Nase Novine, March 13, 1986

              №h 4 A 'j.
г ' " f " ж ' " 'r fl ', fA-UiiftnijiT'-
r'" 413 г ir., ' ШШЖ-'-' ! К ' S1 4
f Г mm Д v У .5' -- I y
J '-iV-
'."&
...,! A" %t iJ ar. ,fft J, ,"-.„- 1 -- Гј-
lZ SitfftT KADO VAJVA ZOGOVICA
U" svojim najboljim pje-sma- ma Radovan Zogovic
bio je najdalje od socreali-sticki- h i dogmatskih ideja
koje je kao teoreticar i
prakticar nekada zastupao.
Prije nekoliko dana u velikoj no-vogodis- njoj anketi "Vjesnika",
medu dogadajima godine naslo se
i nekoliko knjiga crnogorskog pje-sni- ka
i pripovjedaca kriticara i pre-vodio- ca
Radovana Zogovica (r. 19
kolovoza 1907. u Masnici, Gornje
Polimlje, Crna Gora — u. 4. januara
1986. u Beogradu) Poznavaoce su-vreme- nih
jugoslavenskih knjizev-nos-ti
ta cinjenica nije mogla izne-nadit- i:
Zogovic je, uz Lalica, C. Vu-kovic- a,
D. Kostica, J. Brkovica i Asa-novic- a,
vrlo cijenjeno i ugledno
crnogorsko knjizevno ime. Bez
njega se ne moze sastaviti ni jedna
antologija crnogorske poezije, a i u
panorami pjesnistva svih jugosla-venskih
naroda i narodnosti zau-zim- a
zapazeno mjesto. Iznenadeni
su, eventualno, mogli biti oni za
koje je Zogovic, bez obzira na ne-sumnji- vo vrijedan knjizevni opus,
bio i ostao samo sinonim za prevla-dan- i
socrealisticki (dogmatski) kon-ce- pt umjetnosti i direktivni model
kulturne politike.
I sada na vijest o Zogovicevoj
smrti, opet bi se mogla varirati
tema o dva Zogoviceva lika: pje-snik- u
i (nekadasnjem) politicaru,
Gaso }ug,osovensk sejen'ka ujhov
potomaka na Sevemoamcrickom kontmentu .
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 119 Spadina
Ave , Toronto, Ont. M5V 2LI.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: Prof, 4dea Rok
BLAGAJNIK: AnkaNoimvc
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Vadisav Gacvc
UREDNICKI KOLEGIJUM: ProUvan
Doevc , Dane P'ades , Pero Kovacev'rc , BaU
Bat'ic, Mike Grb'ic, MWenko Popov'c.
DOPISNICI: Prof. VadmrTornovc, (Uni-versity
of St. Chatharines), Anton KosteVac
(Welland), Dusan Putn'k (Chicago), ttitfa
Spacek (New York), Frank Fuduric (Vancou-ver),
Margaret Starcevvc (Los Angeles, Cali-fornia),
Josp Stamc-Stamo- s 'Rim, Italija),
LepaTeofanovic (Remacheid, Zap. Nemacka),
Mra Strbac (Pariz, Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIA: Dr. Muko
Markov ic , Luka Markovc , Petar KurUc , MWos
Kondc, Meksandar C'vric, Strah'mja MaeUc,
Novtea Mc, prof. Dufcanka Lcna Nkoa
Drenovac.
IZDAVACKI SAVET: Vojm Grbc, losp
Kovaac, Stanko Mudzeka, Katarina KosUc,
MWena Воглс, Ana Burov'vc, Lepa Raynov'rc,
Borisav Ne?kovc RozaUja D'wjakov'vc, Duro
Majkoc, Ivan Pribavnc, MWe Bayak, Via
Bubao, Pavao Radmamc, Ostoja Kovacev'vc,
Viktor чгаг, Duvan Stanar, MWrjan Petrov'rc,
John Sevennski, Mate Sau, Marttn Karavamc,
Srdan Bodvc , Peko Dmtrovc , Mca M'rucb'm ,
A.. Gerach, Leo Bac'icb, Bolko Madenovc,
MttoS Vukcevc, los'ip Su]c, Rud Gregpras,
Stanko BoU , Јомр Gabre, Aca Petrov'rc.
Subscription: $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO. 0378.
Broj tekuccg racuna: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"Nase hovine" izlaze cetvrtkom. Prctplata
iznosi $35.00 godisnje, pojedini primjerak 75
centi. Cjeneoglasa nazahtjev. "NaSenovine"
su nasljednik "Jedinstva", komc su prethodili
listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor-ba- "
kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni
listovi koji su mu prethodili u Sjedinjenim
Drzavama.
RedakcVya odgovara za nepotpvsane materi ja-- e
. Potpsan canc raazavaju тШјепје autora.
Dops se ne vracaju.
шШшШЊ Sari' ШЗШв
BiA ђ
жмт&ашшг - '...зр-- &ж 'ЈrЛli!A...'£'УW._ . %4iШ&iШ'VJкi'r'-- ;Ш
Radovan Zogovic u vrijeme pune
drustvene aktivnosti
(Iz arhive Foto-Tanjug- a)
sljedbeniku i propagatoru teorija
Todora Pavlova i Zdanova, no ve- -
liko je pitanje moze li se tako dopri- -
jeti do onoga sto je u Zogovica naj- -
vrednije, i po cemu on trajno ostaje
u crnogorskoj kulturi, a to je — poe- -
zija. Uostalom zar najuspeliji Zogo- -
vicvi stihovi ("Pjesme Ali Binaka"
npr.) nisu ujedno i najuvjerljiviji
demanti svojevremenih Zogovice- -
vih shvacanja o umjetnosti kao obic- -
nom sredstvu, sluskinji ideologije i
politike?
Knjizevnim se i politickim radom
(u komunistickom pokretu) poceo
baviti vec kao gimnazijalac. Su-radiv- ao je u naprednim casopisima
i partijskoj stampi i bio je vrlo akti-va- n
u akcijama Komunisticke par-tij- e
Jugoslavije u koju je primljen
1934. godine. Zbog svojih shvacanja
i rada cesto je proganjan i zatva-ra-n.
—
Njegove prve dvije pjesnicke
knjige "Pesnica" i "Plameni golu-bovi- "
(s "Pjesmama Ali Binaka") iz
1936. i 1937. godine bile su policijski
zaplijenjene. Pripadale su krugu
socijalne literture.
Zogovic je, kao sto je poznato, bio
i aktivan sudionik tzv. sukoba na
knjizevnoj ljevici, a njegova pjesma
"Don Kihot na bombarderu", za
koju je kasnije i sam rekao da je
bila zaista losa, bila je predmetom
razorne Krlezine kritike u 6asopisu
"Pecat".
U borbi
Zogovic je sudjelovao od prvih da-na.
Kao partizan objavio je godine
1944. poemu "Pjesma o biografiji
druga Tita". Poslije oslobodenja do
1948. godine (kada se razisao s poli-tiko- m
KPJ), obavljao je vrlo odgo-vorn- e
partijske-- i druStvene duzno-sti- ,
osobito se isticuci kao arbitar,
visoki rukovodilac Agit-рпт- а. na
podrucju knjizevnosti i kulture
uopce.
Godine 1947. objavio je zbirku
pjesama "Prkosne strofe" i knjigu
kritika i polemika "Na popristu".
Potpunuverziju "Pjesama Ali Bina-ka",
koje su inspirirane vrlo te§kim
polozajem Albanaca u staroj Jugo-slavij- i,
objavio je 1958. godine. Au-to- r
je zbirke pjesama "Artikulisana
rijec" (1965.) te knjiga pripovije-dak- a
"Pejzaz i nesto se desava" i
"Noc i pola vijeka". Medu novijim
Zogovicevim knjigama posebno se
istice njegova pjesnicka zbirka
"Knjazevska kancelarija", o kojoj
je vrlo pohvalno govorio Zogovicev
nekadasnji protivnik Miroslav
Krleza.
Josip PAVICIC
"Vjesnik"
SHULTZOVA TRAJNO IME POEZIJE ™£?JSNA
SEKRETARIrBolidavPavkovttiSoftjaHwmg
narodnooslobodilackoj
Ugledni americki dnevnikpodseca
na tradicionalno dobre odnose iz-me- du SAD i Jugoslavije.
WASHINGTON, januar (Tanjug)
Ugledni americki list "Christian
Science Monitor" izrazava neslaga-nj- e
s reagovanjem americkog
drzavnog sekretara Georga Shultza
na konferenciji za stampu u Beo-gradu
prilikom njegove nedavne
posete Jugoslaviji. List ocenjuje da
je Shultzov gest ljutnje na toj konfe-renciji,
kada se postavilo pitanje o otmici italijanskog broda "Anile
Lauro" i o Muhamedu Abasu, bio
"nediplomatski i nekoristan".
Podrzavajuci Georga Shultza u aferi oko "detektora lazi", koji se
suprotstavio njegovoj upotrebi,
americki list navodi da — suprotno
tome — srdzba na konferenciji za
stampu u Beogradu nije bila kori-sn- a. "Christian Science Monitor"
smatra da postoje "siroke razlike"
u stavovima Shultza i vecine vlada
mediteranskih zemalja vezanih za
otmicu broda i dogadaje koji su us-ledi- li. Sto se Muhameda Abasa tice,
list istice da "Jugoslavia nije po-stupi- la drugacije od Italijana".
"Christian Science Monitor" isto-vreme- no podseca na tadicionalno
dobre odnose izmedu dve zemlje.
Americki list ocenjuje da George
Shultz na jedan nacin reaguje kada
se radi o aktu nasilja — koje kako
se navodi — sprovode pripadnici
PLO i druge arapske organizacije u
vreme njegovog rata protiv Izraela,
a sasvim drugacije "kada Izrael ili
Juzna Afrika pocine akte nasilja
ubijajuci nevine ljude". "Christian
Science Monitor" podseca na akte
nasilja Juznoafricke Republike i iz-raels- ko bombardovanje palestin-sko- g
glavnog staba u Tunisu kojom
prilikom je stradalo 67 ljudi, medu
kojima i 22 Tunizanina.
MOSKVA: NOVIROBOTI
Uoci nedavno odrzanog zasjedanja
41 SEV--a u Moskvi, gdje je potpisan
dokument "Kompleksni program
znanstveno-tehnicko- g progresa do
2000. godine", mnogi su pogotovo na
Zapadu, postavljali pitanje sto je to
"Interrobort"? Kako to zemlje-cla-nic- e
SEV-- a kane modernizirati svoju
industriju novim robotima?
U izvjestajima sa zasjedanja SEV-- a
nije bilo detaljnijih obavjestenja
kako se treba provesti robotizacija do
2000. godine. Tek u "Izvestiji" od 4.
januara ministar strojogradnje i ins-trumen- ata
SSSR-- a Boris Vladimiro-vi-c
Baljmont objasnioje tko sto i kako
treba da radi u narednih desetakgo-din- a
u projektu "Interrobot".
Postali smo svjesni da kad svaka
zemlja SEV-- a radi sve samostalno da
to skupo kosta, a i rezultati nisu ona-k- vi kakvi bi trebali biti. Zato smo od-luc- ili da objedinimo znanja i da isku-stv- a
koja vec imamo u SSSR-- u kao i
npr. u Madarskoj, te drugim zem-ljam- a
povezemo u nove projekte. Ze-lim- o
da robote uvedemo masovno u
proizvodnju. Oformili smo koordina-cijsk- i
savjet zemalja clanica SEV-- a
kojemu je zadatak da objedinjuje sva
znanja kako bi brze dolazili do mo-dern- ih rjesenja, kaze Baljmont.
"Sve zemlje SEV-- a imatce organizi-ran- e
svoje znanstvenike koji ce raditi
na zajednickim projektima. Tako ce
se tocno znati na cemu ce zajedno ra-diti
sovjetski i dehoslovacki strucnja-ci-.
Madari ce se specijalizirati za ro-bote
za kontrolno-mjern- e operacije.
Poljaci ce raditi na modernizaciji ro-bo- ta
za zavarivanje. Cehoslovaci na
robotu za posebni nacin lijevanja me-tal- a
itd. Dakle, svatkoje dobio diopo-sl-a
koji treba napraviti."
B.V.
TAJNI AMERI6KI DOKUMENT
ATOMSKA BOMBA
ZA VIJETNAM
WASHINGTON - Najvisi ame- ricki vojni rukovodioci namjeravali
su pocetkom pedestih godina upo-trijebi- ti atomsku bombu protiv Sje-verno- g Vijetnama, kako bi — prema njihovu objasnjenju — sprijecili
komunisticku agresiju na Juzni Vi-jetna- m. To se tvrdi u tajnim doku-mentim- a
americkog State Depar-tment- a koji su nedavno objavljeni.
Na sastanku Nacionalnog vijeca
za sigurnost odrzanom 7. juna 1956. godine, tada jedan od glavnoko-mandirajuci- h
vkVkaraodilkenmootsmitbrebirannziloaou.ApoiTrokutohotrsunrelacrubuzacaolRaarajenmaudotaoefkkormotiiricnrdvsukeknzosooijkjzgesejtabovvtiroriluooujszpcjbjaaiei inter-vencij- e u Vijetnamu.
Tadasnji predsjednik SAD
Dwight Eisenhower i drzavni sekre-ta- r John Dulles, takoder prisutni
na sastanku Nacionalnog vijeca,
bili su, medutim, obazrivi prema
upotrebi atomskog oruzja, izrazava-juc- i
zabrinutost zbog mogucih te-sk- ih posljedica takve vojne akcije.
Admiral Redford, medutim, nije
rado pristao na takav stav predsjed-nik- a
i drzavnog sekretara.
Tajni dokumenti otkrivaju kako
je sastanak zakljucen konstataci-jo- m da se atomska bomba moze
upotrijebiti jedino u "krajnje kritic-no- j
situaciji".
Americka vlada je 1961. godine bpoorsblailparotrtuivpeSjeuveJruaz.nUi jVedijneotnmam u raz-dobl- ju na vijetnaskom ratistu bilo
jaeli o1k9o76.54g0o.0d0i0neaSmjeevriecrkniihVvijoejtnniakma,
porazio je Sjedinjene Drzave i po-nov- o ujedinio zemlju.
TR0JA
U GABELI!
Dolina Neretve postala je magnet za
onog trenutka kada je mek-sic- ki
istrazivac i filolog Robert Salinas
Prajs saopStio da legendarna Troja.
nije u Maloj Aziji, vec na lokalitetu Ga-bel- e,
na uScu Neretve u Jadransko
more.
Autor knjige Homerova slepa pub-lik- a
je polovinom septembra doputo-va- o
u Jugoslaviju i izjavio da je Slima-nov- o
otkride Troje falsifikat.
— Ako je Homer bio lazljivac, sve
treba zaboraviti, a ako je govorio isti-n-u,
Troja je u Jugoslaviji — kategori-ба- п
je Prajs.
Senzacionalno otkride uglednog
Meksikanca, medutim, nije i naucno
dokazano.
NOVA mOJA: Roberto Salinas Prajs
?