Nase Novine, February 23, 1977

              ч
Osvrti JllllllllllllllllllHHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIt December 14, 1977
Ve6 u samirn poCecima,
osnivanjem naSih prvih ise-IjeniS- kih
kolonija, razvijaose
je, u ovoj ili onoj formi, kul-turno-druSt- veni
rad. Pored
Stampe, koja je nicala, umi-ral- a
i ponovo se pokretala,
osjecala se potreba i za onim
prisnijjm stvarima — za
njegovanjem obi6aja starog
kraja.
Te prve kultume grupice,
prvi pokuSaji i napori, ocito-va- li
su se u vidu glazbenih
zborova, tamburaSkih i dru-gi- h
i uglavnom su sluzili
prakticnim potrebama — svi-ran- ju
na svadbama, vecerin-kam- a,
krstitkama, a kasnije i
na piknicima. No, usporedo
sa povecanjem broja iselje-nik- a,
sa sirenjem kolonija,
sirila se i kulturna djelat-nos- t.
Postepeno su od obi6-ni- h
malih skupina nastajali
veci zborovi, koji su se tako-de- r
razgranjavali na sekcije;
glazbene, plesa6ke, pjevafi-k- e
i diletantske.
Pored ovoga nastajali su,
uvijek zaslugom vidovitih i
sposobnih ljudi, mnogi ne-zavis- ni
pjevacki zborovi, po-seb- no
u Sjedinjenim Drzava-m- a,
pa neki postoje ve6 po
70 godina, popunjavajuci se
iz narastaja u naraStaj, Sto je
i fenomenalno i divljenja vri-jedn- o.
Medu takve spadaju
(iako nekih viSe nema) pjeva-6k- o
druStvo "Petar Prerado-vic- ",
"Abrasevie"', "Kosta
Manojlovic", "Slavulj" i dru- -
gi.
Na isti nafiin su se sirile,
nicale i stalno obnavljale i
glazbene i plesa6ke skupine,
ponajceSce radedi zajedno u
formi folklornih ansambla.
Medu takvima najrasprostra-njenij- i
su tamburaSki sasta-v- i,
prihvaceni po vecini ise-Ijenik- a,
a narocito Hrvata i
Srba. Ti ansambli su se
tokom godina i decenija
mnozili, razgranjavali, njihov
kultumi nivo je rastao, pa su
s vremenom postali dio
opceg ameri6kog kulturnog
zivota. Jedan od najdubljih
prodora u torn smislu u6i-nje- n
je u Pittsburghu, pri
tamoSnjem Duquesne uni-verzite- tu,
gdje joS od prije
drugog svjetskog rata posto-j-i
ansambl Duquesne Uni-versity
Tamburitzans, koji
uspjeSno njeguje i Siri ne
samo jugoslavensku ve6 sve-slavens- ku
narodnu kulturu.
Ansambl je, kao i gotovo
svi drugi, ve6i, manji ili
nezavisni, ipak nastao kroz
kultumu djelatnost i napore
Hrvatske bratske zajednice.
Savez srpskih pjevafikih zbo-rova
nastao je na slican
nafcin, u kombinaciji crkve i
Srpskog narodnog saveza, i
Sto se tice Sjedinjenih Drza-v- a,
ove dvije grupacije Cine
glavninu i vecinu, iako se
(mozda i previse) rad i nasto-janj- a
mnogih srpskih zboro
va koristi u nazadne svrhe i
namjere. Slifino se deSava tu
i tamo i sa ansamblima koji
rade pod pokroviteljstvom
HBZ, i to je druStveni prob-lem
koji se joS nikada nije
mogao pravilno rijeSiti. Raz-lo- g
tome je starokrajska po-litikak- oju
mnogi antinarodni
elementi koriste za okosnicu
svoje egzistencije, ali i to ce
proci.
Ista ta pogreSna politika
primjenjuje se i danas, naro-cito
pri formiranju novih kul-turn- ih
grupa, drustava ili
najobicnijih sastava. Ona
podjednako vrijedi i za Kana-d- u
u kojoj su predratni ise-Ijeni- ci
bili razvili kultumu
djelatnost niSta manje zna-cajn- u
od one u susjednoj
Americi. AM, nekoliko fakto-r- a
je dovelo do toga da ta
aktivnost smalaksa, skoro
zamre. Prije svega, povijest
naseg iseljeniStva u Kanadi
je srazmjerno mlada s obzi-ro- m
na Ameriku; drugo, nji-hov
broj je i dan-dan- as
daleko manji; i trece, posli-jerat- ni
dogadaji, hajka, ma-kartiza- m,
doveli su do prilifi-no- g
rasula i pesimizma, a
iedan od ozbiljnih promasaja
je neprenoSenje tog rada na
mlade naraStaje, koji su tre-ba- li
s time nastaviti. Tih
mladih ili nije bilo dovoljno
ili su iz ovog ili onog razloga
otpali.
Medu novodoSlima se po-treba
za kulturnim aktivnos-tim- a
joS i danas baS toliko
ne osjeca, a kad se ponegdje
neSto i pokuSa nade se
duplo viSe onih koji su protiv
toga i koji obicno uspiju da
upropaste mnoge dobre i
plemenite namjere pojedina-c- a
i raznih grupa. I naravno, i
tu dolazi do izrazaja nazad-njaStv- o,
politika koja nema
nikakvog smisla, koja iselje-nicim- a
samo skodi, ali mno-gi
padnu pod upliv te politi-k- e
i na taj nacin rade na stetu
i sebi i drugima.
Danas u Kanadi ima prili-6a- n
broj kultumih druStava,
pjevackih zborova i folklor-nih
ansambla koji postoje i
stvoreni su pri raznim crkva-m- a,
Sto je sasvim u redu, ali
nije u redu to Sto se kod
nekih crkava i te stvari
koriste u pogreSne svrhe.
Pomocu njih se vodi politi-ka,
ispoljava i upravo native
nacionalizam, naime, onaj
negativni, Sto takoder niko-m- e
ne koristi a istovremeno
Skodi samirn tim druStvima,
suzuje njihov djelokrug, u-man- juje
im vrijednost, i o
tome bi mnogi trebalo da
razmisle i izvuku izvjesne
pouke.
Takav skufieni rad putem
kojeg se cak Siri mrznja
protiv drugih najbolje se
ispoljio medu onima Sto se
bave fizifikom kulturom po-zadi- na
koje je takoder politi
ka. Spomenut cemo konkret-n- o
primjer Toronta i nogo-metni- h
timova "Metros-Cro-atie- "
i "Belih Orlova", koji su
nekada (godinama) vazili kao
najbolji a danas su se naSli
na rubu rasula i opci je do-ja- m
da ce se rasformirati,
zahvaljujuci upravo nazad-no- j
politici, a o Steti i sramo-t- i
Sto su je svojim radom
znali pricinjati svima nama
da i ne govorimo. Kao Sto
rekoh, taj primjer treba da
mnogima posluzi kao pouka
i joS veci razlog za rad na
osujecivanju SovinistiCkih
tendencija i nazadnog poli-tifik- og
djelovanja.
Na кобепји i suzbijanju
kultumih djelatnosti pojedi-nac- a
i grupa radi se i drug-dj- e
i na druge na6ine. Jedan
od nafiina je ucjenjivanje,
osobito kad neko druStvo
zeli da posjeti Jugoslaviju,
kao Sto je bio slufiaj sa gru-pam- a
"Sumadija" iz Detroita
i "Kosta Manojlovic" iz Buf-fal- a.
Ali, i to je proSlo, a pro-tivni- ci
svojim nazadnjaStvom
ipak nisu naudili nikome.
Slicni problemi i poteSko-6- e
postoje i oko pokretanja i
odrzavanja radio i televizij-ski- h
emisija, kojih ima sve
viSe, koje su dobrodoSle i
korisne, pa i tu valja paziti
Sto i kako se radi i nastojati
da te emisije daju Sto cjelo-viti- ji
odraz naSeg zivota i
postojanja ovdje. U Kanadi
se, kad smo vec kod toga,
обекије i proSirenje ovog
rada, narocito kad se konac-n- o
odobri etnicka televizij-sk- a
stanica. Ina6e, po pita-nj- u
drugih grana kulture u
Kanadi osjeca se praznina,
joS se nije sazrelo i poSlo na
jedan Siri rad. Iako postoje
brojni klubovi, druStva i
udruzenja, a mnoge te grupe
posjeduju i svoje domove,
Sto je odlu6ujuci faktor za
ovakvu djelatnost, ipak se
joS stagnira, jer sve to izis-ku- je
i inicijativu i troSkove,
zalaganje, volju i vjeru u
neSto bolje, rad za sva6iju
korist — a to nije nimalo
Iako. No i pored toga, svaka-k- o
su za pohvalu napori onih
Sto vode dopunske Skole za
djecu u Torontu, pri Udruze-'njuzena'ajkaidet- e"
i Kul-tumo- m
udruzenju "Nikola
Tesla".
I копабпо, ovo je samo
kratki osvrt na temu koja je
neiscrpna, samo letimifian
pogled na rad koji treba da
bude duSevna potreba sva-ko- g
pojedinca, a u kojoj
mjeri 6emo moci da razvija-m- o
taj rad zavisit ce od naSih
napora u torn pravcu, od za-lagan- ja,
iznalazenja moguc-nost- i,
od sloge, od odluke i
spoznaje da sve to 6inimo za
naS narod ovdje, za potom-stv- o
— da smo kao ljudi
svjesni odgovornosti I zada6i
koju nam namecu svakodne-vn- e
zivotne potrebe.
Anton Kostelac
ш o
Uredio: Dr. 2elimir B. Juri6i6,
University of Victoria
aJENAKNJIZIJE$4.00
Po prvi puta u пабој iseljenikoj literaturi sakupljena su
na jednom mjestu pjesniika dostignu6a naSih veoma
darovitih pjesnika-iseljenik- a iz Kanade i SAD koji su snagom
svoga pera u novoj postojbini dokazalf da pjesnicka rijec ne
pozna ni granice ni vremena nego pripada svim ljudima —
ona je put njihovoj intimnoj vezi i medij za njihovo sporazu-mijevanj- e.
Veci dio pjesama se u ovoj knjizi po prvi put objav-Ijuj- e.
Po nacinu plsanja i razumlivosti stila, kanadsko izdanje
ove izvanredno bogate knjige nije namijenjeno samo krugu
zainteresiranih ve6 je neophodna knjiga svakome obrazova-nom- e
pojedlncu koji poituje, voll i njeguje svoju maternju
rijeC. Oprema knjige i vrijednost njezina sadriaja
predstavljaju obogacenje svake blblioteke i upravo u torn
pogledu to jejedinstvena knjiga za poklon prijateljima i znan-cim- a
za dolazede bozicne blagdane.
U zelji da vam olakSamo narucivanje, molimo vas da niie
prilozenu Narudibenicu odrezete, Ispunite, i poSaljete na
danu adresu s va5im prilogom.
NARUD2BENICA
Dr. Z. B. Juridid,
Department of Slavonic Studios,
Universuty of Victoria,
Victoria, B. C.
Ovime neopozivo narufiujem prlmjeraka knjlgo ZBIRKA LIRIKE IZ
NOVE DOMOVINE po prodajnoj cljenl od $4.00 (Can) po komadu.
Prilazem бек u iznosu
od dolara za cijeli iznos narud2be.
Ime i prezlme
Adresa ,
Potpls narucltolja