Nase Novine, April 20, 1983

              t--
тЛ v
- vf v i i i " !- ,-
,{ i h
8- - NA§E NOVINE, February 23,1983.
JUGOSLAVENI
NA IZGRADNJI
MOSKVA, Tanjug — ViSe jugoslavenskih
gradevinskih i montaznih poduzeca u sklopu
poslovnih zajednica "Unioninzenjering" i
"Ingra", ve6 uveliko sudjeluju u gradnji
velikog evro-sibirsk- og plinovoda — Urengoj-Pomari-Uzgoro- d.
Jugoslavenska prduzeda
grade kompleks objekata triju kompresor-ski- h
stanica na sjeveroistoku evropskog
dijela Rusije. To je privi pothvat te vrste i u
torn opsegu Sto su ga naSa poduzeca
preuzela.
0 tome govori i pomocnik sovjetskog
ministra za gradnju postrojenja industrije
nafte i plina Aleksej Sorokin, koji u intervjuu
listu "Socijalisti6eskaja industrija" istifie da
паба velika poduzeda "Unioninzenjering" i
"Ingra" ve6 "imaju za sobom gradnju
mnogih krupnih industrijskih objekata u
inozemstvu".
— To je privi put, ipak, da gradevinari
SFRJ sudjeluju u gradnji objekta takvih
razmjera, kao Sto je plinovod zapadni Sibir
— Zapadna Evropa — kaze Sorokin i dodaje
da naSe tvrtke grade tri kompresorske
stanice na dijelu trase plinovoda kroz
permsku oblast. Sovjetski funkcionar je
izjavio kako je uvjeren da ce naSa poduzeca
"dobro obaviti posao".
GradiliSta "Unioninzenjeringa" i "Ingre"
su na padinama Urala. Osim sovjetskih, u
gradnji evro-sibirsk- og plinovoda sudjeluje i
niz poduzeca istoCnoevropskih zemalja —
Cehoslovacke, Poljske i DR NjemaCke —
dodaje pomocnik ministra Sorokin. Te
zemlje su ved sudjelovale u gradnji velikih
plinovoda koji povezuje zapadni Sibir sa
zemljama saveznicima SSSR, u sklopu
njihovih zajedniCkih programa razvoja ener-getik- e.
Gradnja evro-sibirsk- og plinovoda brzo
napreduje, Sto pokazuju sluzbeni podaci.
Poietkom novembra bilo je sagradeno 900
km trase, polovicom decembra — 1500 km,
odnosno trecina plinovoda, a prije tjedan
dana sagradeno je 2000 kilometara od
ukupno 4450 km. od Urengoja na rubu
sjevernog polarnog pojasa, do Uzgoroda na
tromedi SSSR, Madarske i Cehoslovadke.
Do kraja mjeseca, ili podetkom marta,
graditelji 6e — na raznim dionicama —
zavrSiti postavljene cijevi na polovici cijele
trase.
IZGRADNJA LUKE
MOSKVA, Tanjug — U Moskvi je potpisan
sporazum kojim u sovjetsko-jugoslavensk- oj
suradnji pocinje novi posao. Beogradska
poduzeca "Ivan Milutinovic" i "Ratko Mitro-vic"graditcesovjetsku-duna-vsku
luku Reni,
na granici Moldavije i Ukrajine. To je prva
luka, odnosno prvi posao takve vrste koji je
u SSSR-- u povjeren jugoslavenskoj gradevin-sko- j
operativi.
KULTURA NARODNOSTI
ШШШу
PRNJAVOR — Kad god se razgovara o
kulturi narodnosti u Bosanskoj krajini,
оШбпо se, i s razlogom, kao primjer vrijedan
hvale spomene Prnjavor. U ovoj opdini viSe
od jednog vljeka slozno zivi 15 naroda i narodnosti.
Trenutno 400 mladih Ukrajica, Ceha,
Talijana i Poljaka pohada nastavu na
materinjem jeziku, a medu petnaestak
kulturno-umjetni6k- ih druStava i sekcija za-paze- ne domete biljeze "CeSka beseda",
"Taras Sevdenko", Talijanske sekcije i "Novaka PivaSevi6a".
Zajednistvo na djelu
U hronikama ovoga kraja zabiljezeno je da
su prije vijek i neSto viSe svi putevi iz Evrope
vodili u Prnjavor, malu varoSicu na sjeveru
Bosne, gdje su u nenaseljeim mjestima
stigli Ukrajinci, Talijani, Cesi, Poljaci,
Nijemci, Madari, Rumuni...
— NaSi preci — kaze Alojz Hajek
predsjednik KUD "CeSka beseda" iz Modina
Brda, sela u kojem zive Cesi i Poljaci —
4,5 milijarde dolara
kredita
U toku su aktivnosti da Jugosla-vij- a
osigura i dobije nove inozem-n- e
kredite koji ce nam pomoci da
prevladamo mnoge teskoce u koji-m- a
smo se nasli, rekao je guverner
Narodne banke Jugoslavije Rado-van
Makic. Rijec je o kreditima u
visini od 4 do 4,5 milijardi dolara.
2elio bih da se ova izjava ujedno
shvati i kao demanti o kreditima
od oko 6,5 milijardi dolara sto se
moglo procitati i u nasoj stampi.
Toliki krediti niti su nam potrebni,
niti smo ih trazili.
2ENEUARMIJI
U republiCkim i pokrajinskim centrima i
nekim drugim veSim gradovima 1. jula
робесе dobrovoljna vojna obuka zena starih
izmedu 1 9 i 27 godina. One ce se obuCavati u
svim vidovima i rodovima oruzanih snaga,
osim u oklopnim jedinicama i zadrzavace se
u JNA tri ili Sest meseci (Skola rezervnih
stareSina). One su u pravima i duznostima
izjednacene s muSkarcima. Period do 1985.
godine smatra se opitnim.
SKUPLJE LECENJE U
BOSNI I
HERCEGOVINI
SARAJEVO (Tanjug) — Bolesnici u Bosni
i Hercegovini ubudude ce, kako je predvide-no- ,
za svaki pregled kod lekara opSte prakse,
lekara specijaliste i lekara stomatologa u
primarnoj zdravstvenoj zaStiti, iz sopstvenog
dzepa placati po 30 dinara. Za svaki dan
bolnidkog lecenja placade po 40, za pregled
kod lekara specijaliste i stomatologa u
konsultativnoj specijalisti6koj sluzbi po 50
dinara, a ako bolesnik samoinicijativno trazi
takav pregled platice 100 dinara kod "obifi-nog- "
specijaliste, a kod profesora klinike
140 dinara. Za svaki lek, izdat na recept,
osiguranik ubuduce treba da plati 20 dinara,
za prekid trudnoce, koji nije medicinski
opravdan (izuzimajuci omladinu do navrSe-ni- h
18 godina zivota), pladace zene u
stopostotnom iznosu, kao i estetske korek-cij- e.
Participacija u visini od 30 do 80 odsto
cene, predvidena je i kod drugih usluga i
ortopedskih pomagala.
METALCIKRUSEVCANA
ZLATIBORU
Ove zime radnici kruSevadke industrije "1 4
oktobar", koji rade pod otezanim uslovima,
proveSce zimski rekreativni odmor na Zlati-bor- u.
Oni ce boraviti u hotelu "Palisad" sve
do 1 maja, gde ce se odmarati 800 metalaca.
Njihov zimski rekreativni odmor organizuje
sluzba druStvenog standarda industrije, a
finansira se iz sredstava zajednifike potroS-nj- e.
Svoja brojna odmaraliSta na Jastrepcu ove
zime koristice radnici i njihove porodice iz
"Merime" i "Miloja Zakica". Ac.
17 dopunjuju
donijeli su obi6aje, zanimanja i kulturu.
Njegovanju tih obiljezja poklanjamo punu
Ova druStva i sekcije daju osnovni ton
kulturnom zivotu "male Evrope". Otud se na
kulturnom planu ostvaruju rezultati koji
bivaju Sire zapazeni. O besparici se rijetko
govori, a joS manje spominju neadekvatni
uslovi u sku6enim starog Doma
kulture, gdje zivot buja cijele godine.
Organiziraju se pozoriSne predstave, gosto-vanj- a
ansambala, likovne manifestacije,
knjizevne ve6eri, koncerti... I, ulaznice se
uvijek traze za programe ovdaSnjih amatera
koji godiSnje organizuju 45 priredbi.
Priredbe i smotre su 6este, ali nikada ih
nije previSe — naglaSava Rade Rakulj,
direktor jedine kulturne institucije u mjestu,
radnidkog univerziteta "Ouro Pucar Stari".
U naSim prilikama ovakvi sadrzaji uvijek
гпабе neSto novo. Oni su vjSe od entuzijaz-ma- ,
jer u svakom amaterskom druStvu i
sekciji programi okupljaju sve mjeStane. Oni
Za slovenske bralce
"Samo neumnez si lahko misli, da se
bomo dokopali do jedrske razorozitve zgolj s
knjigami", piSe literarni kritik William
French iz Toronta. "Toda 6e bo dovolj ljudi
prebralo пага$бајобе Stevilo publikacij, ki
nam pripovedujejo o nevemostih in unifiujo-ci- h
posledicah jedrske vojne, bo s tern rastel
javni pritisk, tega pa se bodo svetovni
voditelji vse tezje in tezje izogibali. Znanje je
zares тоб".
Te pripombe so izSle v Kanadi ob
nedavnem izidu knjiiice Yoricka Bl u men fel-d- a
s fiktivnim dnevnikom, ki nosi naslov
"Jenny". Knjiga nadaljuje leposlovno tarn,
kjer je Jonathan Schell s svojo "Usodo
zemlje" znanstveno resno zaklju6il svoje
javno svarilo. Zalozba je Little, Brown, cena
izdaje pa 7.95 dot (v Kanadi). Delo je
natisnjeno kot rokopisni dnevnik, torej
preslikano po risbah, kar je tudi nekakSna
posebnost, ki bi naj dala zgodbi ve6jo
verjetnost.
Jenny je angleSka gledaliSka igralka v
Londonu. V 6asu mednarodne krize se
zate6e s vojima dvema sinovoma v podzem-n- o
nuklearno zato6iS6e, kjer prezivi s 23
otroci in 17 odraslimi jedrski napad in o
njenem zivljenju do konca vojne рогоба njen
dnevnik. Knjiga se копба z njenim odhodom
v puS6avo jedrskega opustoSenja in s
Spekulacijo o obnovitvi zivljenja v Veliki
Britaniji in na zemeljski obli sploh.
Blumenfeldova zgodba ima torej neverje-te- n
konec, saj nekako sledi tistim slepcem,
ki pravijo, da je jedrsko vojno тодобе
preziveti, a je sicer Se ena тобпа obsodba
blaznega јдгабкапјаг jedrskimi bombami in
bo zategadelj tudi opravila svoje med
mnozicami bravcev.
"Jenny" ponuja zgovoren posamiCen
primer za vse tisto, o бетег piSe Jonathan
Schell v svoji knjigi za ves svet in vse
zivljenje na zemlji. V tern se obe deli
dopolnjujeta.
PrejSnji mesec je gostovala po vsej
Jugoslaviji prva pomembna skupina vodstva
in folklornega ansambla slovensko —
jugoslovenskega vzajemnega druStva Triglav
iz Buenos Airesa v Argentini. Obiskali so
HrvaSko, Bosno in Hercegovino, Vojvodino,
Srbijo in Makedonijo, v Ljubljani pa so
konec meseca nastopili v Cankarjevem
domu. "UmetnlSko kulturna delegacija Slo-vensko-jugoslavens-kega
druStva Triglav pri-na- Sa
svojim bratom v Jugoslaviji tople in
iskrene pozdrave iz republike Argentine,
predvsem od vseh jugoslovanskih izseljen-ce- v
in njihovih potomcev, ki zive v njej", piSe
v njihovi broSuri, ki so jo natisnili v
slovenSdini ze pred to turnejo. Skupina Steje
okrog 30 ljudi, z njo pa sta se pripeljala v
domovino organizatorja Rudolf Stekar, do
nedavnega predsednik druStva Triglav, in
Karlito Pernariid. Folkorna skupina pleSe
tako jugoslovanske kot argentinske ljudske
plese in Steje osem parov. Vodi jih poleg
Oswalda Biecherja Hector Daniel Arico, ki je
tudi sicer v Argentini znan kot eden
ж
opStini Prnjavor zivi 15 naroda i narodnosti, 6ije se akcije u kulturi skladno
paznju.
prostorima
—
—
su zajedno i u "CeSkoj besedi", "Tarasu
§ev6enku", "Novaku PivaSevidu" i Talijan-sk- oj
sekciji, uz joS desetak drugih druStava
— sa gotovo 5000 mladih 6lanova.
Festivali, smotre...
O amaterima brine Dom kulture pruzanjem
stru6ne pomodi za rad s njima, zatim
nabavlja opremu, ugovara gostovanja i
saradnju sa drugim ansamblima iz redova
narodnosti u zemlji. Zoran Savi6 je zaposlen
u ovoj instituciji, a i sam je amater. On
programira kulturne sadrzaje. Kaze i to da je
lani "CeSka beseda" dobila novu opremu i
instrumente za limenu muziku.
Dubravko Habianec nije б1ап "Tarasa
Sev6enka", ali je zato predsjednik IzvrSnog
odbora SkupStine KUD "Novak PivaSevi6"
gdje se istovremeno, godinama potvrduje
kao svestrani stvaralac.
— Za svaku priredbu amatera biramo
u6esnike programa, kaze Habianec. —
Prilika se pruza onima Sto mogu dati
najbolje rezultate.
najboljSih koreografov. S seboj so pripeljali
tudi likovno razstavo Sestih slovensko
oziroma jugoslovansko — argentinskih sli-karj- ev
in kiparjev.
Po nastopu v Ljubljani so se 6lani turneje
podali Se v Кобеује, v Visoko pri Kranju, V
Novo Gorico in Trst.
Informativna revSdina med Slovenci nika-k- or
ni tipi6na samo za naSo severnoameriS-k- o
celino — poznajo jo tudi avstralski
Slovenci. Ta vtis dobimo, ko beremo v
ljubljanskem "Delu" Se eno рогобПо Fran6e-t- a
Forstnerida z njegovega potovanja (v
okviru obiska SIM) po Avstraliji. Slovenci
svojega skupnega avstralskega 6asopisa Se
nimajo, "gostujejo" pa — podobno kot
Makedonci — s "slovensko stranjo" v
sydneyskem hrvaSko pisanem tedniku "No-vo
doba". Ve6ja slovenska druStva izdajajo
svoje dasopise, ki so "periodidni krizanci
med dasopisom, revijo in obveSdevalnim
biltenom". Tak dasnik je "Avstralski Slove-nec- ",
mesedno glasilo slovenskega druStva
Sydney. Ureja ga Joze 2ohar, zelezniSki
uradnik in pesnik. V srbohrvaSdini pa izhaja
za vso Avstralijo dnevnik "Novosti" (v
hrvaSdini in latinici, posamezni dlanki so
tudi v dirilici).
Porodevalcu se je zdela informativno
najbogatejSa srbska radijska oddaja, раб
zato, "ker nam je najvedsporodila". Sicer pa
imajo tudi Slovenci svoje redne oddaje na
"Radiu EA" (Ethnic Australia), ki pokriva vso
Avstralijo, DuSa slovenskega programa je
Joze Cujez. Prva skupna oddaja za izseljen-c-e
iz Jugoslavije je bila 15. junija 1975. V
njej je imel vsak naS jezik po pol ure. Potem
pa so priSle v rabo 1обепе in daljSe
narodnostne oddaje (20. avgusta 1975 je
datum zadetka rednih slovenskih oddaj, ki
sta ob torkih zveder in ob nedeljah zjutraj).
Forstnerid piSe, da imajo te oddaje veliko
glasbe — predvsem narodnih pesmi in
narodnozabavne muzike, premalo pa "pokri-jejo- "
Se druge komunikacijske funkcije, npr.
ustvarjanje poliliCnih mnenj in staliSd s
komentatorskim novinarstvom, izobrazeva-nj-e
in povezanost z domovino. Skorajda
nerazvito so kulturne in izobrazevalne funkc-cij- e
(npr. poljudnoznanstvene in nadrtne
izobrazevalne oddaje, radijske igre, literarne
oddaje, oddaje o umetnosti itd.) Slovenski
novinar pojasnjuje to vrzel s tern, da "zanje
ni strokovnega zaleda", pa tudi z ugotovitvi-jo- ,
беб da je kultura v slovenskih druStvih
"komaj nad ditalniSko ravnijo".
Reportaza se копба z mislijo, da avstralski
Slovenci sicer redno dobivajo (za svoje
radijske oddaje) priljubljena "zvodna pisma"
radia Ljubljane, "toda deprav so tako kot
"Rodna gruda" tezko pri6akovana, e to bolj
oblit za domotoije kot pa nekaj, kar bi
zadovoljevalo in predvsem razvijalo zahtev-nrjS- e
drutbene, kulturne, znanstvene, umet-niSk- e,
predvsem pa komentatorske in infor-mativ- ne
oz, komunikacijske potrebe".
(Zapisal Ivan Dolenc,
Kanada)
Zahvaljujudi bogatoj tradiciji, u ovoj
sredini su afirmirane Cetiri stalne manifesta-cije.
Rije6 je o smotrama koje mnogi
popularno nazivaju festivalima. Ovih dana
odrzana je smotra stvaralaStva pripadnika
narodnosti. Ta manifestacija stekla je
republi6ki znafiaj. Uz amatere iz Banja Luke,
Prijedora i Srpca, mjesta gdje five Ukrajinci,
Romi i drugi, nastupaju i 6lanovi Kluba
studenata "Luizimi" pri Sarajevskom univer-zitet- u.
— U "maloj Evropi" muzi6ki zivot je
intenzivniji od daleko vecih sredina nego Sto
je Prnjavor. Za to je najzasluzniji Juraj
Eterovid, prvi Dalmatinac koji je doSao u ovu
viSenacionalnu sredinu, i робео rad —
gotovo od "nule"! Sada u gradidu djeluju sa
zapazenim uspjehom harmonikaSi, tambura-S- i,
Dje6ji orkestar, MjeSoviti hor, a otvorena
je i Niza muzi6ka Skola.
Radi se, zapravo, koliko se moze i uvijek
tezi boljem.
MilenkoMARlC
("Borba")
s.