1
)
Subota 9 juna 1945 NOVOSTI STRANA 3
Pregled do sadanjeg rada
Vijeća KJLS u Vancouveru
Prvo nego predjemo na dosadaš-nji
rad Vijeća treba da se napo-mene
da je odmah poslije poče-tka
narodno oslobodilačke bor-be
u Jugoslaviji 1941 god po-krenut
ovdje Anti-fašistič- ki Od-bor
Juinih Slavena za pomoć na-5?i- m
narodnim borcima u domovini
Taj odbor je još onda mobilizirao
naš narod u ovom mjestu i održao
nekoliko uspješnih masovnih skup-ština
1 1 kojima se je naš narod
odazvao sa pomoću na hiljade do-lara
Ali pored svih napora nije se
mogla isposlovati dozvola za di-rektno
slanje te pomoći našoj bra-ći
i sestrama u otadžbini Zato je
Anti-faSistič- ki Odbor poslao sa-kupljenu
pomoć partizanskim od-redima
u Jugoslaviju preko Sovjet-skog
Saveza
Poslije toga osniva se zajedni-čki
odbor Juinih Slavena za pomoć
velikom Sovjetskom Savezu l slav-noj
Crvenoj Armiji i otvara se
kampanja koja obuhvaća cijelu Ka-nadu
U toj kampanji kao što je
poznato našoj javnosti Južni Sla-veni
u Kanadi doprinijeli su obila-tu
pomoć koja iznaša na desetke
hiljada dolara
Južni Slaveni Vancouvera i oko-lice
i u toj su se kampanji takmi-čili
sa najboljim i najvećim našim
naseljima u Kanadi i zaista su uči-nili
što su najbolje moglo za brat-ski
Sovjetski Savez jer su znali
da kada pomažu braću u Sovjet-skom
Savezu da u isto vrijeme po-mažu
i Narodno oslobodilački po-kret
u Jugoslaviji
Zajedničkf odbor Južnih Slavena
u Vancouveru produljio je sa svo-jim
radom sve do proljeća 1944
god onda je zaključio sa radom
Odmah po zaključku rada ovoga
odbora osniva se zajednički odbor
za pomoć Narodno-oslobodilačk- oj i
partizanskoj vojaci Jugoslavije jer
tada su izgledale povoljne prilike
za dobivanje dozvole za direktno
slanje pomoći maršalu Titi i na-rodnom
pokretu u domovini
U ovaj odbor stupilo je poviše
od 30 ljudi od kojih je bilo oko
polovica koji do tada nisu pripa-dali
našim organizacijama Prva
sjednica ovoga odbora održata je
25 marča 1944 god na kojoj je
biran Izvrsni Odbor i drugi razni
odbori kojima se daje za dužnost
da dodju u dodir sa kanadskim
Crvenim Krizom i nekojim ugled-nijim
ličnostima glede dobivanja
dozvole za direktno slanje pomoći
našem narodu u domovinu
Poslijo povoljnih odgovora od
strane nekih vidjenijih Kanadija-nac- a
odbor takodjer dolazi u do-dir
i sa grupom američkih Jugo-slavena
u Seattle Wash koji obe-ćavaju
da će nam pomoći da se
Jugoslavensko stanje iznese pred
kanadski narod I tako u sporazu-mu
sa ovim ljudima i u sporazumu
sa prijateljima Kanadijancima
održava se prva medjunarodna
skupština u jednom ovdašnjem
theatru na 7 maja 1944 god Na
ovoj skupštini govorili su ugledniji
Kanadijanci i Amerikanci i Jugo-slaveni
i skupština je bila vrlo us-pješna
Poslati su pozdravi 1 re-zolucije
maršalu Titi i savezničkim
prvacima u kojima se tražilo priz-nanje
Titine vlade
Zatim se održava velika skup-itin- a
Južnih Slavena na 28 maja
1944 god na kojoj se podiže apel
za pomoć našem narodu u Jugosla-viji
Na ovaj apel odgovara skup-ština
sa $2800000 (tada se još ni-je
smjelo javno sakupljati) Skup-ština
potvrdjuje tadašnji odbor i
da se pozovu predstavnici svih na
dih organizacija u isti te da se ide
a radom naprijed Tu se organizi-ra
odbor kanadskih prijatelja u
koji stupa grupa Jugoslavena a za
počasnog predsjednika toga odbora
bira se profesor univerziteta D C
Hunter Leus a za aktivnog pred-sjednika
N T Nemetz Zadaća je
ovoga odbora da radi za novu Ju-goslaviju
medju kanadskim naro-dom
Skupština takodjer izabrala
S Miošića za delegata na konfe-renciju
Juinih Slavena u Torontu
Ont koja je bila zakazana na 3 i 4
jun 1944
Poslije ove skupštine pristupa
e biljnom radu Dolete pred-stavnici
u odbor od 7 naših lokal-nih
organizacija Usvajaju se od-luke
konferencije it Toronta Hira
stalna uprava kao i grupa pov- jerenika koji se ovlašćuju od Vi-jeća
da sabiraju obećanja i da
tras nove prilagače Izvršni od-l- r
Vijeća nastavlja sa svojim
sjednicama 2-- 8 puta tjedno na ko-je
su povjerenici 1 pojedinci dono-i- li
novčana obećanja i nove prila-gac- e
I tako kroz kratko vrijeme
sva novčana obećanja su bila eab-ra- ta
i dobio se je veliki broj novih
pritagaea
Pored vrlo čestih sjednica koje
je Vijeće održavalo i na kojima ne
je raspravljalo I tražilo načina za
što bolji i uspješni rad Vijeće je
priredilo i nekoliko uspješnih skup-ština
i to: skupštinu na 10 sept ra
koje je pozdravljen dolazak Crve
ne Armije u Jugoslaviju Skupiti
na žena na kojoj se organizira
ženska sekcija vijeća i kojoj se
daje za dužnost da uzme aktivnog
učešća u sakupljivanju i pakova
nju robe za našu braću i sestre u
Jugoslaviji Skupština na 3 novem-bra
na kojoj govori organizator
Vijeća N Kovačević i na kojoj je
sakupljeno $800000 Skupština na
26 novembra na kojoj se organizi-ra
širi odbor za bazar Vijeća a
koji so održava od 18 do 22 decem-bra
i čiji je prihod bio preko
$700000
Gooitaja skapština Vijeća održa-ta
je 27 januara 1945 na kojoj do
tadašnji uprava podnosi izvještaj
iz kogt se vidi da se do ove skup-štine
8 bralo za pomoć našem na-rodu
u iomovini preko $5300000
neraču lajući u to lokalne troškove
Vijeća a ni ono što je poslato
Glavnom Odboru za upravni fond
što svi kako iznosi preko $200000
Broj jrilagača do ove skupštine
prelaz' preko 700 Na ovoj skup-štini
I fra se nova uprava i donosi
se zauljučak da se u 1945 god
ima 4a sabere još najmanje
$250)000
Nikon toga dolazi se na ideju
da t pripremaju pokrajinske pri-redi
i prvu priredbu takove na-ravi
prave Otočani u mjesecu ja-nuaru
ove godine a na kojoj je
sibrano $67650 Drugu priredbu
prtredjuju Dalmatinci čiji je pri-Jo- d
bio $238800 pa zatim Crik-'enič- ani
sa te priredbe pada za
Jugoslaviju $239800 Ove dvije
zadnje priredbe održate su u mje-secu
marču ov god
Na 27 marča Vijeće priredjuje
skupštinu u vidu proslave jer se
je toga dana navršilo 4 godine oba- -
ranja izdajničko vlade Cvijetkovi-ć- a
i osnivanje Narodno oslobodila-čkog
ustanka 10 maja Vijeće ta-kodjer
priredjuje skupštinu i pro-slavu
u znak poraza krvavog fa-šizma
u Europi
Pored ovih skupština sastanaka
i priredaba ženska sekcija Vijeća
priredila je i priredjuje zabave
skoro svake dvije nedjelje i one su
vrlo popularne
Na svim tim sastancima vatre-no
se je zagovaralo i zagovara
bratstvo i jedinstvo naših naroda
u ovoj zemlji poziva se naš narod
da preko Vijeća pomogne narod
nu borbu u zemljama Jugoslavije
Teško je dati točan broj našeg
naroda u ovom mjestu jer su po-slovi
većinom izvan mjesta i tako
ljudi idu po radnjama kroz cijelu
provinciju B C No po najboljoj
uvidjavnosti računa se da odras-lih
Jugoslavena ima ovdje i u oko-lici
oko 1500 Od toga broja do
sada dalo je priloge kroz Vijeće
oko 900 ljudi u iznosu oko $60000
Robe je Vijeće do sada sakupilo
oko 60 sanduka čija je težina oko
6 tona Roba se sabirala samo u
dobrom stanju ali ona se nije pro-cjenjivala
u vrijednost novca
Sada se Vijeće priprema na veli-ko
za Titov piknik koji je zakazan
na 1 jula u Confederation Park
(North Burnabv) Mi se nadamo
da ćemo na ovom pikniku napraviti
nekoliko hiljada dolara za naš he-rojski
narod u domovini jer tvrdo
vjerujemo da će svi Jugoslaveni
posjetiti ovaj veliki narodni pik-nik
Odmah poslije piknika na 4 jula
Ličani pri redju ju svoju priredbu i
cijeneći po njihovim aktivnostima
i pripremanju ova priredba će pre-skočiti
sve dosadašnje priredbe ove
naravi Sa ovakovim i sličnim pri
redbama Vijeće namjerava i u bu-duće
nastaviti
Za cijelo vrijeme dosadašnjeg
rada za nnše narode u Jugoslaviji
takozvana "Srpska Narodna Od-brana"
pravila je otvoreno smet-nje
Vijeću To i danas čini ta gad-na
pro-faiistič- ka organizacija
Hrvatske i Slovenske organiza-cije
u ovom mjestu radile su i ra-de
sto posto zajednički sa Vije-ćem
ali ima pojedinaca pristaša
Pavelića Mačeka i Rupnika koji
su podzemno radili i rade protiv
Vijeća Mi se nadamo da ćemo i tu
teškoću ubrzo savladati i okupiti
sve Jugoslavene ovoga mjesta i
okolice u Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena osim šake svijesnih neva
tjalaca koji nam ne trebaju
To je u glavnom dosadašnji rad
Vijeća u Vancouveru iz koga se vi-di
da naš narod Vancouvera i oko-lice
odaziva porivu Vijeća i da su
oni pomagali i pomažu narodnu
borbu i narodne stvari uopće u og-romnoj
većini Oni su isto tako bo-lje
ujedinjeni nego ikada prije a
to njihov dosadašnji rad potvrdju- -
Ne znamo točno kako su druge I
naše kolonije kroz Kanadu do sa- -
(Nantavak na str 4)
i - ig3r fr-'"'- — 'Semry r11 jfo$
Pogled na Žene treba da zauzmu
svoja mjesta
Sudburv Ont — Savez Kanad-skih
Hrvata u Kanadi preuzeo je
veliku dužnost i odgovornost na
sebe Ako želimo da izvršimo naše
dužnosti i postignemo željeni cilj
medju nama hrvatskim iseljenici-ma
u Kanadi onda povodimo više
računa u ulozi i zadaćama naših
žena
Naša druga konvencija morala
bi donijeti odluku kojom bi se ženi
dodjelilo njezin dio rada i odgovor-nosti
u svim našim društvenim pi-tanjima
Naše žene su i do sada
radile i rade često više nego muš-karci
Ni jedna priredba ili kampa-nja
nebi bila moguća bez žena
Sjetimo se koliko su žene učinile
u kampanji za pomoć narodima
Jugoslavije Sve činjenice pokazu
ju da su one spremne i znadu ali
ipak kada se stanoviti rad izvrši
— priredba ili kampanja — naše
se žene povuku i sa malim izuzet-kom
kao da čekaju daljnja nare-djenj- a
Kako i nebi kada nismo
žene obavezali da i one vodo raču-na
o stvaranju planova za budući
rad
Pred nama su sada do konvenci-je
mnoga važna pitanja koja mo-ramo
svestrano diskusirati a o
našem razumjevanju istih ovisiti
će odluke konvencije Pitanja kao
što su: jedinstvo i suradnja medju
bratskim organizacijama Jugosla-vena
u Kanadi pomoć narodima
Jugoslavije omladina i naše duž-nosti
prama našoj novoj domovini
— Kanadi nemoguće je riješiti i
provesti u djelo bez aktivnog učeš-ća
naših žena
Za bolji uspjeh i aktivnost mi
nebi trebali mijenjati naših pravi-la
po pitanju muškog i ženskog
članstva Neka bi ostalo kako je
do sada Mi bi trebali uvesti u
praksu da se žene biraju u izvrš-ne
odbore ogranaka Prem niti do
sada to nije nitko branio one su
ipak stajale po strani Sva glavna
pitanja žene bi trebale diskusirati
na posobnom zasjedanju samih že-na
u dogovoru sa izvršnim odbo-rom
ogranka i donijeti svoje pre-poruke
na sjednicu članstva ogra
naka gdje bi onda svi skupa muš
ki i ženski članovi pitanja riješa-va- li
Za posebno zasjedanje žena ima
više razloga Prvo što je većini
žena nemoguće prisustvovati redo-vitim
sjednicama Drugo što se
mnoge žene nekako stide uzeti
učešća u diskusiji u prisustvu mu-škaraca
Treće što bi na posebnim
zasjedanjima žene ne samo disku-siral- e
i stvarale planove nego bi
one podvrgle ozbiljnoj kritiki rad
žena Možda se nećemo svi složiti
da se kritiziraju naši nedostaci ali
prilike sa kojima se suočujemo za- -
♦
Basku otok Krk
htjevaju od svakoga člana i članice
rad i odgovornost Rad i aktivno-sti
hrvatskih žena treba da su
usko vezane sa radom i aktivnosti-ma
žena u srpskim i slovenskim
bratskim organizacijama Savezi
Kanadskih Srba i Slovenaca treba-li
bi proširiti iste aktivnosti medju
ženama u svojim organizacijama
Sva glavna pitanja kao pomoć sta-roj
domovini organiziranje omla-dine
a i mnoga druga pitanja tre-balo
bi raspravljati na zajedni
čkim sjednicama žena naših triju
bratskih organizacija
Bez potpunog razumjevanja na-ših
zadaća mi ne možemo izvršiti
naših dužnosti Glavni naši nedo-staci
su što u prošlosti nismo na-stojali
da se žene više zainteresi-raju
za organizacioni rad kao i
sva ostala pitanja sa kojima se
suočujemo Naša druga konvenci-ja
morala bi donijeti odluke koji-ma
bi zadužila izvršni odbor SKII
da u dogovoru sa bratskim savezi-ma
Kanadskih Srba i Slovenaca u
svim našim većim naseobinama
sazivaju od vremena do vremena
konferencije žena triju bratskih
Saveza Time bi se mnogo dopri-njel- o
zbliženju i uklonile se mnoge
zapreke i nerazumjevanja Tako-djer
ogranci se moraju obavezati
da pomoću Izvršnog odbora prire-de
predavanja na kojima bi se da
lo povoda ženama da uzmu intere-sa
po svim pitanjima Ako uspije-mo
da zainteresiramo naše žene
da vode računa o svima pitanjima
našeg društvenog rada onako kao
što vole raditi onda ćemo polučiti
željni cilj
Valent Legac
ŠTO NE MOŽE JEDAN --
MOGU DVOJICA
Naši su postavili zasjedu bandi-tima
kod Kostajnice u selu Hras-tovc- u
Nakon prvog plotuna bandi-ti
su počeli uzmicati Naši su iz
vršili juriš Prvi je komandir čete
Glamočlija Progoneći neprijatelja
on se u zanosu daleko odmakao od
ostalih Gonio je i tukao bandite
svojim šmajserom Najednom se
nadje sam pred jednim velikim
Švabom Glamočlija malen rastom
i sitan ipak je šmajserom prisilio
Švabu da se preda Medjutim kad
je Švabo opazio da nema nikoga u
blizini zgrabi Glamočliju i nasta-ne
ogorčeno hrvanje
U otsudnom trenutku dotrči mi-traljez- ac
Milješić On odbaci svoj
šarac i vikne komandiru: "Ihisti
ga Ciči da ga udesi" Za jedan tre-nutak
Švabo je bio oboren i svezan
a zatim odveden u štab
Pokretna bolnica kanadske ojke proizvedena po Canadian National
sa preTos ranjenika kad t iskrcaju sa brodora
?i£ ~f=-- "
-- INIll =5fnF
Unijski vodja ukazuje na
kao primjer narodnog
Sudbury Ont — Na 30 maja
ove godine lokal 598 ovdašnje ru
darske unije IUMMSW (CIO)
održao je svoj godišnji blagdan
Ovaj dan unijsko članstvo je pro-slavilo
ne kao dan veselja već kao
dan borbe i uspomene na našu bra-ću
koja su u prošlosti dala svoje
živote za bolji život i veće slobode
radnog naroda 30 maja uzet je
kao naš blagdan uslijed toga što
je taj dan za vrijeme gradjanskog
rata u Americi 1867 godine pos-tignuta
značajna pobjeda u borbi
za jednakopravnost naroda To
jest toga dana ukinuto je ropstvo
crnačkog naroda
Istog dana trebali smo imati pa-rade
i druge ceremonije na vani
ali uslijed slabog vremena nismo
mogli da pokažemo svoju solidar
nost i jedinstvo radnika na ulica
ma već smo sve ceremonije mora
li održati u unijskoj dvorani Ovog
dana kao gost i glavni govornik
nalazio se medju nama predsjed
nik naše rudarske unije i ujedno
podpredsjednik CIO Reid Kobin- -
son
Kako se u ovim danima nalazi
mo u izbornim kampanjama to je
CCF pokušala da ovu priliku is-koristi
za svoju stranačku propa-gandu
i bila u dvorani postavila
svoje oglase da se glasa za CCF
No kada se je narod okupio unij-sko
članstvo koje ne želi biti pri
vjesak bilo koje partije tražilo je
da so CCF oglasi odstrane Tako
prije nego je predsjednik Robin-so- n
počeo govoriti rukovodioci pri-redbe
bili su prisiljeni da odstra-ne
izborne oglase CCF
Toliko o lokalnim stvarima a
sad želim da se osvrnem na nekoje
značajnije točke govora predsjed-nika
Robinsona Prve njegove rije-či
su bile poziv radnicima za orga-niziranje
u svoje prave radničke
unije te jedinstvo naroda a ne
strančarska politika u unijskim
redovima Konstitucija i program
CIO ne predstavlja strančarsku
politiku već jedinstvo svega rad-ništva
bez razlike boje narodno-sti
vjerskog ili političkog opredje-ljenja
Naša unija daje jednako
pravo svakom radniku ma kuda on
pripadao i u što vjerovao ali u
isto vrijeme očekuje 1 traži da sva-ki
član vrši svoje dužnosti za ko-rist
unije i naroda uopće Od sva-ke
partije grupacije pa čak i po-jedinca
treba prihvatiti ono što je
dobro i što ide u korist organizira-nju
i sjedinjavanju radnog naroda
ne samo u Kanadi ili Americi već
i radništva cijeloga svijeta Opo- -
minje radništvo da danas nije vri
jeme sitničarstva i cijepanja rad-ničkih
i narodnih redova jer sile
reakcije teže i rade na tome da
spriječe potpunu pobjedu nad fa-šizmom
i nastoje da narod liše iz-vojevanih
pobjeda koje su plaće-ne
velikim narodnim žrtvama Os-vrće
se na svjetsku radničku kon-ferenciju
održanu u Londonu proš-log
februara gdje su bili prisutni
predstavnici 60 milijuna organizi-ranog
radništva svijeta koji su se
jednoglasno složili po svim pita-njima
tičući se suradnje za bolji
život kao i po pitanju da radnici
trebaju uzeti i imati udjela u preu-redjaj- u
poslije-ratno- g svijeta Ali
Reid Robinson kaže žalosno je ali
istinito na konferenciji Ujedinje-nih
Nacija u San Francisco veći-na
delegata odbili su priznati pra
vo sudjelovanja organiziranom
radništvu u izgradnji posljeratnog
Kilwy Ovakve bolnice služe
tuJJ&eflHHHHHHHHHHHHi 3Liy&a?H
svijeta i očuvanja mira dok su ti
isti delegati primili Argentinu či-ja
je protu narodna vlada bila pa
i danas je više naklonjena fašiz-mu
nego demokraciji Zato kaže
govornik radništvo mora još čvrš-će
zbiti svoje redove i nastaviti
borbom protiv fašizma i svih onih
koji bi htjeli onemogućiti potpuni
poraz fašizma kako na militarnom
tako i na političkom polju
Najznačajniji dio njegovog go-vora
za nas je bio gdje govori o
narodima Jugoslavije i njihovom
vodji maršalu Titi Robinson kaže
da se je u Londonu na medjuna-rodn- oj
radničkoj konferenciji su-sreo
sa delegatima iz raznih ze-malja
te i sa delegatima iz Jugo-slavije
gdje su mu oni pričali ka-ko
je u Jugoslaviji sve uništeno od
strane neprijatelja ali je glavno
ostalo i u borbi nadogradjeno i
okaljeno a to je jedinstvo naroda
Jugoslavije Kaže ti ljudi su na-rodni
vodje od kojih se mi imamo
mnogo naučiti On veli jugosla-venski
narodi pod svojim vodjom
maršalom Titom su jedini narod
na cijelom svijetu koji je sam bez
ičije pomoći istjerao Nijemce i
Talijane iz svoje zemlje i u mo-mentima
te borbe počeo izgrad-njom
novog života i jedinstva svo-je
zemlje koje može služiti svima
nama za primjer Jugoslavenski
narod to je herojski narod Ja sam
vidio njihove vojnike i rukovao se
s njima Oni su mi pripovijedali o
borbama i bitkama koje su provo-dili
protiv neprijatelja sviju nas
— protiv fašizma Jugoslavija je
zemlja porobljena i uništena ali
njezini junački narodi su odlučni
da izgrade novi i sretniji život za
I
Viče vila s visoke planine
Sva se tresu brda i doline:
Na noge se roda našeg diko
Na noge se malo i veliko
Na noge se i čini veselje
Tvoje su se izpunile želje
Sva je sretna naša domovina
Stigla vojska maršala Staljina
Na granici od Jugoslavije
Ponosno se crven barjak vije
šum sovjetskih teškijeh tenkova
Sluša zemlja ispaćena ova
Sluša jeku od artilerije
Preko ravne zemlje Romanije
Već se vojska crvena primiče
A ! t o tasvl on Tliillrnnn lr li Aa ' '°J Crvena armijo najdraža
Stigla tvoja na granicu stražal
Sve se živo na noge ustalo:
Muško žensko veliko i malo
Šest mladjanih stalo djevojaka
Od sunčanog sjaja ljepša svaka
Sve u b'jelo ruho obučene
A svečano sve raspoložene
Sve vesele nasmijana lica
Prva ti je mlada Hrvatica
A druga je Srbkinja junačka
Treća l'jepa seka Slovenačka
A četvrta djeva crnooka
Lijepa stasa mlada Crnogorka
A peta je Rosankinja vila
šesta ti je Makedonka mila
L'jepo se Je kolo zaigralo
Oko kola veliko i malo
Poskakuje kolo djevojačko
Razigralo srdee se junačko
Na sve strane složan glas se čuje
širom zemlje pjesma odjekuje
Od radosti ustao je svatko:
Muško žensko staro i nejako
Svakom suze radostnice truse
Sve pozdravlja braću našu Ruse
Kad se lijepo kolo razigralo
Djevojačko grlo zapjevalo:
Zagrli me i poljubi seko
Nek' se širi sloga na dalekoj
Oj hoću te zagrliti seko
Jer drug Tito tako nam je reko:
širi nam se slogo na sve strane
Da se grdne zaborave rane
Slogo naša Tito je pronala
Slogo naša grobnice ustaša
I četnika kletih nasilnika
I ostalih tudjih plaćenika!
Slogo naša sve na sv'jetu naše
Svi se tebe izdajice plaše
Kuda svoja ti raziiriš krila
Ondje pada izdajnička sila
Ti si biser i kamenje drago
Ti si naše najvrijednije blago
Ti sačuva zemlju od propasti
T si temelj sve narodne vlasti
Nestalo ic kukastijeh krsta
Razbile se u komada trista
I estale te zloglasne kuke
Hitleru su okovale ruke
A Crvena kao munja s neba
Tc zločinca i zlotvora vreba
A viCu mu milijunske žrtve
što su pale po bojištu mrtve:
St3j (upežu švapska krvopijo
Ćekaj ljuta otrovnice zmijo!
Ma da ti si lani pobjegao
Crven vojnik tebe bi stigao
Skinuo ti tu glavu mahnitu
Tebi i tvom svakomu banditu
Tvom Goeringu Goebbelsu
Hiinmleru
Skinut ćemo glavu kao keru
I svakome njemačkom hajduku
Koji svoju okrvavi ruku
O slavensku krvcu pravedničku
Jugoslaviju
jedinstva
NA NOGE SVE
MALO VELIKO
sebe u prijateljstvu sa svim naro-dima
svijeta Mi moramo taj juna-čki
narod pomoći mi ga moramo
nahraniti i obući da može ćim
prije izvršiti veliko djelo preporo-da
započeto u teškoj borbi narod
nog rata Mi ne smijemo našoj vla-stitoj
reakciji dozvoliti da i naj-manji
dio oduzme narodima Jugo-slavije
kojeg su oni skupo svojom
krvlju platili kao što sada poku-šava
u pitanju Trsta i teritorija
oduzetih od Jugoslavije u prošlom
svjetskom ratu a koje su u ovom
ratu jugoslavenski narodi svojim
vlastitim snagama oslobodili
Na ovom govoru Robinsona Ju-goslaveni
Sudburv su mu mnogo
zahvalni napose u ovo doba krizo
po pitanju Istre i Trsta što se je
stavio na stranu naroda Jugosla-vije
i njihovog opravdanog zahtje-va
Kad je svršio govor ja sam se
išao s njime pozdraviti i čestitati
mu na njegovom govoru a napose
u pogledu Jugoslavije i pitanju Tr-sta
i Istre Kad sam se s njime
pozdravio i čestitao mu on mi je
kazao da jugoslavenski narodi za-služuju
poštovanje od cijelog svi-jeta
Govor ovakovog čovjeka kao što
je Reid Robinson predsjednik jed-ne
moćne i velike unije mnogo ko-risti
stvari naših naroda jer nje-gove
su riječi snažne i nailaze na
simpatiju i razumjevanje kod na-roda
ove zemlje Stoga smo mu mi
mnogo zahvalni na njegovom go-voru
i simpatijama naprama naro-dima
Jugoslavije koje on na sva-kom
mjestu odlučno i spremno Is-kazuje
Vinko Gržetić
član lokala 593 CIO
MI DOBISMO I1ITKU
POBJEDNIČKU
Kad u Berlin stigne naš Baćuška
Na "slavna" će vrata brandenbur- -
ška
Objesiti zlikovce njemačke
Što su klali i vršili pljačke
Na ta vrata kud su nekad Frici
Marširali kao pobjednici
Zapamtite to daleko nije:
POSLJEDNJI SE BOJ ODLUČNI
BIJE!
I mi ćemo što se može više
Pomoć da se kleti Švabo zbriše
Sad kad ste nam na kućnome
pragu
Našu ćemo postostručit snagu
Uništiti njemačke bandite
I njihove sluge satelite:
Pavelića Nedića Rupnika
Njima slična svakog izdajnika
B'jele garde i ostalo smeće
Vjerujte mi živo ostat neće
Ustani se roda našeg diko
Na oružje malo i veliko
Stegni pušku u desnicu ruku
Ne daj pobjeć ni jednome hajduku!
Diž' se rode ništi tudju silu
čisti svoju zemlju dragu milu!
Došla su ti na granicu braća
A Staljin ih uputio ćaća
Briši suze oružja se lati
što ne valja uništi umlati!
Vlast narodna u ruci je puka
Prestati će patnja užas muka
Jer nam sunce sa Istoka sije
Drago milo kao nikad prije!
STANKO ŠKARE wljak
Vijeće višeg vojnog su-da
sudilo je narodne
izdajice na Kordunu
Pred Vijećem višeg vojnog suda
odgovaralo je izmedju 13 i 15 srp-nja
na Kordunu 16 optuženih
Rasprava je provedena javno uz
veliko sudjelovanje naroda Vijeću
je predsjedao pukovnik Bogdan
Orešćanin komandant IV korpu-sa
N'OVJ Optužbu su zastupali dr-žavni
tuiilav Duško Brkić član
predsjedništva ZAVNOH--a i na-rodni
tužilac pukovnik Stanko-Ćo-nic- a
Opafić ćlan predsjedništva
ZAVNO!I-- a
Vijećo je osudilo na smrt strije-ljanjem
Veljka Vujttića Milana
Momčilovica i Marka Mrkića
Smrtna kazna izvršit će se nakon
odobrenja osude u smislu Mana 31
Uredbe o vojnim sudovima Čet-vero
optuženih je riješeno dek su
ostali osudjeni na prisilan rad u
trajanju od 1-- 4 godina
Iscrpnim dokaznim materijal
optužnice dokazana je veza i su-radnja
osudjenih s okupatorom i
narodnim neprijateljima Njiho-vom
rovarenju bio je cilj izložiti
napaćeni srpski narod Korduna no-vim
i još strasnijim nevoljama
Narod Korduna primio je s odu-ševljenjem
ovu prevednu kaznu
koja će iz njegove sredine odstra-niti
korov