000517 |
Previous | 12 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
t (,P Л l,[ tf ( ' V" -- J H'
12-N- ASE NOVINE, Oktober 12, 1983.
JUGOSLAVENSKI
NOGOMET
DEVETO KOLO
U nedjelju 2. oktobra odlgrano je
deveto kolo Prve nogometne llge;
ovo su rezultatl:
Ollmpija-Dlnam- o (V) 2:0
Vojvodina-Dlnamo(-2) 4:2
Sarajevo-RIJek- a 0:0
Cellk-Partlz- an 1:1
Osijek-PrlStln- a 2:0
Vardar-Buducno- st 3:0
Crv.zvezda-2eljeznlc- ar 1 :3
Velez-Slobo- da 2:0
Radnlfikl-Hajdu- k 1:0
DESETO KOLO
U srijedu 5. oktobra odlgrano je
deseto kolo Prve nogometne lige;
rezultatl su slijededi:
Buducnost-Crv.Zvezd- a 1:0
Sloboda-RadniC- ki 4:1
2eljeznl6ar-Vele-z 1 :0
Dinamo(V)-HaJdu- k 1:1
PriStina-Vard- ar 2:1
Partizan-Osije- k 3:0
Rijeka-Celi- k 4:1
Dinamo(2)-Sarajev- o 4:0
Olimpija-Vojvodi- na 0:0
Tablica: Rijeka 15, Partizan 13,
Hajduk 1 2, Velez 1 2, ZeljezniCar 1 2,
Buducnost 11, Crvena Zvezda 10,
Osijek 10, SLoboda 10, Sarajevo 9,
Dinamo (Vinkovci) 9, Vojvodina 9,
Celik 8, Dinamo (Zagreb) 7, Rad-nlC- ki
7, Vardar 7, Olimpija 7.
DRUGA LIGA
SEDMOKOLO
istoCnagrupa
Timok— Rad 2:2
GIK"R.Sadiku"-Vlazn- . 3:2
Pelister-Napreda- k 5:1
Sloboda-Bora- c 0:0
Bor-Sutjes- ka 1 :2
Galenika-OF- K Beograd 1 :2
Ivangrad-Tetek- s 0:0
Kolubara-RadniC- ki 2:1
Belasica-Тгерб- а 1 :0
Tablica: Sutjeska, 12, OFK Beo-grad
11, Borac 10, Belasnica 9,
Pelister8, Kolubara 7, Vlaznimi 7,
"P Sadiku" 7, Sloboda 6, Napredak
6, Bor 6, Teteks 6, Radnifiki 5,
Galenika 5, Rad 5, Тгерба 5,
Ivangrad 5, Timok 4.
ZAPADNAGRUPA
Zagreb-No- vi Sad 2:2
Slovan-Bora- c 0:2
Varteks-Slog- a 0:0
Jedinstvo (Br)-Radn- ik 1:1
Leotar-GOS- K Jug 0:1
Spartak-Vrba- s 2:1
AIK— Iskra 1:1
Sibenik-Kikind- a 1:1
Jedin.(Bi)-Prolet- er 0:0
Tablica: Sloga 11, Spartak 11,
Iskra 10, Jedinstvo (Bihad) 10,
Radnik 9, Vrbas 9, GOSK Jug 8,
Kikinda 8, Novi Sad 7, Proleter 7,
Jedinstvo (Вгбко) 7, Zagreb 6,
Varteks 5, Leotar 5, Borac 5,
Sibenik 4, AIK 2, Slovan 2.
PROMJENA
Svjetska Sahovska federacija je
promjenila odluku o susretu polu-finalis- ta
za svjetsko prvenstvo.
Sovjetski igraci Kasparov i Smis-lo- v
su bili diskvalifikovani zato Sto
nisu htjeli da igraju gdje im je
naredlo predsjednik Federacije. Ta
odluka je poniStena na zasjedanju
Federacije u Manili.
Garry Kasparov ce igrati protlv
Viktora Korcnoj, a Vasilj Smislov
protiv Madara Zoltana Riblia. Po-bjedn- ik
u ovim susretima ce Igrati
protiv sovjetskog prvaka Karpova.
"RADNlCKI" nastavlja
Niski "RadniCki" je pobijedio
Svicarsku mom6ad "St. Gallon" (u
takmiCenju za UEFA kup) s ukup-ni- m
rezultatom (iz dvije utakmice)
5:1 i plasirao se u Drugo kolo kupa
UEFA.
RUSEVSKI
U KANADI
Makedonski boksa6 Ace Rusev-s-ki
je dobio dozvolu da u Kanadi
provede trideset dana i susretne
nekog ameriikog ili kanadskog
boksaCa.
On je devetnaesti na listi Svet-sko- g
boksafikog vijeca. 2elio je da
susretne evropskog boksafckog
prvaka Colin Jonesa, ali Jones
nece.
Njegov kanadski predstavnik je
George Chuvalo, bivSi kanadski
boksaCki prvak.
U petak Rusevski ce susresti
ameri6kog boksaCa Billy Bradleya.
Ako pobjedi Bradleya probit ce
se medu desetoricu najboljih i to
ce mu omoguciti da osigura i
boravak u Kanadi. Bar tako misli
Chuvalo.
CHINAGLIASEOPRASTA
Iduce nedelje u Rimu de igrati
New York "Cosmos" s talijanskom
momCadi "Lazio"; s torn utakmi-co- m
Giorgio Chinaglia 6e zavrSIti
svoju 20-godiSnj- icu nogometnu ka-rijer- u.
On je icjrao za "Lazio" prije
odlaska u New York.
Cinaglia je za New York postigao
242 gola u 354 utakmice s amerifi-ki- m
i kanadskim timovima, a јоб
155 golova u 153 medunarodne
utakmice "Cosmosa".
.Sarajevo. 4. oktobra, Ta-nj- ug
— Jugoslavenska rad.o--televizi- ja
cc sa 14. zimskih
ohmpijskih igara u Sarajevu
т:а jugoslovensko gledaliste o-bczb- ijediti
116 sati programa.
U riekohko slutajeva doci ce
do paralelnog ohmpijskog pro-grama
na prom i drugom
programu. Uz to. televizijski
pul- - ce pripremati priloge za
drug' i treci Dnevnik, kao i
informacije za evrovizijsku
razmienu. U tom poslu radii
ce oko dvije hiljade radnika
JKT i drugih sislema i 1600 stranaca.
ин gng XT
NEW YORK — Broj jedan svjelskog zenskog tenisa Mar-tina
Navratilova dala je zanimljiv razgovor za agenciju AP
nakon osvajanja Otvorcnog prvenstva SAD u Flushing Mea-dow- u
:
— Ove sam godine izgubila samo jcdnom — u Parizu od
Kathy Horvath. Taj poraz mc je osvjezio, dobro mi je
dosao.
Dokle ovako?
— Sigurno je jedno: ukoliko ponovim јоб jednu ovako
iwpjeSnu godinu, mirno cu napustiti tenis.
Za statisticare: u posljednje tri godine Navratilova je na- -
stupila na 50 turnira, a pobijedila na 35. U mecevima — 235
nastupa. 220 pobjeda! Samo ove godine — 63 meca, 62 pobje- -
dc. U okrsajima sa (poslije nje) najboljom igraCicom svijeta
Chris Evert Lloyd rezultal je 11:3 za Navratilovu. U zaradi je
takoder svjetski broj jedan sa 5.589.756 dolara . . .
Vucko je simbol i sluzbeni
amblem predstojecih 14. zimskih
olimpijskih igara.
"ZaSto vuk?" pitao sam sarajev-skog- a
profesora Munlra RaSidovi-6a- ,
koji mi je u ime Gradske
skupStlne pomagao pri razgleda-vanj- u.
"Vukovi mogu biti losi i zli",
odgovorio je Munir, "a ima ih i
dobrih i simpaticnih. Sto se tlce,
naSega Vufika, taj je izvrstan. To se
vidi na prvi pogled. Osim toga,
pobijedio je Casno: imao je ozbiljne
suparnike u lisici, jelenu, biku i
jezu. Ali ako 80 posto filanova
ocenjivaCke komisije odlucilo se za
Vu6ka."
U kabinetu Hajrudina Cengica,
clana IzvrSnog vijeca Gradske
skupStine Sarajeva, odgovornoga
zapripremu olimpijade, osim tradi-cionalno- ga
plakata s Vufikom , visio
je joS jedan. Na njemu su bili
naznaceni obrisi dizalica Sto podi-z- u
kuce, mostove, zeljeznicu. Sve
je presjekao uofiljiv natpis: "Olim-pijad- a
— perspektiva naSeg raz-voja- ".
"Recite mi viSe o tomu", zamolio
sam ga.
"Kad je 18. svibnja 1978. godine
u Ateni odluieno da se 1984.
olimpijada odrzi u Sarajevu, bili
smo veoma ponosni. Ali, odmah
nam je bilo jasno da je to I vellko
iskuSenje. Takve ispite valja pola-ga- tl
samo s ocjenom odliian, ili ne
prihvacati se posla. Gradnju olim-pijskih
objekata uvrstili smo u
petogodiSnji program republike
Bosne i Hercegovine. Cijena je
priprema i odrzavanja zimske olim-pijade
165,000.000 dolara. RazmiS-Ija- li
smo o tomu kako da osigura-m- o
taj novae. Lavovski dio ima
namaknuti marketing olimpijade.
Ta sluzba prodaje domadim i stra-ni- m
tvrtkama, poduzecima, komo-ram- a,
dionicarskim druStvima,
transportnim i drugim organizaci-jam- a
pravo koriStenja olimpijskih
znakova, izradu znafcaka, medalja,
suvenira, albuma, razglednica, te
zakljufiuje ugovore s radio i televi-zijski- m
kompanijama o izravnim
prijenosima iz Sarajeva.
Valja re6i da te nam, prema
proraSunima, marketing olimpijade
donijeti 100,000.000 dolara, a osta-l- o
smo rasporedili ovako: jednu
trecinu dat te grad, drugu republi-k- a
Bosna i Hercegovina, a tre6u —
ostale jugoslovenske republike.
Tako se moze re'6i da 6e za
sarajevsku olimpijadu sredstva pri-kup- iti
cijela zemlja.
Nakon zavrSetka olimpijade os-t- at
ce nam najveiie srediSte zimskih
sportova, koje 6e odmah — dan
poslije zatvaranja olimpijade —
moci primiti 50.00 Ijubitelja zim-sko- g
odmora."
Devetplanina
Nedaleko Sarajeva — u mjestu
Rakovica — nalazi se geografsko
srediSte Jugoslavije, Bosna i Her-cegovina
spoj je Balkana, orijenta,
Sredozemlja, ravnifiarskih paSnjaka
uz obale rijeka.
Prije viSe od stotinu godina na
prvoj medunarodnoj privrednoj iz-loz- bi
u Londonu, Bosna i Hercego-vina
predstavila se svijetu metla-m- a,
suSenim kruSkama i Sljivama.
Od te strukture izvoza preostale su
samo suhe Sljive; 97,7 posto
proizvodnje namijenjene izvozu C-ine
danas industrijski proizvodi:
elektriCne naprave i automobili,
avioni i opremazaatomske, termo i
hidrocentrale, transformatori, hla-dioni- ci,
uredaji za klimatizaciju.
Sve je to, osim devet visokih
planina oko glavnoga grada socija-listiCk- e
republike BiH, koje su
sedam mjeseci na godinu pod
snljegom, uvjetovalo Izbor Sarajeva
kao mjesta odrzavanja olimpijade
1984.
Kad su pronadena sredstva za
olimpijadu, netko ih je morao i
upotrijebiti. Togase prihvatlo Bori-vo- je
Knezevid, direktor gradevinske
organ izacije Olimpijada — 84.
Borivoje se, inace, sa zadovolj-stvo- m
prisjeca rada u Sovjetskom
Savezu, gdje je kod So6ija — u
Dagomisu — zajedno sa sovjet-ski- m
kolegama gradio veliki hotel-s- ki
kompleks. Inturista. Njegov
zamjenik Dzemaludin Muhameda-gic- "
takoder je radio u Dagomisu.
Uz zavrSenu stazu za bob Borivoje
Knezevid je rekao: "Evo joS jednog
primjera da ve6 sad razmlSljamo o
tomu Sto cemo poslije olimpijade.
Stazu za bob konstruirali smo tako
da se poslije olimpijskih natjecanja
taj 1700-metars- ki flijeb moze podi-jeli- ti
na tri samostalne staze za
amatere."
OtiSli smo potom do mjesta gdje
ce biti olimpijsko selo. Gradnja 6e
se okoncati do 1. studenoga 1983.
Najprije se mislilo da ce kao
olimpijsko selo u toku onih 12 dana
u veljaCi 1984 — od 8. do 19. —
posluziti studentsko naselje "Brat-stv- o
i jedinstvo". Od te se zamisli
odustalo, jertrebalo bi mnogo toga
pregraditi i adaptirati za osebujne
potrebe sportaSa.
"Jeste II razmiSljali o tomu da
sportaSe smjestite u hotel?" pitao
sam Borivoja.
"NaS Olimpijski komitet bio je
od pofcetka protiv toga", odgovara.
"Jer olimpijadu ne Cine samo
sport, natjecanja, rekordi. To je,
ako hocete, zamisao idealhog ure-den- ja
svijeta, oblik zajedniCke pri-jateljs- ke
koegzistencije predstav-nik- a
razliCitih nacionalnosti.-vjero-ispovijesti- ,
uvjerenja, pogleda.
Razmjestimo li ih po hotelima,
propast ce vazha strana olimpijade.
Igre ce se pretvoriti u svjetski
Sampionat. Uzgred, mjesto za
olimpijsko selo izabrano je tako da
bude blizu svakoga sportskog ob-jek- ta
— a svi su smjeSteni u
polumjeru od najviSe trideset kilo-metar- a."
Olimpijski duh
"Da bismo sprijeCili prometne
teSkode, zaguSenja, zakrCenost,
nedostatak autobusa", nastavlja
Borivoje, "gradimo prstenastu ces-t- u
koja ce povezati sve olimpijske
objekte. To znaCi da 6e na olimpij-sk- oj
trasi promet te6i u jednom
smjeru — po prstenu. Poslije
zavrSetka olimpijade cesta te skra-ti- ti
i pojednostaviti promet izmedu
sjevernih krajeva zemlje i Jadran-sko- g
mora. DanaSnje su ceste
preopterecene usred sezone. Za
trajanja Olimpijade zamolit cemo
gradane Sarajeva da se ne koriste
svojim vozilima. Tako je bilo i u
Moskvi za olimpijskih igara."
Kad je odluCeno da se igre odrze
u Sarajevu, strana Stampa nenak-lonjen- a
Jugoslaviji pisala je: "Oni
nemaju novca, nemaju iskustva,
nije im trebala biti povjerena.
Olimpijada 1984. propast ce, do-zivj- et
krah."
Sad kad su struCnjaci Meduna-rodnog- a
olimpijskog komiteta oci-jeni- li
prve objekte ocjenom oa7- -
6an, kad je predsjednik MOK-- a
Juan Antonio Samaranch, koji je
nekoliko puta boravio u Sarajevu,
dao najviSu ocjenu onomu Sto je
ucinjeno, kad je svlma jasno da se
poStuju rokovi te da opCenito sve
ide kako treba, duSebriinici Sute.
Razgovor o opcem oduSevljenju
s kojim se stanovnici Sarajeva,
Bosne i Hercegovine, cijele Jugo-slavije,
spremaju za skori dogadaj,
nastavio sam s Pavlom Lukacem,
direktorom za odnose sa Stampom
Organizacionog komiteta Olimpi-jade
1984.
Pavle je rekao da ce prijave za,
sudjelovanje na olimpijadi poCeti
stizati tek kasnije, ali ima nekih
predvidanja. Organizatori olimpija-de
raCunaju sa sudjelovanjem 50
zemalja, koje ce u Sarajevo poslati
2200 sportaSa. Zajedno s njima
do6i 6e i oko 1000 sportskih
radnika, funkcionara MOK-- a, na-cional- nih
olimpijskih komiteta,
medunarodnih sportskih federa-cija.
"SportaSi ce biti smjeSteni u
jednokrevetne i dvokrevetne sobe.
Jelovnik 6e za sve biti jednak, kao i
kod vas u Moskvi", kaze Pavle. "To
potpuno odgovara zahtjevima voda
svih reprezentacija. Dakako, ako
netko zeli unijeti u prehranu spor-taSa
nacionalne elemente, nitko
nece imati niSta protiv toga. Uglav-no- m
to rade Talijani... Ali, najvaz-nij- e
je da uspijemo stvoriti duh
olimpijade, olimpijski duh. Atmos-fer- u
prijateljstva, suradnje, naklo-nost- i,
zelje za zivljenjem u miru i
dobrosusjedstvu. Ta naCela odno-s- a
medu Ijudima moramo prenijeti i
na odnose medu narodima.
M. ABELJEV
"Liternaturnaja Gazeta"
- Profesore, mozete li mi objasniti kako to da, kad je u pitanji
nasa nogometna reprezentacija, kvantiteta nikako ne prijede u
kvalitetu!? j
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, November 16, 1983 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1983-10-12 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000222 |
Description
| Title | 000517 |
| OCR text | t (,P Л l,[ tf ( ' V" -- J H' 12-N- ASE NOVINE, Oktober 12, 1983. JUGOSLAVENSKI NOGOMET DEVETO KOLO U nedjelju 2. oktobra odlgrano je deveto kolo Prve nogometne llge; ovo su rezultatl: Ollmpija-Dlnam- o (V) 2:0 Vojvodina-Dlnamo(-2) 4:2 Sarajevo-RIJek- a 0:0 Cellk-Partlz- an 1:1 Osijek-PrlStln- a 2:0 Vardar-Buducno- st 3:0 Crv.zvezda-2eljeznlc- ar 1 :3 Velez-Slobo- da 2:0 Radnlfikl-Hajdu- k 1:0 DESETO KOLO U srijedu 5. oktobra odlgrano je deseto kolo Prve nogometne lige; rezultatl su slijededi: Buducnost-Crv.Zvezd- a 1:0 Sloboda-RadniC- ki 4:1 2eljeznl6ar-Vele-z 1 :0 Dinamo(V)-HaJdu- k 1:1 PriStina-Vard- ar 2:1 Partizan-Osije- k 3:0 Rijeka-Celi- k 4:1 Dinamo(2)-Sarajev- o 4:0 Olimpija-Vojvodi- na 0:0 Tablica: Rijeka 15, Partizan 13, Hajduk 1 2, Velez 1 2, ZeljezniCar 1 2, Buducnost 11, Crvena Zvezda 10, Osijek 10, SLoboda 10, Sarajevo 9, Dinamo (Vinkovci) 9, Vojvodina 9, Celik 8, Dinamo (Zagreb) 7, Rad-nlC- ki 7, Vardar 7, Olimpija 7. DRUGA LIGA SEDMOKOLO istoCnagrupa Timok— Rad 2:2 GIK"R.Sadiku"-Vlazn- . 3:2 Pelister-Napreda- k 5:1 Sloboda-Bora- c 0:0 Bor-Sutjes- ka 1 :2 Galenika-OF- K Beograd 1 :2 Ivangrad-Tetek- s 0:0 Kolubara-RadniC- ki 2:1 Belasica-Тгерб- а 1 :0 Tablica: Sutjeska, 12, OFK Beo-grad 11, Borac 10, Belasnica 9, Pelister8, Kolubara 7, Vlaznimi 7, "P Sadiku" 7, Sloboda 6, Napredak 6, Bor 6, Teteks 6, Radnifiki 5, Galenika 5, Rad 5, Тгерба 5, Ivangrad 5, Timok 4. ZAPADNAGRUPA Zagreb-No- vi Sad 2:2 Slovan-Bora- c 0:2 Varteks-Slog- a 0:0 Jedinstvo (Br)-Radn- ik 1:1 Leotar-GOS- K Jug 0:1 Spartak-Vrba- s 2:1 AIK— Iskra 1:1 Sibenik-Kikind- a 1:1 Jedin.(Bi)-Prolet- er 0:0 Tablica: Sloga 11, Spartak 11, Iskra 10, Jedinstvo (Bihad) 10, Radnik 9, Vrbas 9, GOSK Jug 8, Kikinda 8, Novi Sad 7, Proleter 7, Jedinstvo (Вгбко) 7, Zagreb 6, Varteks 5, Leotar 5, Borac 5, Sibenik 4, AIK 2, Slovan 2. PROMJENA Svjetska Sahovska federacija je promjenila odluku o susretu polu-finalis- ta za svjetsko prvenstvo. Sovjetski igraci Kasparov i Smis-lo- v su bili diskvalifikovani zato Sto nisu htjeli da igraju gdje im je naredlo predsjednik Federacije. Ta odluka je poniStena na zasjedanju Federacije u Manili. Garry Kasparov ce igrati protlv Viktora Korcnoj, a Vasilj Smislov protiv Madara Zoltana Riblia. Po-bjedn- ik u ovim susretima ce Igrati protiv sovjetskog prvaka Karpova. "RADNlCKI" nastavlja Niski "RadniCki" je pobijedio Svicarsku mom6ad "St. Gallon" (u takmiCenju za UEFA kup) s ukup-ni- m rezultatom (iz dvije utakmice) 5:1 i plasirao se u Drugo kolo kupa UEFA. RUSEVSKI U KANADI Makedonski boksa6 Ace Rusev-s-ki je dobio dozvolu da u Kanadi provede trideset dana i susretne nekog ameriikog ili kanadskog boksaCa. On je devetnaesti na listi Svet-sko- g boksafikog vijeca. 2elio je da susretne evropskog boksafckog prvaka Colin Jonesa, ali Jones nece. Njegov kanadski predstavnik je George Chuvalo, bivSi kanadski boksaCki prvak. U petak Rusevski ce susresti ameri6kog boksaCa Billy Bradleya. Ako pobjedi Bradleya probit ce se medu desetoricu najboljih i to ce mu omoguciti da osigura i boravak u Kanadi. Bar tako misli Chuvalo. CHINAGLIASEOPRASTA Iduce nedelje u Rimu de igrati New York "Cosmos" s talijanskom momCadi "Lazio"; s torn utakmi-co- m Giorgio Chinaglia 6e zavrSIti svoju 20-godiSnj- icu nogometnu ka-rijer- u. On je icjrao za "Lazio" prije odlaska u New York. Cinaglia je za New York postigao 242 gola u 354 utakmice s amerifi-ki- m i kanadskim timovima, a јоб 155 golova u 153 medunarodne utakmice "Cosmosa". .Sarajevo. 4. oktobra, Ta-nj- ug — Jugoslavenska rad.o--televizi- ja cc sa 14. zimskih ohmpijskih igara u Sarajevu т:а jugoslovensko gledaliste o-bczb- ijediti 116 sati programa. U riekohko slutajeva doci ce do paralelnog ohmpijskog pro-grama na prom i drugom programu. Uz to. televizijski pul- - ce pripremati priloge za drug' i treci Dnevnik, kao i informacije za evrovizijsku razmienu. U tom poslu radii ce oko dvije hiljade radnika JKT i drugih sislema i 1600 stranaca. ин gng XT NEW YORK — Broj jedan svjelskog zenskog tenisa Mar-tina Navratilova dala je zanimljiv razgovor za agenciju AP nakon osvajanja Otvorcnog prvenstva SAD u Flushing Mea-dow- u : — Ove sam godine izgubila samo jcdnom — u Parizu od Kathy Horvath. Taj poraz mc je osvjezio, dobro mi je dosao. Dokle ovako? — Sigurno je jedno: ukoliko ponovim јоб jednu ovako iwpjeSnu godinu, mirno cu napustiti tenis. Za statisticare: u posljednje tri godine Navratilova je na- - stupila na 50 turnira, a pobijedila na 35. U mecevima — 235 nastupa. 220 pobjeda! Samo ove godine — 63 meca, 62 pobje- - dc. U okrsajima sa (poslije nje) najboljom igraCicom svijeta Chris Evert Lloyd rezultal je 11:3 za Navratilovu. U zaradi je takoder svjetski broj jedan sa 5.589.756 dolara . . . Vucko je simbol i sluzbeni amblem predstojecih 14. zimskih olimpijskih igara. "ZaSto vuk?" pitao sam sarajev-skog- a profesora Munlra RaSidovi-6a- , koji mi je u ime Gradske skupStlne pomagao pri razgleda-vanj- u. "Vukovi mogu biti losi i zli", odgovorio je Munir, "a ima ih i dobrih i simpaticnih. Sto se tlce, naSega Vufika, taj je izvrstan. To se vidi na prvi pogled. Osim toga, pobijedio je Casno: imao je ozbiljne suparnike u lisici, jelenu, biku i jezu. Ali ako 80 posto filanova ocenjivaCke komisije odlucilo se za Vu6ka." U kabinetu Hajrudina Cengica, clana IzvrSnog vijeca Gradske skupStine Sarajeva, odgovornoga zapripremu olimpijade, osim tradi-cionalno- ga plakata s Vufikom , visio je joS jedan. Na njemu su bili naznaceni obrisi dizalica Sto podi-z- u kuce, mostove, zeljeznicu. Sve je presjekao uofiljiv natpis: "Olim-pijad- a — perspektiva naSeg raz-voja- ". "Recite mi viSe o tomu", zamolio sam ga. "Kad je 18. svibnja 1978. godine u Ateni odluieno da se 1984. olimpijada odrzi u Sarajevu, bili smo veoma ponosni. Ali, odmah nam je bilo jasno da je to I vellko iskuSenje. Takve ispite valja pola-ga- tl samo s ocjenom odliian, ili ne prihvacati se posla. Gradnju olim-pijskih objekata uvrstili smo u petogodiSnji program republike Bosne i Hercegovine. Cijena je priprema i odrzavanja zimske olim-pijade 165,000.000 dolara. RazmiS-Ija- li smo o tomu kako da osigura-m- o taj novae. Lavovski dio ima namaknuti marketing olimpijade. Ta sluzba prodaje domadim i stra-ni- m tvrtkama, poduzecima, komo-ram- a, dionicarskim druStvima, transportnim i drugim organizaci-jam- a pravo koriStenja olimpijskih znakova, izradu znafcaka, medalja, suvenira, albuma, razglednica, te zakljufiuje ugovore s radio i televi-zijski- m kompanijama o izravnim prijenosima iz Sarajeva. Valja re6i da te nam, prema proraSunima, marketing olimpijade donijeti 100,000.000 dolara, a osta-l- o smo rasporedili ovako: jednu trecinu dat te grad, drugu republi-k- a Bosna i Hercegovina, a tre6u — ostale jugoslovenske republike. Tako se moze re'6i da 6e za sarajevsku olimpijadu sredstva pri-kup- iti cijela zemlja. Nakon zavrSetka olimpijade os-t- at ce nam najveiie srediSte zimskih sportova, koje 6e odmah — dan poslije zatvaranja olimpijade — moci primiti 50.00 Ijubitelja zim-sko- g odmora." Devetplanina Nedaleko Sarajeva — u mjestu Rakovica — nalazi se geografsko srediSte Jugoslavije, Bosna i Her-cegovina spoj je Balkana, orijenta, Sredozemlja, ravnifiarskih paSnjaka uz obale rijeka. Prije viSe od stotinu godina na prvoj medunarodnoj privrednoj iz-loz- bi u Londonu, Bosna i Hercego-vina predstavila se svijetu metla-m- a, suSenim kruSkama i Sljivama. Od te strukture izvoza preostale su samo suhe Sljive; 97,7 posto proizvodnje namijenjene izvozu C-ine danas industrijski proizvodi: elektriCne naprave i automobili, avioni i opremazaatomske, termo i hidrocentrale, transformatori, hla-dioni- ci, uredaji za klimatizaciju. Sve je to, osim devet visokih planina oko glavnoga grada socija-listiCk- e republike BiH, koje su sedam mjeseci na godinu pod snljegom, uvjetovalo Izbor Sarajeva kao mjesta odrzavanja olimpijade 1984. Kad su pronadena sredstva za olimpijadu, netko ih je morao i upotrijebiti. Togase prihvatlo Bori-vo- je Knezevid, direktor gradevinske organ izacije Olimpijada — 84. Borivoje se, inace, sa zadovolj-stvo- m prisjeca rada u Sovjetskom Savezu, gdje je kod So6ija — u Dagomisu — zajedno sa sovjet-ski- m kolegama gradio veliki hotel-s- ki kompleks. Inturista. Njegov zamjenik Dzemaludin Muhameda-gic- " takoder je radio u Dagomisu. Uz zavrSenu stazu za bob Borivoje Knezevid je rekao: "Evo joS jednog primjera da ve6 sad razmlSljamo o tomu Sto cemo poslije olimpijade. Stazu za bob konstruirali smo tako da se poslije olimpijskih natjecanja taj 1700-metars- ki flijeb moze podi-jeli- ti na tri samostalne staze za amatere." OtiSli smo potom do mjesta gdje ce biti olimpijsko selo. Gradnja 6e se okoncati do 1. studenoga 1983. Najprije se mislilo da ce kao olimpijsko selo u toku onih 12 dana u veljaCi 1984 — od 8. do 19. — posluziti studentsko naselje "Brat-stv- o i jedinstvo". Od te se zamisli odustalo, jertrebalo bi mnogo toga pregraditi i adaptirati za osebujne potrebe sportaSa. "Jeste II razmiSljali o tomu da sportaSe smjestite u hotel?" pitao sam Borivoja. "NaS Olimpijski komitet bio je od pofcetka protiv toga", odgovara. "Jer olimpijadu ne Cine samo sport, natjecanja, rekordi. To je, ako hocete, zamisao idealhog ure-den- ja svijeta, oblik zajedniCke pri-jateljs- ke koegzistencije predstav-nik- a razliCitih nacionalnosti.-vjero-ispovijesti- , uvjerenja, pogleda. Razmjestimo li ih po hotelima, propast ce vazha strana olimpijade. Igre ce se pretvoriti u svjetski Sampionat. Uzgred, mjesto za olimpijsko selo izabrano je tako da bude blizu svakoga sportskog ob-jek- ta — a svi su smjeSteni u polumjeru od najviSe trideset kilo-metar- a." Olimpijski duh "Da bismo sprijeCili prometne teSkode, zaguSenja, zakrCenost, nedostatak autobusa", nastavlja Borivoje, "gradimo prstenastu ces-t- u koja ce povezati sve olimpijske objekte. To znaCi da 6e na olimpij-sk- oj trasi promet te6i u jednom smjeru — po prstenu. Poslije zavrSetka olimpijade cesta te skra-ti- ti i pojednostaviti promet izmedu sjevernih krajeva zemlje i Jadran-sko- g mora. DanaSnje su ceste preopterecene usred sezone. Za trajanja Olimpijade zamolit cemo gradane Sarajeva da se ne koriste svojim vozilima. Tako je bilo i u Moskvi za olimpijskih igara." Kad je odluCeno da se igre odrze u Sarajevu, strana Stampa nenak-lonjen- a Jugoslaviji pisala je: "Oni nemaju novca, nemaju iskustva, nije im trebala biti povjerena. Olimpijada 1984. propast ce, do-zivj- et krah." Sad kad su struCnjaci Meduna-rodnog- a olimpijskog komiteta oci-jeni- li prve objekte ocjenom oa7- - 6an, kad je predsjednik MOK-- a Juan Antonio Samaranch, koji je nekoliko puta boravio u Sarajevu, dao najviSu ocjenu onomu Sto je ucinjeno, kad je svlma jasno da se poStuju rokovi te da opCenito sve ide kako treba, duSebriinici Sute. Razgovor o opcem oduSevljenju s kojim se stanovnici Sarajeva, Bosne i Hercegovine, cijele Jugo-slavije, spremaju za skori dogadaj, nastavio sam s Pavlom Lukacem, direktorom za odnose sa Stampom Organizacionog komiteta Olimpi-jade 1984. Pavle je rekao da ce prijave za, sudjelovanje na olimpijadi poCeti stizati tek kasnije, ali ima nekih predvidanja. Organizatori olimpija-de raCunaju sa sudjelovanjem 50 zemalja, koje ce u Sarajevo poslati 2200 sportaSa. Zajedno s njima do6i 6e i oko 1000 sportskih radnika, funkcionara MOK-- a, na-cional- nih olimpijskih komiteta, medunarodnih sportskih federa-cija. "SportaSi ce biti smjeSteni u jednokrevetne i dvokrevetne sobe. Jelovnik 6e za sve biti jednak, kao i kod vas u Moskvi", kaze Pavle. "To potpuno odgovara zahtjevima voda svih reprezentacija. Dakako, ako netko zeli unijeti u prehranu spor-taSa nacionalne elemente, nitko nece imati niSta protiv toga. Uglav-no- m to rade Talijani... Ali, najvaz-nij- e je da uspijemo stvoriti duh olimpijade, olimpijski duh. Atmos-fer- u prijateljstva, suradnje, naklo-nost- i, zelje za zivljenjem u miru i dobrosusjedstvu. Ta naCela odno-s- a medu Ijudima moramo prenijeti i na odnose medu narodima. M. ABELJEV "Liternaturnaja Gazeta" - Profesore, mozete li mi objasniti kako to da, kad je u pitanji nasa nogometna reprezentacija, kvantiteta nikako ne prijede u kvalitetu!? j |
Tags
Comments
Post a Comment for 000517
