Nase Novine, February 28, 1985

              Menja se
nas broj £5fKT 11
telefona. II Кћ
Posle 16. decembra, nazovite " зЦЗу
392— i zatim ista cjetin broja
oznacena na plavim stranicama
vaSeg telefonskog lmenika
ZOMAM LAKIC ISKLJUCEN IZ SK
TITOGRAD (Tanjug) — Opcinski
komitet Saveza komunista Titograda
lskljucio je jednoglasnom odlukom iz
svoje partijske organizacije dra Zorana
Lakica rccencnta knjige Vcsehna Du-reti- ca
"Savcznici ljugoslovenskaratna
drama' ' Ponovljena je opca ocjena da
je knjigaantikomunisticki l kontrarevo-lucionarn- i
pamflet koji negira histonj-sk- e
cinjenice nase rcvolucije Dava-nje- m
pozitivna misljenja, kako je rece-nt),
recenzent se, u stvan, sloio s ne-prihvatlji- vim
porukama autora knjige
Sudjelujuci u raspravi dr Zoran La-kic
je rekao da je dvotomni mkopis od
1969 stranica primio ouci novembar-ski- h
praznika 1984. godine. Za recen-zij- u,
koju je trebalo da zavrsi do sredine
januara, ostalo mu je malo vremena,
ali je prihvatio da je napise rukovodeci
se iskljucivo reprezentativnim izdava-ce- m,
Srpskom akademijom nauka i
umetnosti. Nabrajajuci pojedinacno
manjkavosti knjige, koje je naveo i u
NASE NOVINE
Gaso }ug,osovenskb sejeruka nyAovb
polomaka ru Sevemodmerckom konUncnUi
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC 1 19 Spadma Ae , Toronto. Ont MW 2L1
Tclcfon (41(5) 593-502- 5
PREDSEDNIK Pml Adea Rok
Sl-KRETA- RI BoddrPakou. Sufi)dYernvi.
BLAGAJNIK MiNohmc
GLAVNI I ODGOVORNI L'RI DNIK
Vadskv Gau.
UREDNICKI KOLLGIJUM Pvo an
Doknc , Dame Pwudes . Реш Кич ae l BaU
BaUc, Mke Grbc, Mdenko Popovvt
DOPISNICI Prof VUdimuTomovu. (Uni
crsity of St Chalhannes), Anton KosieW
(Welland), Dusan Pvumk (Chicago). Bo'a
Spacek (New York), Wank Fudunc (Vanuni-er)- ,
Margdrev Slavcec (Los Angeles, Cali-fornia),
Josp Svanvc-SUun- os (Rim, Italija),
xpaTeofanovc(Remacheid, Zap NemaCka).
Mrd Sttbac (Pari7, Prancuska)
DOPISNICI 1ZJUGOSLAVIJE Or Muko
Markovvc , Lukd Mavkovc , PeUr Kumc , Muos
Kondc, Akksandav Cnc, Sttdbnjd MakUc,
Novca Mc, prof Duvvnka LCuu Nkokv
Drenov dc
IZDAVACKI SAVET Vojm Grtnc. Josvp
Kovacc, Sunko Mud7ekd, Kalanna Koslc,
Nhkna Bovvc, Ana DumwC, Lepa Rajnovc,
BonsVav NeskoNfve Ro7aya Dwjakuvvc, Dvno
Majkoc, Wan Pnbank, Mk Pajdk, jd
Bubao, Pavao Rddmanvc, Qstoja Kovacevk,
Vklov Arar, Dusarv Sfanav, Myan Pelrovk,
Jobn Sevennsk, Mate Svavvs, Mamn Karavavwc,
Stdan Bodc , Peko Qrmttovk , WUbcaMmchm ,
A Geracb, Leo Васлсћ, Bosko Madcnoc,
Mos "Vukcevk, Josp Suuc, Rud Gieg,oras,
Sunko Bof , 1омр Gabrc, Чса Pettovic
Subscription $35 00 per year (First Class
Mail extra) Single copies 75 cents Adverti-sing
rates on request Second Class Mail Reg-istration
NO 0378
Broj tekucegraCuna Yug Can Pub 970401
Toronto Dominion Bank, Branch I 19 Spadina
Ave , Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada
"Nae novine" i?Iae cetvrtkom Pretplata
iiiosi $35 00 godisnjc, pojcdini pnmjeiak 75
tenti Cjcneoglasa na ahtjev "Nae novine"
su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili
listovi "Novosti", "Srpski glasmk", "Edi-nost- ",
"Slobodna Misao", "Pravda" l "Bor-ba- "
kao i "Narodni Glasnik" i drugi naprcdni
listovi koji su mu prethodili u Sedinjenim
Dravama
Redakaya odovara a ncpolpsane maevjd--e
Polpsam Cavci таглЈи тчугпуг auVotd
Dops se ne vracaya.
recenziji, Lakic je naglasio da su one
bile dovoljna opomena tdavacu da
preispita navode 1 atrai dodatnu re-cenz- iju
Medutim, po njecima Lakica,
njegova recenzijaje bila samo fomial-nos- t,
jer )e idavac donio odluku o
stampaniu sporne knjige 22 januara,
cetin danma pnjc nego sto je on avrsio
svoj posao Osim toga, rekao je Lakic,
kada se knjiga pojavila u prodaji, sre-dino- m
maja, lzmijenjeni su naslov 1 pet
polavlja, o ccmu on nije obavijesten
Clanovi Opcinskog komiteta nisu
prihvatili te "olakotne" okolnosti,
smatrajuci da bi recenzija dra Zorana
Lakica 1 da je stigla prije bila samo
podstrek izdavacu da knjigu stampa.
Kao poznati ucenjak, dajuci recenziju
o materiji koju dobro poznaje, morao
se ograditi od neprihvatljivih i antisoci-jalisticki- h
poruka autora knjige.
Zbog nesamokriticnosti, oportuni-zm- a,
nebudnosti, izostajanja idejne
borbe protiv te opake knjige, clanovi
titogradske partijske organizacije, po-sli- je
duze rasprave, izrekli su dru Zo-ran- u
Lakicu mjeru idejno-politic- ke od-govorno- sti
— iskljucenje iz Saveza ko-munista
na koju je on najavio zalbu.
Kl
Pre 40 godina, 28. novembra u staroj
Jugoslaviji odrzani su prvi parlamen-tarn- i
izbori za Ustavotvoinu skupstinu
Kad je Komunisticka partija Jugosla-vij- c
istakia listu kandidata za naiodne
poslanike, i pored represahja, sikanira-nj- a
i raznih podmetanja, radnickaklasa
i ostali radni i siromasni slojevi pripre-mi- h
su se za izbore i masovno glasali
za listu KPJ. Izbori u Beogradu protekli
su u znaku te velike pobede. Slicno je
bilo u Zagrebu i Ljubljani. O uspesima
u Dalmaciji, Makedoniji i Crnoj Gori
tadasnja radnicka stampa je izmedu
ostalog, zabelezila "nasajepobeda ve-licanstve- na".
Najvi§e komunistickih
poslanika izabrano je u Makedoniji —
18, u Srbiji — 12, u Hrvatskoj — 7,
u Vojvodini — 5. Slovenija, CrnaGora
i Bosna i Hercegovina dale su po cetiri,
Dalmacija dva kandidata. — Lista Ko-munistic- ke
partije Jugoslavije dobila je
ukupno 198.736 glasova, odnosno
12,4 odsto biraca je glasalo za komuni-stick- e
poslanike. Komunisti6koj partiji
pripalo je 59 poslanickih mesta u Usta-votvorn- oj
skupstini — Po broju posla-nika
KPJ je bila treca, odmah posle
Demokratske i Radikalne strankc. Iz-bo- rni
rezultati su pokazali da je Komu-nisticka
partija Jugoslvije osvojila zna-caj- ne
pozicije u zemlji i potvrdili da su
mase radnog naroda prihvatile KPJ kao
svoju partiju, ukazavSi joj poverenje
da ih ona vodi u borbi za resavanje
osnovnih socijalnih i svih drugih pita-nj- a.
NESVRSTA.NOST
NA.JM01L,JI PUT
'ЧШКГ
Novinar "Nesweek"-a-, Pierre Lelouche,
pokusavao je da provocira Radziva Gandhia.
шЖш№ш8вШка1В3Ш, ЈЖШ
Lellouche: Vas nednvni tnjumfu
Pandzabu, gdjc su se biraci odazvali u
velikom broju usprkos pozivu Sikha na
bojkot, oznacioje korak naprijed u rje-savan- ju
problema terorista iz redova
Sikha. AH sto je sa glasnima da Paki-stan
pomaze tc teroriste?
Gandhi: Nisu to samo glasine.
Sluzbeno smo prosvjedovali kod Paki-stana- ca
i pruzili im cvrste dokaze. Ipak,
uvjereni smo da se problem moze rije-§i- ti
na dva nacina: politickim promje-nam- a
treba unistiti rasadnike terorista
— zato su izbori u Pandzabu osobito
vazni — i snaznom policijskom akci-jo- m
protiv onih koji su nepopravljivi.
P. Kako ocjenjujete stanje pakistan-sko- g
atomskog programa? Imaju H
bombu, Hi ce je uskoro imati?
O: Drzimo da se situacija razvija vrlo
lose. Imamo cvrste dokaze da je njihov
program napredovao i posredne dokaze
da grade bombu — takvu koja je upe-ren- a
uglavnom u nas. Saznah smo iz
dokumenta koje su Iranci uzeh iz ame-rick- e
ambasade u Teheranu, da lovci
bombarden F-1- 6 isporuceni Pakistanu
treba da se upotrijebe protiv Indije, a
ne u Afganistanu.
P: Sto cete uciniti ako Pakistan po-sta- ne
atomska sila?
O: Moramo se ozbiljno brinuti o svo-jo- j
sigurnosti. Nc zelimo naciniti bom-bu.
Nadam se da neccmo ni morati.
P: Za vrijeme vaseg nedavnog po-sje- ta
Sjedinjenim Drzavama bilojego-vor- a
o vecem indijskom kupovanju
americkog oruzja. Mozete li nam reci
nesto vise o tomu?
O: Imali smo lose iskustvo s oruzjem
iz Sjedinjenih Drzava. Bilo je zastoja
u opskrbi opremom i rezervnim dijelo-vim- a,
a Sjedinjenim Drzavama poslu-zil- a
je vojna pomoc kao politicko oru-zj- e.
Mislimo da je vecina americkog
oruzja preskupa. Sjedinjene Drzave
odugovlacile su pregovore ponekad
dvije godine — mozda i vise — a tada
su nam nametnuli uvjete koje nismo
mogli prihvatiti. Dakle, bit ce to tezak
proces, ali rekao sam Sjeinjenim Drza-vama
da nemamo predrasuda.
P: Oko 70 posto indijskog oruzja je
sovjetskog porijekla. Jeste li zabrinuti
da ce Indija postati previse ovisna o
Sovjetima?
O: lmamo mnogo francuskog i bri-tansk- og
naoruzanja. Gotovo sve nase
naoruzanje proizvedeno je u Indiji —
ne samo proizvedeno po licenci nego
upravo i razvijeno kod nas. Sto se tide
Sovjeta, prilicno smo sigurni da nas
nece ostaviti na cijedilu u kriticnom
trenutku.
P: Imate li povoljno rjesenjc za Af-ganista- n?
O: Zeljeli bismo da Afganistan budc
nesvrstan i nezavisan. Mi smo protiv
intervencijc i mijesanja u stvari drugih
zemalja.
O: Postoji li indijski recept za izlaz
iz skripca u Afganistanu?
O: Ne, ali pokusali smo razgovarati
sa svim umijesanim stranama. Nakon
razgovora s predsjednikom Reaganom
za vrijeme mog posjeta Sjedinjenim
Drzavamam mislili smo da Washington
zeli rjesenje. Ali izgleda da se stav ne-znat- no
promijenio ubrzo poslije posjeta
jednog visokog pakistanskog drzavnika
Sjedinjenim Drzavama. Pakistan do-bi- va
znatnu vojnu i ekonomsku pomoc
zbog oroblema u Afganistanu.
P: Zelite li reci da je Paksitan zain-tcresir- an
da se rat nastavi?
O: To je vrlo tesko reci. Ali oni sva-kak- o
imaju konsti od njega.
P: Indija je sada cctvrtavojna sila u
svijetu i druga u Aziji Sto je ostalo
od miroljubivih snova Gandhija i Ne-hru- a
?
O: Imamo duge granice i mnogo pro-blema
duz njih; narocito na sjeveru i
zapadu . To objasnjava stanoviti stupanj
naoruzanja. Gandhijev i Nehruov san
o nenasilju vidimo kao cilj. Mi smo
medu najsnaznijim zagovornicima ne-svrstano- sti,
jer to je najbolji nacin da
se postignu nenasilje i razoruzanje.
P: Sto podrazumijevate pod idejom
"Indijski ocean zona mira"? Je li to
nacin da se uspostavi indijska prevlast
u torn podrucju?
O: Ne. Uciniti Indijski ocean zonom
mira znaci da ce sve strane sile povuci
svoje brodove — napose svoje nu-klear- ne
brodove. To takoder znaci da
ce neke drzave zakljuciti neke mirovne
sporazume ukljucujuci i denukleariza-ciju- .
P: Zar ne msilite da bi to posluzilo
sovjetskim i uteres una u torn podrucju?
O: Ako se sve velike sile povuku,
tada to nece sluziti nicijim interesima.
P: Za manje od godinu dana svoje
vladavine izgleda da ste svojim uspje-ho- m
impresionirah svakoga i u Indiji
i lzvan nje. Jeste lizadovoljni postignu-tim- ?
O: Da i ne. Ucinili smo znacajan
napredak na nekim podrucjima, kao sto
je autonomisti6ki pokret u Pandzabu i
Asamu i u nekim ekonomskim pitanji-m- a.
Ali na mnogim drugim podrucjima
treba uciniti joS mnogo toga.
GANDIJEV POZIV
ZIJA UL MANU
Indijski premijer Radziv Gandi
pozvao je pakistanskog predsednika
Zija ul Haka da ovog meseca prisu-stvuj- e
pustanju u rad indijskog nuklear-no- g
reaktora. O pozivu javlja AP iz
Tokija, gde je indijski premijer zavrsio
zvanicnu posetu Japanu.
Zija ul Hak treba da zvanicno poseti
Indiju sredinom decembra, kada je
planirano i pustanje u rad nukleamog
reaktora.
Sadasnje odnose Pakistana i Indije
odlikuje medusobno nepoverenje u
vezi sa nuklearnim programima dveju
zemalja. Obe strane tvrde da razvijaju
nuklearnu tehnologiju iskljucivo u mir-nodops- ke svrhe.
Zija ul Hak je predlozio medusobnu
inspekciju nuklearnih postrojenja, ali
je Indija to odbila tvrdeci da Pakistan
trajno razvija nukleamo oruzje, pa in-spekc- ija
ne bi posluzila svrsi.
Indijska stampa prenosi Gandijevu
izjavu da je poziv Zija ul Haku upucen
da bi se pakistanski predsednik uverio
u indijske miroljubive namere. Gandi
je, takode, rekao da se odnosi Indije
Pakistanom poboljsavaju.