Nase Novine, November 16, 1983

              ;y-- T 'W i
2-- NASE NOVINE, Oktober 12, 1983.
Iz uredniStva
GUNTER GRASS:
Nasa nova slovoslagarska kompju-teriziran- a
masina dobivena ie u
augusta, ali jos ne radi.
Mi smo narucili masinu programs
ranu za nas (srpsko-hrvats- ki ili
hrvatsko-srpsk- i) jezik, ali masina
koju smo dobiii je programirana za
engleski jezik i pravi greske u
razdvajanju nasih rijeci. Kompanij-sk- i
ljudi su nekako spori u promjeni
Drograma i mora da cekamo da to
urade, iii da masinu vratimo i
пагибјто drugu.
Masina je napravljena u Zap.
Njemadkoj. Mi smo je narudili jer su
nam strucnjaci rekli da je najpogod-nij- a
za nase poslove. Masina zaista
divno radi, ali kako smo rekli, ne
razdvaja pravilno nase rijeci. Nada-m- o
se da ce taj problem biti rijesen.
Toliko kao objasnjenje citaocima
koji su prilozili blizu 23 hiljade
dolara za tu masinu, na cemu im jos
jedanput zahvaljujemo.
ZA§TO
ZAOSTAJEMO
Prigovoreno nam je da smo bili
spori u objavljivanju vijesti o potre-s- u
na Kopaoniku, SR Srbija.
Razlog za to je taj sto nismo imali
informacija.
Kanadska dnevna stampa je o tome
objavila kratku vijest, a starokrajske
novine u posljednje vrijeme sporo
stizu (po deset i vise dana zracnom
postom). Istovremeno s novinama u
kojima su bile te vijesti primili smo
opsirniji izvjestaj od druga Cirica iz
Krusevca, koga smo objavili u
proslom broju.
Slicno je s vijestima o velikoj
zeljeznickoj nesreci kod Gospica u
Lici.
Molimo citaoce da ovo prime do
znanja.
IZVJESTAJ O
PROGONIMAUClLE
BUENOS AIRES - Vise od 350 ti-su- 6a
Cileanaca proSlo je tokom
proteklih deset godina kroz zatvore i
logore vojne hunte u Cileu, tvrdi se u
izvje§taju Omladinske komisije za
prava covjeka ove latinskoameri6ke
zemlje.
Felipe Sandoval, predsjednik te
U14LWVI!-- K S ММГЈ 1'ЛЦ'.1аИИИН
A ™A #1 § Л
Q © T
Gunter Grass, proslavljeni autor Lime-no-g bubnja i drugih romana, cesto se na-zi- va
savjescu posljeratne Njemacke. Pe-desetpetogod-isnji
knjizevnik cvrsto podr-zav- a
zapadnonjemacku Socijaldemokrat-sk- u stranku, a istice se i kao aktivan za-govor- nik mirovnog pokreta.u SR Njema-ckoj.
U svojo] kuci u blizini Hamburga raz-govar- ao
je s Maksom Westermanom o pi-tan- ju evroraketa za Newsweek. Donosi-m- o
dijelove intervjua- -
O Vi i mnogi drugi istaknuti zapadno-njemac- ki gradani sudjelovat cete slijede-ce- g
tjedna u demonstracijama protiv ame-rick- e
vojne baze u juznoj Njemackoj. Za-sto- ?.
- Snazno se protivim postavljanju nu-klearn- ih projektila srednjeg dometa u Za-padn-oj
Njemackoj Za mene nuklearno
oruzje nije oruzje, nego sredstvo genocida.
Ako se postavi na nasem teritoriju pove-ca- t
ce opasnost od izbijanja rata. Buduci
da Zapadni Nijemci nece uopce moci utje-ca- ti
na upotrebu tog oruzja, vise necemo
biti saveznik Sjedinjenih Drzava - sto ui-sti- nu zeliirto biti - nego njihov satelit.
© Sto cete uciniti kad vam policija na-re- di da se uklonite s puta9 - Nista. Morat ce me odnijeti. U potpu-nos- ti
podrzavam demokratski sistem, ali
je pitanje evroraketa suvise vaino da bi se
u cjelini prepustilo parlamentu koji je
uglavnom izabran zbog svoje ekonomske
platforme. Ispitivanja javnog misljenja ja-sn- o
pokazuju da je vecina Nijemaca protiv
evroraketa.
© Koliko daleko treba ici gradanska ne-poslusno- st? Sto na primjer, misite o poli-ticar- u
zelenih koji je nedavno poprskao
vlastitom krvlju jednog americkog gene-rala- ?
- Misiim da je to vrlo glup i neukusan
cin, no nakon tog incidenta digla se tolika
halabuka kao da je doticni zasluzio
smrtnu kaznu. Njegov cin sigurno nije to-liko
vrijedan prijekora i opasan kao neke
izjave i akcije americkog predsjednika.
Reagan e u jednom svom govoru podijelio
svijet na dobar i los dio, tvrdeci kako zlo
treba iskorijeniti. Poznat nam je takav na-ci- n
misljenja u Evropi. Naposljetku je do- -
ШАДМШ!ИД.иИРЦ,,ЦВЦ1ЈЧЧ
komisije, ustvrdio je na konferenciji
za stampu u Santiagu da ce se
jedino povratkom na demokraciju
moci sagledati prave razmjere tog
progona Cileanaca, od kojih su
mnogi ostavili zivote u logorima a
deseci tisuca bili zrtve brutalnih
postupaka policije po zatvorima.
Kako javlja "Prensa Latina", izjava
Sandovala poklopila se s odlukom
biskupskog sinoda Sileanske kato-Ибк- е
crkve da zatrazi dozvolu od
Vatikana za ekskomunikaciju svih
onih osoba koje su u svojstvu
mu6itelja pocinila mnogobrojne zlo-6i- ne
nad cileanskim patriotima po
zatvorima i logorima Sirom ove
latinskoamericke zemlje.
KK?WWe,№.L-№H.4- ' Д Л.И.1Ч
. Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANALHAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telelon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mllos Quibic, Vojin Grbld, Josip Kovadii, Stanko Muideka,
Milena Boiii, Ivica JurW6, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borislav Neikovii
Rozalija Dlvjakovic, Duro Malikovli, Ivan Prlbani6, Mile Baljak, lllja Blibalo, Pavao;
Raclmnnlc, Bola Pavkovid, Ostoja Kovaievii, Viktor Arar, Du&an Stanar, Milijam
Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martirt' Xoravanii, Paul
,Ки61п16, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Mluqhln, A.GtlachrLeo Hacich. ,
REDAKCUSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gac5
Stерзл MloSic (dfusveno-politl6k- a pltanja), Danjol Pixlades (drustvena pltanjsn
knjtfovnosl), Kaiarina Kostid (poerlja 1 akluelne tfjme). Jetena Gaviilovid (literature
jl umetnost za decu), Boiko Mladonovld, Anka Norlnlt.
; STALNI DOPISNICI: Шап Putnik (Chicago), Margaret Sar6avl6 (Los Angeles),
Bola Spadek (New York), Frank Fudurii (Vancouver), Josip Slanli — Stanlos-!(Rlm- ,
Italija), Darki TapSan)! (Parlz Francuska), Lapa Taofanovl6 (Remscheld.j
1 Zap.Nema6ka), Mira 5trbac (Pariz),
; SPECUALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I drustuo), Pro. Ivan
Dolenc (Sloveneka Koruska i kulturna publlclsllka u Amerlcl). Anton Kostelatf
'(roportaze 1 price Iz Iseljenidkog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovl6, Luka Markovii, Petar Kurtic,
,Miloi Kordid, Aleksandar Ш6, Strehinja Malelii, Novica МШ6.
FOTOREPORTEgll: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIr."
JE; W. Vasiljevid — LILO.
Subscription; $25.00 per year. (First Class Mail exlre). Single coplos 50 cents.
Advertising rutes on request. Second class Mall Registration NO. 0370.
"NaSe novine" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 QodlSnJe; pojedlnl
prlmj6rak 50 centl. CJene oglasa na zahtjev. "NaSe novine" su nasljednik,,
"Jedlnstva", kome su prethodill Ustovl: "Novostl". "Srpskl Glasnlk", "Edlnost".
"Slobodna Mlsao", "Pravda" Corba". No I "Ntiiodni Glasnik" i drug! naprednl
Ustovl koji su mu prethodill u SJedhienim Driavarrta.
ftedakclja odgovara za nepotpisane materljalo. Potpisani 61ancl Izrazavaju
[mlsljenje autora. Doplsl se ne vradaju. .._..- -
MOZDA BUDE I
RADIKALNDIH
PROTESTA
Gunter Grass
veo do podjele kontinenta 1 Njemacke te
smrti milijuna ljudi
© Dvaput u ovom stoljecu Sjedinjene
Drzave su lzvukle Evropu iz rata Danas
se, medutim. cini da se mirovni pokret boji
kako bi Amerikanci mogli izazvati rat - Taj je strah opravdan. Projektili sto
lh Amerikanci zele postaviti u Evropi su
oruzje prvog udara i americki politicari
su jasno naglasili da pridrzavaju pravo
prvog udara. Osim toga, americki generali
i strucnjaci za sigurnost tvrde da u nu-klearn- om ratu postoji pobjednik i razvija-j- u
strategije za takav rat.
© Cini se da je americka vlada uvjerena
kako je njemacki antinuklearni pokret za-pra- vo
antiamericki. Je li to istina? - Nije. Nase kritike nisu upravljene
prema Amerikancima. Znam da ima mno-g- o
ljudi u Sjedinjenim Drzavama koji sa
sumnjom gledaju na politiku svoje vlade
Ono sto govonmo mi u Njemackoj, govore
1 mnogi americki politicari kao i americki
katohcki biskupi Velik dio onoga sto smo
naucili o korijeninru demokracije, naucili
smo od Sjedinjenih Drzava ali posljednjih
godina Amerika izdaje svoje ideale.
© Kancelar HelmuL Kohl ponekad je, ci-ni
se, nesiguran u svojoj podrsci postavlja-nju
raketa pershing 2 u Zapadnoj Nje-mackoj.
Kakve ce, po vasem misljenju, biti
posljedice ako dopusti njihovo postavlja-nje- ?
- Ako Kohl jednostavno pnhvati politi-ku
predsjednika Reagana i (nacionalnog
savjetnika za sigurnost Williama) Clarka,
desetljece detanta i priblizavanja dviju
njemackih drzava bit ce izgubljeno Prote-st- i,
dakako, nece prestati, a mogli bi posta-t-i
i radikalniji.
© Vi se bas ne bojite Rusa? - Vjerujem da Sovjeti imaju pune ruke
posla u rjesavanju svojih problema. Nama
Evropljanima uistinu bi dobro doslo kad
bi se l Sjedinjene Drzave takoder malo vi-se
pozabavile svojim domacim problemi-ma- .
Kad bi se Amerikanci usredotocili na
ublazavanje siromastva u svojoj zemlji,
mozda ne bismo imali toliko projektila --
ili mirotvoraca- - - kako predsjednik
Reagan naziva neke od njih.
LJUDI ILI "DIVLJACI"?
NEW YORK — Na obalama rijeke
Amazone i istocnom Ekvadoru zivi,
potpuno izolirano od svijeta, jedno
indijansko pleme 6iji clanovi ne
obolijevaju od raka, srfianih bolesti,
visokog krvnog pritiska i ostalih
bolesti civilizacije. Pripadnici ple-me- na
Vaorani, o kojem ce 6lanovi
njujorskog kluba istraziva6a u su-rad- nji
s britanskom kompanijom
BBC uskoro snimiti film, nazivaju
sebe jednostavno "ljudi" dok su za
susjedna indijanska plemena oni
"divljaci".
-W- 'VWTt'lWVy.-l-WrVTCTT'gT
ЈШШ!тл.%.ПГ—~ liSw ЛЖ?Г4'Ј51НЛ?!ч . .ftT44
KAKO SE DIJELE
NAGRADE?
Godine 1978. komitet koji dodje-Ijuj- e
Nobelove nagrade za mir
odludio je da ju dobiju "mirotvorci"
Menachem Begin i pokojni Anwar
Sadat. To je izazvalo gnuSanje i
proteste pa je komitet slijedede
cetiri godine bio oprezniji. Ove
godine Nobelovu nagradu dodijelio
je Poljaku Lechu Walesi. A zaSto?
Sta je taj dovjek udinio za stvar
mira? On je bio unijski (sindikalni)
funkcioner i radio je da izazove
nered u svojoj zemlji, da sruSi vladu
i socijalistidki poredak, Sto je nosilo
velike opasnosti za mir. Kako je
onda mogao da dobije Nobelovu
nagradu za mir?
Pred komitetom se nalazila lista od
75 kandidata. Mozda je netko od njih
i zasluzio Nobelovu nagradu. Ali ne
Walesa. A baS njemu su je dali.
To nije samo Sega ved i provoka-ciia- .
Time se Walesu i njegove
istomiSljenike potide da nastave
aktivnosti koje ugrozavaju Poljsku, a
time i svjetski mir.
Јвгмаа.Ежкг54- - - s
LONDON — Za vrijeme svog
boravka u Kanadi britanski premijer
Margaret Thatcher je lazno prikazala
ekonomsko stanje u svojoj zemlji,
izjavio je Michael Foot, bivSi lider
britanske LaburistiSke partije na
njezinoj konferenciji u Brightonu.
Ona se hvalisala svojim uspjesi-m- a,
a kakav uspjeh predstavlja tri
milijuna nezaposlenih?
"Ona govori kako se primjenjuje
neki potpuno novi lijek za na§e
bolesti, a sve sto se je dogodilo je
spremnost njezine vlade da obnovi
barbarske metode tretiranja siro-maSn- ih
ljudi u nasoj zajednici, za
koje smo mislili da su nestali otrag
nekoliko generacija", rekao je Foot.
Thatcher se hvalila svojim uspje-sim- a
u novoj tehnologiji. Rekla je da
je u elektronskoj industriji u Skot-sk- oj
zaposleno vi§e osoblja nego je
nekad radilo u беИбпој industriji i
brodogradnji. "Ali ona nije Kana-danim- a
rekla da elektronska indus-trij- a danas zaposljava 70.000 ljudi
manje nego kad je ona do§la na vlast
(1979.)", rekao je Foot.
Njezina politika prouzrokovala je
rasulo tradicionalnih britanskih in-dustr- ija,
kazao je dalje.
Na kraju je rekao da je njezina
izborna pobjeda postignuta na pre-var- u.
Cetiri hiljade ucesnika je burno
odobravalo Footu.
ЦДтшуЛтми.-ијДтта-иимтаЈилјИЈитаАУ.-; TJELI BI OPET
ji'---
ie5S6lsiVarfs?4Pw VECrC ari£rW&i33? ЈшШШНШ
MWlfK£at,'t'&j5 'Ј&ШОЕЗ
-- г%длетж£355ВгЗ
sas; Ч£Ч
v imгr.г£Lззд!s! ssmxi &MtmBm№.ic t!i=:iim љвизаданг Ш№&ШШШт?т
!V_'" Т'-- ' ' Ч-" - "N.v i_-s- . N4 )4ч a ,г
д.-- . v--
_ ч
tv r ,- -' -
ТЧЊ&тХ1&ХГКАХ11вШ1М9ЧЖМЖЛгЈЧ1Л. . :.▼.- - .ГIил.-r.V5.NVrCA..-.ч7ЧT.,- г v ГЖВ1ТиЈМ Wi&SZILJrvam&ZMrv. . . ""' ".--
"W®
Ж.П?Ј
ЧбХ-- -
'7K—"~,"Ksa ЛкЈ
Poslije pobjede Oktobarske revolucije protiv Sovjetskog Saveza je
intervenisalo 14 driava, ajedna od njih bile su Sjed. Driave; na slid vidimo
ameridku vojsku u Sibiru. Izgleda da bi ameridki predsjednik Reagan telio
neSto sli6no opet izvesti, ali nede uspjeti...
ШШ