Nase Novine, March 14, 1985

              10— NASE NOVINE, Januar 17, 1985.
ш
m4ШmР
I 4
--44. Л .
nplo cud' Ч'о'г r -
КвшЈКЧж Ш
iSj " ч ;4
.
il - ,.,',-J- T '
i
Odiic.no1 Upravo sam hteo da
vam jav.m da ste dob;1 amnestiju
i ,1 I
' "
I i
%4p
Slededi govornik te vam poka
zati gole c-injeni-ce
s
Iz spanjolske lucice Benalmadene, iz-med- u Marbelle i Malage, krenula je velika
regata. Jedrilicari treba da prelplove
Atlantik smjerom Kolumbove prve plovid-be.st- o jetrajalaod3. augusta 12 hstopada
1492. god Plovidba preko oceana
odredena je od atlantske luke Palos de la
Frontera, otkud su krenule Kolumbove
karavele "Santa Maria", "Nina" i "Pinta"
Ucesnici regate treba da svladaju vise od
8000 km oeeanske pucine. Cilj lm je luka
Santo Domingo u Dominikanskoj Republi-c- i
Medunarodnoj regati pod nazivom "Pu-te- m otkrica" pridruzili su se spanjolski je- drilicari koji na taj nacin dopunjavaju
program akcija koje su poeele 1981. god.
kao uvod u proslavu 500. godisnjiee ot-krica
Arherike 1992. god.
Samo za zakljucnu "kolumbovsku lzlo-zbu- ",
pod nazivom "Expo Sevilla 1992"
utrosit ce se vie od 40 milijardi peseta
Vec 8. januara 1981. g. "Kolumbo se vratio
u Ameriku". Tog je naime dana iz Cadiza
otplovio u Ameriku skolski brod — jedre-nja- k "Juan Sebastian Elcano". Jedrenja-ko- m je upravljao Kolumbov izravni poto-ma- k, Crist6bal Col6n de Carvajal y Maroto
(56), pomorac s plemiCkim titulama "almi-rant- e de las indias, duque de Veragua, du-qu- e
de la Vega y marqu6s de Aguila-Fuer-te- ".
Prije godinu dana je Institut za kanar-sk- e studije u La Laguni (Tenerife) odredio
250.000 peseta za najbolje radove o ve-zam- a
Kanarskih otoka i Amerike. Nagrade
se dodeljuju 1985, 1987, 1991. i 1992. god.
na dan Kolurhbova prvog iskreavanja u
Novomesvijetu, tj. 12. oktobra. Istojetako,
prije godinu dana, Alberto Lattuada po- -
vaiziog
r t. цд1№'дМ1ишти11М№п1№'Ј'дд™' '"---чшшиии- дтш j
- J - i '
1 I 1 I I - 1 reme, I I Drsmskl toreji Ksiljirolu
I Ptac
№
ТИИ
telvtxfa
Ш]"т I
I J SvoSocot , mM J V ;
Г ifzater Г3"™™
; lm I RMbonie.
I fl
j Bltl I kodelo мЛи I _J ; ZHYteen I
1 ПЖ" Hiffort г-_--
ио,ј _i
I Emgnu I 1" MopH- - 1 f
.Now rcone I
3 _ . -- LJ2S12SL.4 Јолшазиг гаВпшжркЦ, ZZ ажншиетп t
V B I S Drvo-n-l si— --i k ;
Prometl Wt 1 I Rdrg£n_ [
um I OWMt I Nei sllkar.
I i б5" li ; чоџ I :
I I fi J barona i I 1 8 -
! 3ltlu 1 '
i
I suijsnjstvu 1 ' '
1 I j ; i
I I Г 1
1 :
: Pcftodu p [
I j
! s,ari I 1 1
1
oWopm 1 I '
j korienw 1 j ; i
,
8И
I 1
.i
! I '
j Alktloldu § i
S edWu 1 t'
s 1 1
' " " ~ — ~ "" ————— ' " —————
I 1 '
1 i I
?
1 j 1 Glumlca fl i j f ;
[ to.! 1 M°" §
I I Г 1 Ultra kratkl i 1
-
v i пм t —j Drama ! f
1
, J Alllm
i
i; ,_ I всетвашиетк! j, iiemraaijm мјмимшд I
I I Fudbaler ;
1 Uii4inl J I ' :
j Ovo De0e
j
I Ш- - j
II --
J 1
i—I 1 J !
Borsc u ( I
' kor1dl I
.... i рдачпзхакавииг — ,-.- — .. -- — ' — — - —————
: ]
]
t ' ' ' ' . ' ' ' ' '
-- ,, .- -„ . .. . .
Kolumbova
karavela 1492. i
ceo snimanje tv-fil- ma "Kolumbo". S jed-no- g
sidrista na Malti zaplovile su preko
Atlantika tri imitacije Kolumbovih jedre-njak- a.
Na dan starta preko nepoznatog "mora
tmine" Kolumbo je svoj brodski dnevnik
poceo rijecima: "Krenusmo u petak 3.
dana augusta 1492. godine s pjescanog
pruda Saltds, u 8 sati. Uz jak vjetar s pu-cine
do zalaska Sunca 60 mi-lja
prema jugu; potom na jugozapad, pa
na jug, sto je smjer prema Kanarima".
Smjerom Kolumbovih dnevnih karavela
sada plovi 30 jedrilica od aluminija i sta-klen- ih
vlakna, pod asimetricnim jedrima.
po smmmmmMsmmsmsmmmmmsmsmmmMMMmmmmMsmsmn
II
III
SI
(Odgovori na str. 12) .oycuOru,u
SMJEEOM OTKRICA
preplovismo
nesto
Umro je Niko Mariani, treci ju-goslaven- ski zagonetat, koji je od
1981 nosio naslov doajena na§e
eniRmatikc. Taj naslov zasluzio je
kao najstanji aktivni enigmat.
Prvi rebus objavio je 1.09.1926.
u zagrebatkoj "Mladosti", a po-sljedn- ju knzaljku 1 12.1984. u
splitskoj "Slobodnoj Ualmaeiji".
Zagonetkama se bavio vise od .sest
desetljeca, objavljivao lh vise od
58 godina Г posljednjih 30godina
(1954-84- ) bio je u redu istaknutih
jugoslavenskih odgonetaea. Naj-ve- ci
uspjeh postigaoje 1971. godi-n- e
kada je u Bjelovaru bio peti
na I'rvenstvu odgonetaea Jugosla-vij- e
"Sjor Niko". kako su ga od
milja vali, bio je prvi poeasni
predsjednik Enigmatskog kluba
"Ho7i(lar Vranicki" u Splitu Kat-ka- d
je konstio pseudonim "Asto-njansky- ",
jer se slucajno rodio u
Astonji (SAD), kada su njegovi ro-diti'- l]!
tamo dosli u posjet
BOLESNOG SRCA
Vino, utvrdili su znanstvenici.
ne samo da ublazava bol srea
slomljenog ljubavnim jadima
nego moze isto to sree spasiti od
kardiovaskularnih oboljenja Ri-je- c
je o novoj vrsti francuskg vina
navanog "sree". usavrsenoj posto
je jedna znanstvena studija i
1979 godine pokazala da je broj
srcanih napada manji u dijelo-vim- a
svijeta gde se redovito pije
vino I'tvrdeno je atim da pn
rodni sastojak vina. taninska kise-lina- .
pomae prociseavanju arte-nj- a
od naslaga kolesterola. koje
mace mogu dovosu do srcanih
oboljenja
Г suradnii .s;i Sveticilistem u
Uordeauxu inogradar (luy Roger
i regi je (,'orbieres na jugoapadu
Francuske, stvono je novu vrstu
crnog i na. bogatog taninskom ki
selinom. ah s mainn postotkom al-koho- la
- To vino ne smije se
brkati s lijekom. ah moze biti do-br- o
a sree i moze ga piti svatko
— smatra Roger Prvih 15.000 boca
"srea" naci ce se na trzistu u Kran-cusko- j.
Kanadi i Japanu iduceg
mjeseca
(desne) aluminijska
jedrilica 1984.
Favoriti su Francuz Philippe Pouron na
"Fleuri Michonu" s blizu 100 cetvornih
metara jedara i Kanadanin Mike Birch na
"Formuli Tag", koji je lani u 24 sata pre-plovi- o
959 km atlantske pucine. Birchov
jedrenjak podsjeca na automobilsku "for-mul- u
1". Nimalo slucajno, je "Formula
Tag" ima za sponzora istog mecenu koji je
patron za motore na trkadim kolima Nikija
Laude.
Do otoka Waitlinga u Bahamskom otocju
(vjerojatno identican s otocidem sto ga je
Kolumbo bio nazvao Svetim Spasom, San
Salvador), moderne superjedrilice treba
da stignu za 69 dana.
"0У
I
MILSKA VENERA N1 JE
ORIGINALNA?
Povjesnicar umjetnosti Ber-tran- d
Hemmerdinger uskovitlao
je prilicno prasine izjavom kako
kip Milske Venere, izlozene u
Louvreu, nije originalno dijelo.
On smatra da je simbol ljepote
zenskog tijela u vise navrata pre-pravlje- n
i dopunjavan prema mje-rilim- a
1 ukusima raznih epoha, a
najvise zahvata nepoznatih re-staurat- ora navodno je ucinjeno za
vnjeme neoklasicizma.
ZAKON PROTIV PUSENJA
Od prvog dana novo godine sva
pakiranja cigareta, cigara i du-han- a
za lulu na Islandu moraju na
vidnome mjestu imati upozorenje
o stetnosti pusenja. u. ne mnogo
pnmamljive llustracije, kaostosu
na primjer crna pluca ill pacijent
u bolesnickoj postelji.
Prema novom antipusackom za-kon- u,
tekst uz ilustracije ne mora
uvijek biti isti, ali mora predoca-vat- i
pusacu stetne posljedice te
navike. Tako ce, na primjer, neka
pakiranja cigareta imati jasno
vidljivu ilustraciju trudne zene uz
popratni tekst: "Pusenje u trud-noc- i
ugrozava zdravlje majke i
djeteta".
Uz upozorenja, obavezna za sve
proizvodace cigareta, koja se
stampaju na njihov trosak, novi
zakon ne dopusta da se cigarete
lzlazu na vidnome mjestu, zabra-njuj- e
pusenje u drzavnim zgra-dam- a
i vozilima javnogtransporta
i zahtijeva od restorana da uvedu
posebni prostor za nepusace.
PITANJA
1) Tko je okrunio Napoleona
1804. u katedrali Notre Dame?
2) Ona je bila kraljica Egipta i
ljubavnica Juliu Cezaru.
3) Ova drzava je ponudila mjesto
predsjednika Albert Einste-inu-u- .
4) Epoha evropske povijesti od
rimskogcarstva do Renesanse
se takoder naziva,
5) Vladar prve francuske repub-like- ?
6) Tko se borio u "StogodiSnjem
ratu"?
7) Njemadki saveznici u Drugom
svjetskom ratu su bili: Japan,
Italija, Madarska, Bugarska,
Finska, Libija i?
8) Savezna Republika Njemadka
se ovako zvala od 1918-193- 3.
9) Ovaj filozof je podinio samo-ubistv- o,
trovanjem,
10) Stoje bio trinaesti amandman
ameridkog ustava? (1865.)
(Odgovori na str. 12)