Nase Novine, July 06, 1983

              ''',--Q' 4, '♦V- - ,1'W's - !is,l;(4i,.)4,f ],'V „.)- - M 7 'i.t ujjjf'i.i.j, 'P?,j!™
vodvili zvan STA DALJE? Konferencija (Nastavak Palestihi Kuala
ZATVARANJE CRNACNOG STANOVNlSTVA U NJIHOVE
"DR2AVE" BANTUSTANE ZA RE2IM U PRETORIJI ZNACl
OZAKONJIVANJE NEGIRANJA POLITlCKIH PRAVA
OSNOVNiH AFRIKANACA KOJI RADE U "BIJELIM
DIJELOVIMA" JU2NOAFRICKE REPUBLIKE
BEOGRAD, Tanjug — Uzalud 6ete na
geografskoj karti Afrike traf iti diiave koje se
zovu RepublikaTranskaj, Republika Bofutat-svan- a
i Republika Venda, iako one, po
uvjerenju vlasti Pretoriji, postoje — prva
od 26- - oktobra a druga i treca od prvih dana
decembra 1977. godine.
Postoje za rasisticki rezim Juznoafrickoj
Republici i za Cetiri i pol milijuna bijelaca
tvrdavi rasizma na tlu Afrike, jer su stvoreni
voljom vladajuce Narodne stranke u skladu s
njezinim politiikim, dru5tvenim i ekonom-ski- m
kanonom o "odvojenom rasnom raz-voj- u"
za 20-milijun- sku obespravljenu afrifiku
vedinu. Vlada Pretoriji ima u arhivi
spremnih joS sedam "ukaza" o stvaranju
"crnadkih drzava" unutar Juznoafricke Re-publi- ke,
cime bi se ispunilo ideoloSko
opredjeljenje rasista da osnivanjem "africkih
domovina" na 6isto plemenskoj osnovi
копабпо i neopozivo zatvore geta africko
stanovniStvo zemlje.
Triju bantustana nema, dakle, na karti
Afrike, a пебе biti ni preostalih sedam —
ako budu stvoreni. Aparihajd ili politika
"odvojenog razvoja" 20 milijuna Afrikanaca
(u Juznoafrickoj Republici zivi joS 4,5
milijuna bijelaca, 2,7 milijuna "obojenih" i
800.000 "Azijaca") postao je sluzbena
politika rasistifikog rezima Pretoriji 26.
maja 1948. godine.
IzglaSavajuci zakon o odvojenom rasnom
razvoju, "bijeli Parlament" kojemu je
dominirala Narodna stranka, konstatirao je
"nezamislivost rasne integracije u bilo
kojem zivotnom podruiju u uvjetima kad
pripadnici bijele rase pokazuju apsolutnu
supremaciju", pa je donesena odluka da se
"Afrikancimastvore uvjeti za odvojeni razvoj
u bantustanima koji ce, kada budu sazreli
uvjeti, postati nezavisne, ali Cisto сгпабке
drzave". Tako je Transkaj, prvi batustan koji
je "sazrio" 1977. godine, stekao "nezavis-nost- "
da bi ga slijedili Bafutatsvana i Venda.
DRZAVE -G- ETA
Zatvaranje crnih stanovnika njihove
"drzave" za rezim u Pretoriji isto vrijeme
znacl ozakonjenje negiranja politidkih prava
I osnovnlh sloboda za Afrikance koji rade u
"bijellm dijelovima" Juznoafri6ke Republike.
Njih toleriraju dok su potrebni kao jeftina
radna snaga, a zatim ih jednostavno
"otpiSu" i otjeraju u bantustane. Budu6i da
je svaki crnac "gradanin" nekog od buntus-tan- a,
svoja "gradanska prava" ostvarivat ce u
vlastltoj "nezavisnoj drzavi", §to, dakako,
nece imati bilo kakvog utjecaja na politiku I
poredak u Juznoafridkoj Republici. Tako
dolazimo do suStine clnlzma "drzava-geta- ":
bantustan nema nikakvih uvjeta da osigura
politiCku i ekonomsku nezavlsnost. U Trans-kaj- u
(1,7 milijuna stanovnika), Bofutatsvani
(2,1 milijun) i Vendi (oko 500.000 stanovni-ka)
nema industrije, mineralnih bogatstava
ni poljoprivrede. Zato su "armije" od 350.000
transkajaca, 470.000 Tsvana i oko 15.000
Venda zaposlene u rudnicima i tvornicama
Juznoafricke epubllke, a svake godine
blizu 15.000 ljudi iztih bantustana beznadno
luta izmedu Johannesburga, Capetowna,
wiBfflywMpwatwywjyift
'vr; ,,д " ti p ;;";'";, -- :v";), ";,;!f ':. ". I
r. .'
-- ?1
May 18,1983, NASE NQVINE --3
i u
o
- -
I
SLOBODA
u
u
u
u
u
u
u
u
u
r
Pretorije i luka na Atlantiku ili oko velikih
rudnikadijamanata, urana, kamenog ugljena
ili zlata u potrazi za bilo kakvim poslom. Uz
sve to, bantustani potpuno ovise o uvozu
hrane iz Juzne Afrike i ne samo hrane. Sve
svoje potrebe stanovnici Bantustana osigu-ravaj- u
u trgovinama koje drze bijeli vlasnici
ili "Azijci" i tako teSko stefienu zaradu
ponovo predaju u ruke onih koji obrcu
milijarde randa.
SMISLJENA PODVALA
"Nezavisnost", bantustana je zaista dobro
smiSljena podvala u "ideoloskim radioni-cama- "
rezima u Pretoriji, stvorena da za
vjecita vremena garantira rasizam i neograni-cen- u
pljadku prirodnih bogatstava afridkog
naroda u Juznoafriikoj Republici. U trenut-k- u
kad stekne "nezavisnost", bantustan
postaje "drzava" sa svim obiljezjima "suve-reniteta- ",
a to zna6i da stanovniStvo
bantustana automatski gubi cak i formalno
drzavljanstvo JuznoafriCke Republike i dalje:
buduci da gotovo svo muSko radno sposob-n- o
stanovniStvo radi u Juznoafri6koj Repub-lici,
tretira se kao "strana radna snaga" bez
ikakvih prava koja "domadim" radnicima
garantiraju zakoni.
Medutim, to je samo dio podvale. Odmah
nakon stjecanja "nezavisnosti", vlade ban-tustana
sklapaju s rasistickom vladom u
Pretoriji niz "medudrzavnih sporazuma",
koji ih Cine potpuno zavisnim o administra-cij-i
u Pretoriji. Ugovor o "suradnji" predvida
da "§efa drzave" imenuje predsjednik Juzno-afridk- ie
Republike i da resore obrane,
vanjskih poslova, pravde, policije, privred-no- g
planiranja pa бак i obrazovanja drze
ministri raststi6ke vlade u Pretoriji. Spora-zu- m
o "pomo6i u unutraSnjem razvoju"
obavezuju bantustane da prihvate rasistidki
zakon o suzbijanju subverzivnih aktivnosti
koji zabranjuje Strajkove, okupljanje, sindi-kaln- o
udruzivanje, politidko djelovanje bilo
koje vrste pa бак i okupljanje Afrikanaca na
vjerskoj osnovi.
Prema slobodnoj procjeni rasistickog
suda, svaka nepozeljna djelatnost moze se
proglasiti komunistickom subverzijom", a to
se kaznjava smrtnom kaznom ili doiivotnom
robijom na zloglasnom otoku Roben. Smrt-nom
kaznom se kaznjava бак i izjaSnjavanje
protiv "nezavisnosti" bantustana - ako se
dokaze sa dva svjedoka, a njih za desetak
randa (juznoafrifika valuta) nije teSko na6i.
Medudrzavni sporazum striktno nalaze da
oruzane snage bantustana stoje pod vrhov-no- m
komandom Pretorije, Juznoafridka
Republika ih naoruzava, njezinl oficiri
obu6avaju tu "armiju". Trenutak kad бе
stupiti u akciju odreduje Pretorija, a dotle,
za svaki slucaj, na teritoriju bantustana
nema vatrenog oruzja vec se obuka vojnika
obavlja drvenim рибката! Naposljetku,
sporazum nalaze novim "nezavisnim" drza-vam- a
da prihvate rasisticki zakon o "suzbija-nju
terorizma", Sto znaci da automatski
postaju saveznici Pretorije u borbi protiv
oslobodilackih pokreta u Africi i proganjanju
pripadnikazabranjenih juznoafridkih politiC-ki- h
organizacija.
#£ $Уш .I 1ШШкШШш1
sa st. 1)
protiv socijal-kreditorsk- og prog- -
rama.
Sta dalje?
Socijal-kredito- ri i njihovi gospo-da- ri
su neobicno zadovoljni isho-do- m
izbora. Oni sada isti6u i neke
projekte o kojima se nisu usudili
pisnuti u toku izborne kampanje.
List The Sun pise: "Bismenski lideri
intervjuisani odmah poslije socijal-kreditors- ke
pobjede su rekli da je
narod prihvatio ideju da biznis
stvara poslove i da je vladino
smanjivanje izdataka kljuc za obno-v- u
biznisa".
Socijal-kreditorim- a ipak пебе Iako
ici. Jer gotovo polovica naroda je
protiv onoga sto oni namjeravaju.
Mnogo zavisi od toga da li ce NDP
povuci pravilne zakljucke iz izbora i
preci u borbu.
Ocekiva se da ce Dave Barrett
podnijeti ostavku na polozaju vode
NDP. On je bio premijer tri godine.
Zatim je izgubio tri izbora. Vrijeme
je da se ukloni.
U toku je siroka debata u redovi-m- a
NDP i tredunijskog pokreta.
Ocekuju se promjene.
List Pacific Tribune pise: "Za
mnoge ishod izbora nije onakav
kakvog su zeljeli ni ocekivali. Ali
moze da postane prekretnica".
S.M.
Burzoaski politi6ari stalno рпбаји
kako je strano ulaganje kapitala
vazno za Kanadu. Nema prosperiteta
bez toga.
Medutim, federalni poslanik
Lome Nystrom (NDP) tvrdi da su
strani kapitalisti izmedu 1976. i
1980. iz Kanade izvukli 38 milijardi
dolara. 80 posto novca koga stranci
ulazu u Kanadu je dosao iz Kanade.
On takoder navodi da je ameridki
Commerce Department (odjeljenje
odnosno ministarstvo trgovine)
utvrdio i objavio kako strane investi-cij- e
uniStavaju poslove gdje bi se
Kanadani zaposlili kada bi te radnje
bile u kanadskim rukama.
Kako istice Glen Williams u svojoj
knjizi "Not For Export" (Nije za
izvoz), multinacionalne korporacije
ne dozvoljavaju svojim podruznica-m- a
u Kanadi da proizvode robu koja
bi se Iako prodavala na svjetskom
trzi§tu.
Na sugestiju da su strane investi-cij- e
osiguravale visoki standard
zivota Kanadana u proSlosti, posla-nik
Nystrom primjecuje: "O tome se
moze debatirati. Ali ne moze se
sporiti da su strane firme, kad dode
do zastoja, prve da spakuju svoje
vrece".
UMRO JERZY ANDRZEJEWSKI
VARSAVA — Istaknuti poljski knji-zevn- ik
Jerzy Andrzejewski umro je
21. aprila u VarSavi u 73 godini
zivota.
Zapazen uo6i drugog svjetskog
rata kao autor proznog djela "Har-moni-ja srca" (1939) Andrzejewski je
гаробео knjizevnu karijeru Jos' 1922.
godine. Punu afirmaciju je stekao
zbirkom pripovijedaka "Noc" objav-Ijeno- m 1945. godine, kao i romanom
"Pepeo i dijamanti" iz 1948. godine,
po kojem je snimljeno jedno od
najznacajnijih djela poljske kinema-tografij- e.
Hitlerovska okupacija, sukobi i
ostra proturjecja prvih poslijeratnih
godina moraine dileme, psiholoski i
filozofski problemi, kao i ideoloski
sukobi cine okosnicu njegova na-dahnu- tog
i autenticnog knjizevnog
djela.
Kuala Lumpur, maja, UPI — U
glavnom gradu Malezije Kuala Lum-- ,
puru ovih dana je odiiana regional-n- a
azijsko-pacifi6k- a konferencija o
Palestini koja se odrzava pod
da.Skup kojem je prisustvovalo 300
delegata i promatraca iz 40 zemalja,
otvorio je malezijski premijer Mahat-vi- r
Mohamed. Tom prilikom on je
pozvao Ujedinjene narode, kao i velike sile da upotrijebe svoj utjecaj
i prisile Izrael da prihvati rijeSenje
koje ce Bliskom istoku donijeti
trajan mir, odnosno palestinskom
narodu vlastitu drzavu. "Ako svijet
ostane slijep pred izraeskom eks-panzionistifi-kom
agresivnom politi-ko- m, to ce samo ohrabriti druge da
se ponaSaju sli6no ili isto tako" — rekao je malezijski premijer.
Kronologija atentata
na palestinske
predstavnike
PARIZ (AFP) - U toku posljednjlh
deset godina istaknute palestinske lic- -
nosti bile su na meti atentatora §irom i
bvijeiu. cvu nruuuiugije iui umiiiuut:
25. januaral973. predstavnik PLO na
Cipru Husein Basir Abdul Keir ubijen
je u svojoj hotelskoj sobi.
6. aprila 1973. - Dvije nepoznate
osobe ubile su u Parizu jednog od vo-d- a
Narodne fronte za oslobodenje Pa-lestine
(PELP) Basila AI Kubaisija.
10. aprila 1973. - Tri. palestinska
lidera - Kamal Naser, Abu Jusuf i
Kamal Aduan izgubili su zivot u jed-no- m izraelskom upadu u Bejrut, u to-ku
kojeg je ubijeno oko 50 ljudi.
3. januara 1977. - Direkt6r jedne
arapske knjizare u Parizu i biv§i pred-stavnik
PLO u Parizu Mahmud Uld
Saleh ubijen je pred vratima knjizare.
4. januara 1978. - Ubijen je pred-stavnik
PLO u Velikoj Britaniji Said
Hamami.
15. juna 1978. - U Kuvajtu ubijen
direktor Biroa PLO Ali Jasin.
3. augusta 1978. - U sjedi§tujred-stavni§tv- a
PLO u Parizu ubijen §ef
predstavnistva Ezedin Kalak zajedno
s jednim suradnikom.
5. augusta 1978. - U napadu na
predstavnistvo: PLO u Islamabadu
ubijene cetiri osobe.
22. januara 1979. - U automobilu u
koji je podmetnuta bomba sa daljin-ski- m
upravljanjem gubi zivot sef tzv.
Antiizraelskog odsjeka u PLO Abu
Hasan.
23. marta 1970. - Ispred jednog ho-tel- a
u Cannesu tesko je ranjen Zuheir
Mohsen, voda jedne od prosirijskih
frakcija unutar PLO. Umrp je 28. ozuj-k- a.
. I5.decembra979. - Ubijen jedan od
sluzbenika Biroa' PLO u Nikoziji, Sa-m- ir
Tukan, dok je u jednom od pred-grad- a
Nikozije ubijen jos jedan Pale-stina- c.
1. juna 1981. - U Bruxellesu ubijen
Nairn Kader, predstavnik PLO u Belgi- -
ji- -
9. oktobra 1981. - U hotelskoj sobi
u Rimu ubijen jedan od rukovodilaca
u PLO zaduzen za informiranje, Abu
Sarar. Poginuo je od bombe podmet-nut- e
u krevet
7.decembra08l. - U Zapadnom Be- -
I jrutu ubijen ugledni Palestinac dr Ka- -
jali, clan Izvrsnog komiteta PLO i bivsi
generalni sekretar proiracke Frqpte
arapskog oslobodenje.
17. juna 1982. - Ubijeni palestinski
novinar, student Nazer Matah i jedan
od rukovodilaca u predstavnistvu
PLO u Rimu Kamal Husein. Odgovor-nos- t
za ubojstvo dvojice Palestinaca
preuzela je izvjesna Falangisticka or-ganizacija
Libanona.
23. juna 1982. - Pomocnik direkto-r- a
predstavnistva PLO u Francuskoj
Fadil Dani ubijen u Parizu.
27. sept. 1982. - U dolini Beka ubi-jen
Saad Sajel, poznatiji pod nadim-ko- m
Abu Valid, jedan od najznacajni-jih
palestinskih rukovodilaca i glavni
vojni savjetnik Jasera.Arafata.
Uhapsena 22 Ijevicara
ISTAMBUL (AP) - Turske vojne vlasti
saopcile su da su uhapsena 22 ljevicarska
terorista osumnjicena za ubojstvo dvojice
policijskih funkciona'ra i jednog gradani-na- .
Prema navodima Vojnog suda, osumnji-cen- e
osobe bile su clanovi zabranjene
Marksisticko-lenjinistick- e stranke tur-ski- h radnika i seljaka u gradovima i na
selu.