Novosti, December 29, 1945

              STRANA
Vcucrcgre'Cicc ipcycpct'c'rc''cx cxcc : 5
Vy&
v
y
4
Sto znate o
lusnaalt?
EđđAMlvMJiMiliaidiaAXiJJJilJ
HAMILTON
O najranijoj historiji Hamilto-n-a
je vrlo malo zabilježeno i pre-ma
toma nije moguće nešto točni-„eg- a
o tom natnserti tko je bio od
prvih bijelih posjetioca na tom
mjestu 22a sigurno je zabiljeieno
samo to da je glasoviti francuski
istraživač po imenu Rene da la
Salle 1G6K bio neko vrijeme kod
"Head of the Lake" (Glave jeze-ra)
kako se je mjesto dn%njg
Hamiltona u ono vrijeme nazira-lo
Ali ima ipak znakova u bilješ-kam- a
koje pokazuju da je tamo
dolazio i jedan drugi Francuz po
imenu Etienne Brule koji je bio
vodič i tumač za Charaplaina Pa
se miđli da je on u toj okolici bio
jo5 1615 godine
Tako izgleda da su Indijanci
bili jedini naseljenici današnje
okoline Hamiltona sve do Ameri-čkog
rata za slobodu nakon koje-ga
se je veći broj Ujedinjenih Lo-jalis- ta
ovdje naselilo Oni su došli
uz mukotrpan i teški put sa juga
Život ovih pionira Hamiltona
nije bio lagan Mnogi su morali
svoje dobro uredjene kuče ostaviti
na jugu u Americi a buduč da u
ono vrijeme nije bilo ni govora o
nekim prevoznim sredstvima to i
pokućstva kao i drugih potrebština
nisu mogli sa sobom dopremiti Sto
bi bilo od nekog značenja
I tako su Lojalisti morali početi
sasma iz nova Prve kuče su si
gradili iz neotesanih oblica i čes-to
samo od jedne sobe A kako je
bilo vrlo malo stakla to im je za
prozore sluiio ili namašćeni papir
ili su večim dijelom otvore prozo-ra
sakrivali sa krznenim kožica-ma
Dimnjake su pravili iz gline i
pletera a stolove stolce i drugo
pokučstvo izradjivali su ručno iz
hrapavog drva
Lojalisti su se naseljavali u
Gornju Kanadu (Ontario) kroz
nekih dvadeset godina počam iza
Američkog rata za slobodu Pri
koncu razdoblja ovog naseljiva-nj- a
došao je u Kanadu takodjer
PET NOVIH PRETPLATA
ZA NOVOSTI
Sakramento Calif USA —
Nakon 34 godine sastao sam se u
sunčanoj Californiji sa svojim
bratom Ivanom Prigodom našeg
sastanka veselju rije bilo kraja
Izgrlili se i izljubili onako po
bratski Prva riječ brata Ivana
bila je: "da li si brate primio listo-va
iz stare domovine i da li znaš
na čijoj su strani bila naša bra-ca"?
Kad sam mu pokazao list od
mog sina i kad je vidio da su naša
braca uz ntrod bio je tako veseo
da prosto neznam ito bi ga moglo
bolje razveseliti
Iako sam bio umoran putujući
4 dana i noći nisam iiao spavati
za 24 sata posto je bilo previše
posjetioca Moja vrijedna nevje-sta
preko telefona obavijestila
prijatelje čim sam došao
Ovdje je naš narod jako prija-zan
a osobito moji Hercegovci
Ne sramim se kasati da su moji
kao za nekoje u Kanadi U ovom
mjestu Hercegovci su napredni
!Judi i pomaiu nalem narodu u
'nroj domovini Tadodjer su do-- :!
situirani pa je čak jedan naš
Hercegovac i milijuner
V listu vam Šaljem 5 novih
pretplata To je sve Sto sam do
sada polučio Ja ču sa radom na-staviti
tj nastojati dobiti čim
vi Se novih pretplata
Joso Glavaš
Kanadski novinar i pisac go-voriti
će o Jugoslaviji u slije-dećim
mjestima:
E3RKLAND LAKE
Subota 5 januara
8 sati večerom u
Ukrajinskom Rad Domu
TIMMINS I
SO PORCUPINE:
Nedjelja 6 januara
8 sati večerom
Palcee Theatre (3rd Ave
Timmins)
SUDBURY
Nedjelja 13 jasoars
8 sati veotro
Ccpital Theatre
Skupštine priredjuje Vijeće
AA
ft
ft
I
X
ft
XxXX
U PROŠLOSTI
znatan broj Holandesa iz Pennsjrl-vmnij- e
Ovi Holandesi nisu htjeli
uzimati stvarnog oesUa u revolu-ciji
jer da im to priječi njihova
vjera pa radi toga ih pobjednički
Amerikanci nisu rado gledali S
toga su se Holandesi Pennsvlvani-j- e
priključili Lojalistima i krenuli
zajedno s njima za Gornju Kana-du
gdje su se nadali opet uživati
podpunu slobodu svoje vjerske
&auke
Jedan Lojalist po imenu Robert
Land koji je bio i teiko ranjen za
vrijeme revolucije bio je prvi od
svih doseljenika koji si je sagra-dio
kuću negdje na mjestu gdje se
sada nalazi grad Hamilton
A jedan od
gradjana u javnim poslovima on
dašnjeg naselja "Head of the La-ke"
bio je mladi čovjek po ime-nu
George Hamilton On je došao
u ovo naselje iz Niagara nad je-zerom
i odmah po svojem dolasku
počeo se zanimati za razvitak i za
buduće osnove naselja Pa kad je
dolio do pitanja kako okrstiti na-selje
bilo je odlučeno nazvati ga
"Hamilton" što je bilo u počast
ovog mladog čovjeka koji je mno-go
svojeg vremena i snage utrošio
za dobrobit toga naselja
Porast Hamilton je bio na po-četku
spor 188 imao je tek 2840
stanovnika A do 1840 već je pos-kočio
na 6832 pa su se gradski
oci postarali da Hamilton postane
grad Kad je bila sagradjena
"Great Western" željeznica do Ha-miltona
to mu je dalo prednost
pred drugim mjestima u okolici u
pogledu što se tiče industrije
Kroz sljedeće desetgodište sta-novništvo
se je potrostručilo i bio
je vidljiv znatan napredak A da
se grad dovede što bolje moderno
stanje gradsko vijeće je odglasalo
$800000 za uredjenje vodovoda i
općenito nikada nije žalilo potro-Sak- a
za bolje uredjenje i uljepša-nj- e
grada Ali je posljedica te gor-ljivosti
bila da se je grad u nov-čanom
pogledu skoro upropastio
pa je proživljavao teške dane od
1856 do 1807 kroz koje vrijeme je
broj stanovništva stajao na mje-stu
U tom teškom vremenu histori-je
Hamiltona u Sjedinjenim Dr-žavama
je izbio gradjanski rat
što je opet oživilo promet izme-dj- u
Kanade i Amerike Tvornice
Hamiltona su opet proradile pu-nom
parom i u razmjerno krat
kom vremenu grad se izvukao iz
novčanih neprilika
Hamilton je imao još nekoliko
manjih neprilika ali od 1867 pa
dalje počeo se stalno i sigurno
razvijati te je tako došao do ta-danjeg
stanja da je peti najveći
grad u Kanadi
Tokom svojeg razvitka od ma-log
seoca do vodećeg industrij-skog
središta Hamilton je u mno-goče- mu
bio "prvi" Tako je oko
1880 godine prvi Mljeli papir iz-radj- en
u Kanadi došao iz tvornice
u Hamiltonu Godine 1887 prva
kanadska mlatilka bila je izra- -
djena u Hamiltonu 1845 bilo je
osnovano prvo Kanadsko osigura-vajuće
društvo u tom "slavohlep-nom
gradu"
Prvi odjel IODE za Ontario
bio je osnovan u Hamiltonu a pr
vi sastanak "Canadian Club" udru-ženja
skupio se u ovom gradu
Ima toga još i više u čemu je Ha
milton bio "prvi" a što ujedno
dokazuje da je Hamilton bio i da
jest jedan od vodećih naših kanad
skih gradova kako na trgovač
kom tako i na kulturnom polju
(U drugom broju — Hamilton
danas)
'aaaaaaaaPasiFBv fsjJHLpi
ni
msaYsBBSBsQ£iSllS'i3P9l£i
r
Kanadskih Južnih Slavena
-B- mfBJHfBHfBJHIEfBfBJmBIBm
RAYM0ND A-OT-R
DAVIES
SCHUMACHER
najdjelotvornijih
aaaaaaaaV&l v-USeS- m
Maršal Tito o odnosima izmedju
Jugoslavije i Italije !
(Prenes sa strl)
NEOSNOVNE OPTUŽBE U
TALIJANSKOJ ŠTAMPI
Talijanska štampa optužuje ju-goslavensku
vojsku da je interni-rala
nekoliko hiljada talijanskih
gradjana u zoni A Te optužbe su
u cjelosti tendenciozne i neodgo- -
varaju stvarnosti Naša vlada je
u beogradskom sporazumu o de
markadonoj liniji u Julijskoj Kra
jini čvrsto odbila zahtjev savez-nika
za povratak tih navodno in-terniranih
talijanskih gradjana
za koje su jugoslavenske vlasti
kazale da su ih deportirale kod
njihovog povlačenja iz zone A
Odbila je jednostavno zato što nit
je bilo niti ima takvih internira-ca
u Jugoslaviji Pa prem je ju-goslavenska
vlada time istakla da
nema takvih interniraca talijan-ska
vlada je ponovno kroz savez-ničke
predstavnike poslala listu
jugoslavenskoj vladi sa imenima
2500 Talijana koji da su navodno
internirani Ta lista je vrlo dvoj-nog
karaktera jer je proizašla iz
istrage gdje se abrajaju osobe
koje su pale u ruke za vrijeme
partizanskog rata u 1942-4- 3 godi-ni
i takodjer 1944 godini u borbi
protiv jugoslavenskih partizana
na strani njemačkih i talijanskih
fašista Dalje u listi se nalaze
imena osoba koje su pripadale nje-mačkoj
Todt organizaciji pa čak
i imena njemačkih gradjana od
kojih se za nekoje doznaje da živu
u Njemačkoj U listi se takodjer
spominju osobe koje živu u zoni
B pod jugoslavenskom upravom
Nalaze se i imena jugoslavenskih
gradjana koji živu u Jugoslaviji
Spominju se i imena talijanskih
vojnika koji su pali Za vrijeme
rata ili su pak u zarobljeništvu
Takodjer se spominju imena onih
osoba koje se slobodno kreću u
zoni A pod savezničkom upra
vom
Na listi su takodjer imena oso
ba koje su se na prvog augusta
1945 nalazile u koncentracionom
logoru u Buchemvald čekajući
tamo na repatrijaciju
Ti i mnogi drugi slični primjeri
koje smo postavili u našem odgo-voru
jasno označuju tendencioz-nos- t
talijanske vlade u sastavu do-kumenata
za kompromitiranje Ju
goslavije kako bi otupila oštricu
jugoslavenskih optužbi protiv Ita-lije
Na osnovu ove slabo sastav-ljene
liste navodnih interniraca
nekoji odgovorni ljudi talijanske
vlade predusreli su našeg pred
stavnika u Italiji sa zahtjevom za
povratak osoba nabrojenih u listi
kao sa preduslovom za pregovore
o uspostavi normalnih odnosa
Sto sve to znači? To znači da
nekoji sadanji vladari u Italiji
koji takodjer uživaju potporu pre-ko
granice nisu zainteresirani u
uspostavu dobrih odnosa sa Jugo-slavijom
To znači da nekoji ljudi
možda većina njih u Italiji nasto-je
ovako neosnovnim i smiješnim
načinom izbjeći obaveze Italije
prema Jugoslaviji kao zemlji ko-ja
je bila žrtva agresora
JUGOSLAVIJA ŽELI DOBRE
ODNOSE SA ITALIJOM
Želi li Jugoslavija dobre odnose
sa Italijom? Da Jugoslavija želi
podržavati dobre odnose sa Itali-jom
ali pod kojim uvjetima Pr-vo
pod uvjetom da talijanska vla-da
prizna da je Jugoslavija bila
predmet imperijalističkog napada
po Italiji bez razlike vladao u ono
vrijeme tamo Mussolini ili netko
drugi jer to je historijska činje-nica
Drugo da talijanska vlada
prizna ogromne žrtve i štete koje
je Jugoslavija podnesla za vrije-- 1
me okupacije po ta'ijanskim tru-pama
Treće da Italija prizna
opravdanost jugoslavenskih teri-torijalnih
zahtjeva što se pak
tiče reparacionih i teritorijalnih
pitanja to se može definitivno od-lučiti
pregovorima Ovako ima
ne Italija nego Jugoslavija pravo
podnaiatl uvjete
Jugoslavija je spremna ići do
skrajnih granica da se stvori spo-razum
Izmedju Italije i Jugoslavi-je
i
za uspostavu dobrih odnosa i
čuvanje mira u buduće Jugoslavi
ja ne želi zlo Italiji a najmanje i
njezinom radnom narodu Jugo
slavija takodjer ne želi materijal- -
no uništiti Italije ali ona se ne
može odreci naplate za počinjenu
štetu jer njoj ta naplata treba
kako bi nadomjestila berem one
najveće štete koje sa počiniH oka- - i
patori i zacjelila rane svog
da
Mi znamo da je talijanski rad--
narod u teškoj ekonomskoj bi- -
jedi Fašistički pastolovi su po--
gotovo u prošlom krvavom ratu
nanesli velike štete talijanskom
narodu pa stnji na njemu da pod- - ia i i-p- ravi kri icu k ju s--u ta- -
arik past 'om iK":~i'i rad dru
'EEHfEEJ&fHHnHEHEEfuig i ratr Lx Ist t=a p t- tretr --
NOVOSTI Subota 29 decembra 1945
istinske demokratske sile I U lije
zaustave razne fašističke provo-kacije
koje svim snama nastoje
da ponovno goje mržnju talijan-skog
naroda prema narodima Ju-goslavije
Razne laii fašističkih i
pro-faiistič- kih novina u Italiji o
"progonima" talijanskog stanov-ništva
u Istri i Slovenskom Pri-morju
mogu štetiti Italiji kao i
Jugoslaviji Talijansko stanovni-štvo
na teritoriju pod upravom
jugoslavenskih vojnih vlasti uživa
jednaka prava kao i slovenski i
hrvatski stanovnici Ta činjenica
je vrlo dobro poznata odgovornim
ljudima u Italiji ali ipak šire od-vratne
laži o navodnom proganja-nju
Talijana pod jugoslavenskom
upravom Je li to potrebno i kuda
to vodi ? Misle li oni da će pogreš-nim
prikazivanjem stanja u Istri i
Slovenskom Primorju skrenuti po-zornost
javnog mišljenja u kri-vom
pravcu i tako postići svoje
ciljeve tj ponovno vladati na te-ritoriju
kojeg su dobili neisprav-nim
putem?
MARK TWAIN0VA
PRVA ZARADA
Glasovitog američkog pisca
Mark Twaina upitali jednom da li
se sjeća kada je zaslužio prvi no-vac
— O sjećam se vrlo dobro —
reče pisac — premda je to bilo
već vrlo davno jer sam onda bio
još dječarac U našoj je školi bilo
strogo zabranjeno kvariti klupe
osobito nožem Krivac je morao
platiti pet dolara odštete ili jav-n-o
primiti šibe Jednoga dana je
mene zadesila sreća da sam mo-rao
priznati ocu kako sam na
pravio štetu na svojoj klupi
— Samuele — reče mi na to
otac — ja ne smijem dopustiti
da bude osramoćeno naSe ime i da
te javno kazne Ja ću dakle platiti
kaznu ali da ništa ne izgubiš do-d- ji
malo u moju sebu
U očevoj me je sobi stigla na
ravno zaslužena kazna na Izvjes-nom
dijelu tijela ali otac je ipak
promašio ono što je time želio po-stići
Ja sam otvrdnuo na Šibe i
silazeći niza stepenice držao sam
jednu ruku na onom dijelu tijela
koji me je bolio a u drugoj ruci
pet dolara
— Ako sam pretrpio jednu kaz
nu — pomislih — podnijet ću i
drugu Vratio sam se dakle u ško-lu
i primio šibe a pet dolara mi je
ostalo u džepu
To mi je bila prva zarada u ži
votu
E J Laasko nije izabran
za 100 glasova
Timmins Ont — Samo nešto
oko 100 glasova manjkalo je EJ
Laasku generalnom upravitelju
Workers Co-operat- ive što nije
izabran u izborima za općinsko
vijeće koji su se održavali 14 de-cembra
No ipak prem je po prvi
puta kandidirao dobio 937 gla-sova
skoro tri četvrtine prma
onom kandidatu ko!i je dobio naj-više
Majnerska unija nije uzela
učešća u izborima Ona je u izbo-rima
odbila nositi barjak progre-sa
za gradske reforme koje želi
veliki broj stanovništva Nije čak
uspjela ni zainteresirati radnike
u općinske izbore što dokazuje
to da je dosta mali broj glasalo
Samo Tom McNiel član unije
i jedan od lokalnih vodja CCF us--
pio je oko sebe mobilizirati dovo-ljan
broj radničkih glasova da ni-je
bio poražen Dobio Je nešto oko
100 glasova više nego Laasko
Kao istinski radnički kandidat
EJ Laasko bio je jedini koji je
u izbornoj kampanji zagovarao
potrebu progresivnih reforma i
prebacivanje poreznog tereta sa
ledja majnera na krupne interese
zlatnih baruna
Mike Karol istaknuti unionista
bivši predstavnik u općinskom
vijeću tokom ove godine nije kan-didirao
jer odlazi iz Timminsa na
rad u ukrajinskoj radničkoj orga
nizaciji u Toronto Pošto slijede- -
će godine neće biti radničkog
predstavnika u općinskom vijeću
gradjani Timminsa morat če vo
diti većeg računa o općinskim p
slovima sa njihov potrebe
POTRAGA
Port Artfcnr Ont — Uottm
Ja prijateljfcu Mitka JriMssM da
mi se javi na dolje otaweaaa ad- -
resa Rada bi se sa njome dopisi- -
vala pa molim čitaoce Novosti da
Ja upozore na ovu potraga ako
ona ne naidje na Vtu MoUm od-govoriti
na:
Marr Rukavina
20 Centre St
'POTREBA ZA ZAJEDNIČKO
RJEŠENJE SPORNIH
PITANJA
Bilo bi dobro kad U talijanski
službeni krugovi odlučno gledali
stvarnosti u oči kad bi realistički
gledali na položaj tih teritorija i
željeli uspostaviti veze sa današ-njom
Jugoslavijom za zajedničko
rješavanje spornih pitanja i to na
način koji bi odstranio sve što bi
u buduće moglo narušiti prijatelj-ske
odnose izmedju ove dvije zem- -
Ue
Nova Federativna Narodna Re-publika
Jugoslavija je na najde-mokratskiji
način rješila nacional-no
pitanje Nacionalne manjine u
Jugoslaviji imaju svaku priliku i
pravo na njihov kulturni i nacio-nalni
razvitak pa je samo glupo
isticati da talijanska manjina u
Jugoslaviji nebi uživala ista pra-va
kao i drugi
DOBRI ODNOSI IZMEDJU TA- -
LIJANA I JUGOSLAVENA U
SPORNIM KRAJEVIMA
Razvijanje prilika na teritoriju
pod jugoslavenskom vojnom up-ravom
kao i na teritoriju koji je
u suglasju sa beogradskim spora
zumom pod savezničkom upravom
pokazuje da su odnosi izmedju ta-lijanskog
slovenskog i hrvatskog
stanovništva takvi kako ih se naj-bolje
želi Ne treba ni govoriti da
je to omogućeno stvarnim demo-kratskim
sistemom tj time sto je
narod preuzeo vlast u vlastite ru-ke
Prema tome kod nas nema ni
elemenata koji bi mogli naitetiti
takvim odnosima na tom teritori-ju
takvi elementi mogu jedino
doći iz talijanskih fašista i šteto-čina
koji se ne mogu pomiriti či-njenicom
da se ti krajevi moraju
priključiti Jugoslaviji
Tako stvari stoje i nikako druk-čije
I mi čvrsto stojimo kod ovih {
zahtjeva jer su ti zahtjevi op-ravdani
Priznanjem tih zahtjeva
po talijanskim službenim krugovi-ma
stvoriti će se uslovi za prija-teljsko
rješenje svih spornih pita-nja
na korist obadvije zemlje
Neprijateljsko stanovište klevete
i ogovaranje ih neće dovesti dale-ko
Ono blato kojim se reakcionar-ni
i fašistički elementi u Italiji
nabacuju na Jugoslaviju 1 njezine
vodje udara po njima samima
Onaj način kojim piše stanovita
štampa u Italiji ne pristoji se jed
noi kulturnoj naciji To je način
pisanja po propisu Goebbelsa i
Mussolinija
Talijanski fašistički elementi
opet rade punom' parom t Ml
vjerujemo da se talijanski narod
nasitio tih pustolova i da će znati
kako zaustaviti njihove provoka-torske
izume Talijanski narod u
gradu i selu ima za svog susjeda
novu Federativnu Narodnu Repu-bliku
Jugoslaviju — iskrenog pri-jatelja
koji želi u dobrim odnosi-ma
živjeti sa talijanskim naro
dom
Konačno naša je želja da sa-veznici
shvate da nije krivnja Ju-goslavije
to što se do sada nisu
popravili odnosi a Italijom Isto
tiko mi želimo da nali saveznici
priznaju naše opravdane zahtjeve
naše žrtve štetu koja je nama
počinjena i patnje naših naroda u
onim krajevima koji su bili pod
talijanskom okupacijom
Puno razumijevanje i odlučno
rješavanje pitanja koja interesira
ju Jugoslaviju u vezi sa Italijom
A ravnih™ necro donrirtI
konsolidaciji mira
I
n i i ti ' pnri ann r tr sn r Wl IIIIMUI VV lWjVtl
svoju kvoto
Port Arthur Ont — Pitanje
kampanje Novosti je uvijek na
pameti svima nama a odbor kam-panje
dobro radi I sprema plan
za još bolji rad oko Božičnih pra-znika
Oko Božića doći će nali
ljudi u grad Iz obližnjih kempa i
onda ćemo imati najbolju priliku
za rad u kampanji za pronaći ne-koliko
novih pretplata i ispuniti
nssa novčanu kvotu
Mi vrlo rado pratimo rad kam-panje
i veself nas ito dobro na
predujemo ali naš rad ovdje nas
nemoie Joi do sada zadovoljiti
Jer moramo pr inati da kada U
sve kolonije radile kao ito mi ra-dimo
onda nebi bili evakovi re
zultati a ovoj kampanji Baš ta-to
ćemo učiniti sve o našoj moči
tako da nebademo najsadnji u
našem rado već da u poalijednoj
tablici budemo medja prvima
Zato ja posivljea sva prijate
lje Novosti Port Arthora i okoli
ce da porade iivo jo5 ovih nk-- -
liK" daa jVr sada nar
I"" -- a ua -- p-'- " "
P"--i
OBJAVE
i ii i i o — K -- -
SI Catiiaita Oni
Odsjek 951 HBZ oc-tava- ti će
svoju godišnju sjednicu a nedjelju
6 januara u 2 sata poslije podne
na 247 St Paul St oba 1S
Pošto je godišnja sjednica po-trebno
je da ve članstvo HuoV na
sjednici jer ćemo birati v pravni
odbor za 194 god
Wif]dsor Ont
Odsjek 633 HBZ imati će svo-ju
godišnju sjednicu u nedjelju 6
januara u 10 sati prije podne na
1100 Cadillac St (Ugao Cadillac
i Richmond Sts)
Umoljava se članstvo odsjeka
da nefaljeno prisustvuje sjednici
jer će se dati godišnji izvještaj i
biti će biranje nove uprave za
god 1946
Val il'Or Qm
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju redovitu
] i godišnju sjednicu na 6 januara
u dva sata poslii pod! u Union
Hali
Fosiva se sve članstvo da prisu-stvuje
sjednici jer ćemo birati no-vu
upravu za IM god
PREKASNO ZA ŠTAMPU
Stanoviti broj objava iz raznih
kolonija stigao je prekasno za
štampu Objave tu 'i glavnom bile
namjenjene za priredbe na Staru
Godinu Neka s u m u obzir da
smo dva izdanja sa vrijeme Boži-ća
ispustili i da bi obkvijivsnic rc
broju od subote 29 decembru bilo
prekasno
New Toronto
Ogranak Saveza Kanadskih Hr
vata održati ćs svoju redovitu
sjednicu u nedjlju 6 januara u 2
sata poslije podne u kul druga
Ch Jelinića na 174— 5th St
Pozivamo sve članstvo da prisu- -
tvuje sjednici jer ĆVmo poslije re-dovite
sjednice odriVl godišnju
na kojoj će biti lusra uprava za
1945 ggj
POTRAGA
Molio bi Marka P Hečimovića
da se javi na doljnju adresu poš-to
imam za njega list od Ivana
Hečimovića njegova brata' Ad-resa
je slijedeća:
Mr F Grhičlč
RR No 1
Progressive Ate
Niagara on the Lake Ont
Vancouver l C
Odsjek 787 HBZ održavati će
svoju redovitu sjednicu na 13 ja-nuara
u 130 poslije podne u Hr-vatskom
prosvjetnom domu na
000 Campbell Ave Osobno tj
pismene pozive člsnetvu za sjedni-cu
neće bit moguće slati radi to-ga
molimo svakog člana koji pro
čita poziv u novinama da obavi-jesti
drugog člana i upozori ga na
važnost godišnje sjednice
Ovdje ujedno upozoravamo i
one članove koji su zaostali sa
P'"m cmnannc aa aico zeie mu
osigurani u društvu kao HBZ da
nefaljeno uplate svoj zaostatak u
članarini jer je vrijeme da se toj
nemarnosti v jednom stane na I iaj
falttma sa dM kugi
bratstvo i
nosioce slobode mira
odb T Babin T
Porf Alberni B G
Odsjek 896 HBZ održavati y
svoju godišnju sjednicu na 6 ja-nuara
u 2 sata poslije podne u sta-nu
brata J Mahovlića
Umoljavamo sve članstvo da r-ečenog
dana sjednici
što većem broju
Vancouver B C
Hrvatski Prosvjetni Dom oo-i&-v-ati
će svoju godišnju sjed'ucj c
7 i 8 januara 1940 god u Derm
na 600 Campbell Ave
Pozivaju se svi članovi Doma da
nefaljeno posjete godišnju sjedni-cu
jer imamo mnogo važnih stva-ri
za rješavati
Sjednica počima u 7 sati u ve-čer
Još jadanput vas opominjemo
da posjetite sjednicu i da uzmete
učešća u diskusiji u budućem radu
za nas Dom
Princeton B C
Mjesno Viječe Kanadskih Juž-nih
Slavena održavati će svoju
godišnju sjednicu na 6 januara
1946 u 1 sat poslije podne Sjed-nica
če biti u kući sestre Žagar
Na istoj će se birati i nova upra-va
pa je stoga potrebna prisut-nost
sveg članstva
Windsor Ont
Organizacija Saveza Kanadskih
Hrvata održavati će svoju goJiš-nj- u
sjednicu u nedjelju 6 januara
u 2 sata poslije podne u klubskim
pr storijama na 2646 Seminole St
Poziva se sve članstvo da nefa-ljeno
bude na sjednici
Hamilton Ont
Klub "P žapkar" Radničko
Progresivne Partije održavati će
zabavu 31 decembra (na staru go-dinu)
u Partizanskom Domu na
243 Beach Rd u 8 sati u večer
Pozivamo sav naS narod na do-ček
nove godine a naročito iz Bur-llnghto- na
i Stoney Creek-- a da za-jednički
zakopamo staru godinu i
naravski da se proveselimo
Za dobru zabavu podvorbu 1
muziku brine se odbor
Toronto Ont
Odsjek 832 i gnjezdo Pomladku
508 H B Zajednice će na 31 dc
cembra održati proslavu 30 godi
šnjice osnutka Pomladka u HBZ
Proslava če se održavati na 38G
Ontario Street Početak u 8 sati
na večer Pored biranih točaka na
koncertu govoriti će brat Mari
jan Kružić
VANCOUVER B G
GODIŠNJA SJEDNICA VIJEĆA
Godišnja sjednica mjesnog Vije
ča Kanadskih Južnih Slavena odr
žat če se u subotu 12 januara
1946 u Srpskom Do
mu 767 Jeerer Mreet l'ocetaic u
730 sati na večer Pozivlju se svi
prilagači iz Vancouvera i okolice
da prisustvuju
PREPLATNIČE OBNOVI
PREPLATU
SEisizii&mHiHiBisiBmiHmjč
Klub Pomoraca Jugoslavije
238 VVest 40th Street New York City
ŽELI SRETNU NOVU GODINU
Braci i sestrama Juino-slavensk- og porijekla i svim sla-venskim
narodima diljem cijelog svijeta
Draga braćo t eestre zahvaljujemo vam na dosadašnim
deprinosimu i naporima za pcmoć drago nam domovine na
doprinos za rbjedu nad mrskim nazi-falizmo- m i na vaiem
radu za braMvo i jedinstvo svih Slavena
U Novoj gCK&ni želimo vani joi veći uspjeh u radu za po
meć drage daoin U borbi za potpsno trebHosd oatcrtda
zamaipaVe
Naprijed as
i
prisustvuje
Prosvjetnom
fraoHnsavo svih sJcrevnsJdh neroder
SVILA FEDERATTVMA NARODNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA
ŽIVIO NARODNI HEROJ MARŠAL JOSIP BBOZ TITOI
V Radić tcj A RadoS taj A Ćulić odb S Baraba odi !
Psrkulič pred Tijan po-p- r E Paravić potpr
Port Arthur Ont Vera Mirohnić 'BHHHHnHHHHHrHHfZZ