000200 |
Previous | 3 of 27 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Ш v © $ff§i Кас е лета fome davno и Boliviji uhapden i Francuskoj izruden nje-mad- ki ratni zlodinac Klaus Barbie, izbilo je na javu da je pri svrdetku Drugog svjetskog rata, pod zadtitom vojne obavjedtajne sluzbe Sjedinje-ni- h Drzava spaden od izrudenja francuskim vlastima, da pred sudom odgovara za po6injena zlodinstva u toj zemlji za vrijeme пјетабке okupacije. 0 tome je ve6 bilo vijesti u "Nadim novinama", ali je naknad-n-o procurilo Jos' kojedta o torn sludaju i drugim zakulisnim operaci-jam- a ameridkih obavjedtajnih agen-cij- a u poslijeratnim godinama. Uplivni list "Washington Post" iznio je na javu potkraj marta da dokumenti State Departmenta (mini-starstv- o vanjskih poslova) pokazuje da je taj odjel ameridke vlade zajedno s vojnom obavjedtajnom sluzbom, regrutirao kao agente sto-tin- e bivdih nacista koji su bili traleni po oslobodenim zemljama Istodne Evrope radi zlodina podinjenih u njima, kao i po zapadnim zemljama, poput Francuske, u kojoj je pod komandom spomenutog Barbia, smaknuto desetke hiljada Jevreja i pripadnika pokreta za oslobodenje zemlje od nacistidkih osvajada. Spomenuta otkrida uznemirila su vladajudu ekipu u Washingtonu. Kako i ne bi? Sve to baca ruino svjetlo na militarno-industrijsk- u spregu koja iza kulisa dirigira s domadom i vanjskom politikom ove zemlje. Mnogodta dto se sada objavljuje u dtampi bilo je i ranije poznato, ali je bilo predudivano. Spomenuti list je pisao da doku-menti o kojima je rijed, "jasno pokazuju" da se je ameridka politika prema ratnim kriminalcima naglo promijenila s podetkom "hladnog rata". Nakon 1. aprila 1948. vlasti Sjedinjenih Driava i Britanije, prema spomenutim dokumentima su odbi-jal-e izrudivati ratne zlodince vlasti-ma zemalja Istodne Evrope. Stotine nacistidkih kolaboratora iz spome-nuti- h zemalja koji su se predali Amerikancima, nikad nisu bili izru-den! svojim zemljama, pisao je "Washington Post". U istoj vijesti je takoder redeno da je jedan nacist pod ameridkom zadtitom bio SS major Heinz Gol-dack- er, komandant jednog bataljona optuienog zbog umorstva ditavog Jerry Morse pide u torontskom listu Star: "Predsjednik Reagan je pozvao naudenjake da naprave "orulje desintegracije"... "Naudenjaci su istupili protiv tog ludila; dlanovi organizacije "Nauka za mir" (Science for Peace) pred-stavlja- ju opasnost za Reaganove planove. бак je i Akademija nauka SSSR-- a istakla da je "danas, kao nikad prije, potrebno da se koristi ljudsko znanje i presto nauke da se dirokim slojevima naroda u svijetu predode posljedice nuklearnog rata". Pozurite, naudenjaci, Reagan opet petlja I moze da nade krivu osobu i da svi budemo unidteni". stanovnidtva (every man, woman and child) u jugoslavenskom selu Alibunaru. Bit 6e da je rijed o jednom selu u Vojvodini. OptuZba je bila potvrdena po ameridkim vlasti-ma, kale vijest. Post takoder kaze da je mnogim nacistima bilo dozvoljeno da prikri-ven- o emigriraju u Juznu Ameriku pod legitimnom bjegunskom opera-cijo- m nazvanom "Safehaven", iz talijanske luke Leghorn u ameridkoj zoni Italije. Ova vijest podsjeda na dinjenicu da je Hitlerov glavni izmedar u Hrvat-sko- j, Ante Pavelid, nadao zadtitu u ameridkoj zoni Austrije nakon bijega iz Zagreba, odakle je umakao, bez dvojbe pod istom zadtitom, u Italiju, a zatim prebaden u Argentihu. Tamo jod i sada live nekoji njegovi ministri i propagandist! poput Vran-did- a i Nevistida, koji su vjerojatno pod istom zadtitom nadli utodidte. Prema drugim vijestima, ameridki agenti su dtitili Barbia u Francuskoj i sprijedili da bude pogubljen, i nazjad mu 1951. osigurali bijeg u Juznu Ameriku. Jedan republikanski list je spomenuo da ima takoder glasina da je Barbie nekoliko puta dolazio u Sjedinjene Driave u 1969. i 1960. i da se je bavio trgovinom oruzja. Sve te glasine primorale su Odjeljenje pravosuda da formalno naredi istragu. Pokudalo se je zanijekati sve spomenute gadarije. Nekoji dasnici u Odjeljenju pravosu-da nastojali su to omalovaliti ismje-hivanje- m, ali su najzad i nekoje od najreakcionarnijih publikacija mora-le priznati da je to "ruina slika", pa bi trebalo da se povede potpuna istraga. Hode II do toga dodi ovisi od javnog mnijenja. Ako ne bude dovoljnog pritiska sa strane gradan-stv- a, istraga bi se lako mogla otegnuti I postepeno napustiti. Bilo bi dobro da nadi Amerikanci hrvatskog i srpskog porijekla dodu u vezu sa svojim senatorima i kon-gresmani- ma i traie da se istraii tko je sve odgovoran za ulazak u ovu zemlju Pavel ideve desne ruke Adrije Artukovida, raspopa Duida i drugih ustadkih i detnidkih slugu Hitlera i Mussolinia. Bilo bi takoder dobro pisati "Washington Postu" i drugim novinama da podupru taj zahtjev. V. D. DEVICA ORLEANSKA Nl ZGORELA NAGRMADI Jeanne D'Arc, ki je v Schillerje-vem- , Shawovem in Ahouilhovem gledaliskem delu zaslovela kot Sveta Ivana in Devica Orleanska, po najno-vejSi- h preiskavah francoskega zgo-dovinar- ja Pierre de Sermoisa ni zgorela na grmadi v devetnajstem letu starosti kot ujetnica Anlezev pred 500 leti, kot je to prikazovala doslej zgodovina. Padla je kot borka za svobodo v vojaSki bitki leta 1451 , ko ji je bilo StiriinStirideset let. Namesto nje je po Sermoisovi verziji bila zazgana na grmadi v Rouenu, severni Franciji, maja meseca 1431 neka "6arovnica". Po teh najnovej-Si- h podatkih naj bi bila legendarna junakinja rojena v Domremyju leta 1407 in ne leta 1412. PoroCila je francoskega viteza Robertidesa Armois de Lorraine, ko je bila stara 29 let, vendar z njim nikoli ni zivela. !)'' ГЛ-- Jevreji kritiziraju kanadsko drzanje U Washingtonu je odrzan sasta-na- k 15.000 Jevreja koji su prezivjeli nacistidke koncentracione logore, a danas zive u Sjed. Drzavama i Kanadi. Na sastanku je kritizirana i kanad-sk- a vlada zbog propusta da poduz-m- e mjere protiv nacistidkih ratnih zlo6inaca, koji su se sklonili u Kanadu. (Kazu da ih ima oko hiljadu.) , ! 4Ш& Irwin Cotter Irwin Cotter, predsjednik Kanad-sko- g jevrejskog kongresa je rekao da je Kanada zbog toga postigla veliku sramotu (moral obscenity). "Tako dugo dok kanadska vlada ne poduzima ni§ta protiv nacistickih ratnih zlodinaca, ona oskvrnjuje uspomenu na one koji su umrli i nastavlja da prlja uspomenu na one koji su prezivjeli", rekao je Cotler. Ufiesnici skupa su pozdravili odluku kanadskog suda da se ratni zlodinac Helmut Rauca vrati u Zap. Njemadku. Rauca je okrivljen za ubijstvo 11.584 Jevreja. Ali joS nije sigurno da te biti deportiran. Oni su burno aplaudirali Cotleru kad je rekao: "Uzelo je 36 godina da se jedan nacistidki ratni zlodinac u ovoj zemlji (Kanadi) izvede pred sud". PRETJERANO Torontski list Star piSe da su direktori vellke kanadske kompanije Dome Petroleum Ltd. odludili da umirove svog glavnog sluibenika, Jacka Gallaghera, i da mu plate $27.500 dolara mjesedno (330 hiljada godis-nje- ) za period od osam godina. On posjeduje i 5,380.000 dionica, koje danas vrijede oko 20 milijuna dolara. Dome Petroleum se jako zaduzila I profile godine kanadska vlada joj je dala 500 milijuna dolara, a isto toliko detiri banke, da otplati dug. Star je ove informacije dobio iz Washlng-ton- a. KOZMICKI BRODZA HALLEYEV KOMET MOSKVA — Sovjetski Savez namjerava lansirati kozmidki brod u cilju ispitivanja Halleyevog kometa koja de, kako se procje-njuj- e, biti vidljiva sa zemlje 1986. godine, javlja sovjetska agenclja TASS. Prema Istom izvoru, na ovom projektu sa sovjetskim udenjacima radit de i strudnjaci iz Zapadne NJemadke, Austrije i Francuske. Halleyev komet obide Sunce svaklh 76 godina. Posljednji put videna je sa zemlje 1910. godine. NOVI SOVJETSKI LIJEK PROTIV POVlSENOG TLAKA MOSKVA — Sovjetski mediclnski strud-njaci podeli su primjenjivatl preparate peptona u lljedenju poviSenog krvnog tlaka i za jacanje zaStlte dovjedjeg organizma od raznih infekcija. Preparati peptona, medu kojima je bradikinin, koji se spominje kao veoma efikasno sredstvo protiv povecanog flaka organskog su porijekla. Eksperimen-talno- m zavodu u sovjetskoj Lltvi uspjelo je da ih proizvedu kao preparate s kojima se moze postupati kao I s ostalim lijekovima. Лрл7 20, 7963, NASE NOVINE --3 UZALUDNO SE TRA2l IZRUCENJE140 NACISTA MOSKVA, Tanjug — Sovjetski Savez je u posljednjih Sest godina zatrazio od Sjed. Drzava Izrudenje 140 nacista za koje je utvrdeno da su krlvi za masovna unlStenja neduzYiog sovjetskog civllnog stanovni§tva u toku drugog svjetskog rata. Sa sovjetskog popisa Sestorica su izgubila ameridko drzavljanstvo, ali ni jedan od trazenih nacista nije Izruden sovjetskim organima. Saopdavajudi ovo domadim i stranlm novinarlma zamjenik generalnog driavnog tuZioca SSSR-- a A. Baiev je rekao da su slidni zahtjevi upudeni SR Njemadkoj, Kanadi, Velikoj Britaniji i Cileu. Pozivajudi se na preuzetu obavezu zemalja antifaSistid-k- e koalicije da de kazniti sve naciste za njihovazlodjela, zamjenik sovjetskog diiav-no- g tuzioca obavijestio je novlnare o suradnji organa pravosuda SSSR-- a na analognim slufbama drugih zemalja koji se bave istragom proSlosti bivSih nacista. Po sovjetskoj dokumentaclji, koju su uputili zemljama u kojima sada iive i rade neki bivSi nacisti, oni su najbrojniji u SR Njemadkoj i SAD. Pozivajudi se na slu2bene ameridke podatke iz 1978. godine, sovjetski pravosudni organi tvrde da ameridka CIA koristi 21 biv§eg nacista kao "izvore infor-macija- ". KONGRESMENI PROTIV CIA WASHINGTON, Tanjug - Grupa od 37 dlanova ameridkog Kongresa uputila je Biieloj kudi ved drugo pismo u posljednjih deset dana u kojem upozorava da bi svaka tajna pomod obavjeStajne sluzbe ClA-- e "antisandinistidkim gerilcima" u Nikaragvi bila suprotna ameridkim zakonima. Krajem proSle godine, Kongres je donio odluku kojom se Centralnoj obavjeStajnoj agenciji i ministarstvu odbrane zabranjuje da u bilo kojoj formi poma2u grupe koje pripremaju obaranje vlade u Nikaragvi II izazivanje oruzanog sukoba izmedu Hondu-ras- a i Nikaragve. U prvom pismu koje su kongresmeni uputili Bijeloj kudi navodi se izvjeStaj ameridkih dopisnika iz kojih se vldl da su pladenici, koji su preSli nateritorij Nikaragve iz Hondurasa, opskrbljeni ameridkim oru2-je- m, munlcijom i vojnom opremom. Kako pi§e "Newsweek", Centralna obav-jeStaj- na agencija utroSlla je 30 milijuna dolara za naoruzavanje i obuku pobunjenika iz Nikaragve, stacioniranih u Hondurasu. CIA je najprije utroSila svih 19 milijuna dolara, koje joj je za tu navodno tajnu operaciju dala Reaganova vlada, a onda je u druge fondove posegla za јоб 11 milijuna dolara. Pomod pobunjenicima u Nikaragvi CIA objaSnjava teinjom da se sprijedi opskrba ustanika u Salvadoru oruzjem iz Nikaragve. Medutim, "Newsweek" pl5e da je, po miSljenju mnogih istaknutih dlanova Kon-gresa SAD, akcija Centralne obavjestajne agencije sradunata na obaranje Ijevidarske vlade u Nikaragvi. ANTINUKLEARNE DEMONSTRACIJE U AUSTRALIJI SYDNEY (Tanjug) — ViSe od 150.000 Australaca demonstriralo je proslog vikenda ulicama velikih australskih gradova u antiratnim antinuklearnim marSevima Sto su ih organizirali australski "zeleni". Njima se, pridruzilo joS nekoliko desetaka tisu6a stanovnika manjih naselja, u zajednifckom zahtjevu da prestane suluda trka u naoruzavanju i da tehnoloski napredak bude garant mirnog razvoja, a ne raza-ranj- a. Na demonstracijama u Melbour-ne- u, okupilo se viSe od 60.000 ljudi. Govorili su ugledni znanstvenici i vodedi Iaburisti6ki politifiari. SM5-no- ga sadrzaja bili su i "marSevi mira" u Sydney gdje je bilo prisutno viSe od 50.000 ljudi, u Perthu (15.000), Adelaideu (10.000), Bris-bane- u, Canberri, Hobartu i deseci-m- a manjih mjesta Sirom Australije.. Kako izvjeStava Stampa, na mnogim skupovimaduli su se zahtjevi usmje-re- ni novoj laburistiCkoj vladi da preispita svoj stav o amerifikim bazama na australskom teritoriju.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 08, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-04-20 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000199 |
Description
Title | 000200 |
OCR text | Ш v © $ff§i Кас е лета fome davno и Boliviji uhapden i Francuskoj izruden nje-mad- ki ratni zlodinac Klaus Barbie, izbilo je na javu da je pri svrdetku Drugog svjetskog rata, pod zadtitom vojne obavjedtajne sluzbe Sjedinje-ni- h Drzava spaden od izrudenja francuskim vlastima, da pred sudom odgovara za po6injena zlodinstva u toj zemlji za vrijeme пјетабке okupacije. 0 tome je ve6 bilo vijesti u "Nadim novinama", ali je naknad-n-o procurilo Jos' kojedta o torn sludaju i drugim zakulisnim operaci-jam- a ameridkih obavjedtajnih agen-cij- a u poslijeratnim godinama. Uplivni list "Washington Post" iznio je na javu potkraj marta da dokumenti State Departmenta (mini-starstv- o vanjskih poslova) pokazuje da je taj odjel ameridke vlade zajedno s vojnom obavjedtajnom sluzbom, regrutirao kao agente sto-tin- e bivdih nacista koji su bili traleni po oslobodenim zemljama Istodne Evrope radi zlodina podinjenih u njima, kao i po zapadnim zemljama, poput Francuske, u kojoj je pod komandom spomenutog Barbia, smaknuto desetke hiljada Jevreja i pripadnika pokreta za oslobodenje zemlje od nacistidkih osvajada. Spomenuta otkrida uznemirila su vladajudu ekipu u Washingtonu. Kako i ne bi? Sve to baca ruino svjetlo na militarno-industrijsk- u spregu koja iza kulisa dirigira s domadom i vanjskom politikom ove zemlje. Mnogodta dto se sada objavljuje u dtampi bilo je i ranije poznato, ali je bilo predudivano. Spomenuti list je pisao da doku-menti o kojima je rijed, "jasno pokazuju" da se je ameridka politika prema ratnim kriminalcima naglo promijenila s podetkom "hladnog rata". Nakon 1. aprila 1948. vlasti Sjedinjenih Driava i Britanije, prema spomenutim dokumentima su odbi-jal-e izrudivati ratne zlodince vlasti-ma zemalja Istodne Evrope. Stotine nacistidkih kolaboratora iz spome-nuti- h zemalja koji su se predali Amerikancima, nikad nisu bili izru-den! svojim zemljama, pisao je "Washington Post". U istoj vijesti je takoder redeno da je jedan nacist pod ameridkom zadtitom bio SS major Heinz Gol-dack- er, komandant jednog bataljona optuienog zbog umorstva ditavog Jerry Morse pide u torontskom listu Star: "Predsjednik Reagan je pozvao naudenjake da naprave "orulje desintegracije"... "Naudenjaci su istupili protiv tog ludila; dlanovi organizacije "Nauka za mir" (Science for Peace) pred-stavlja- ju opasnost za Reaganove planove. бак je i Akademija nauka SSSR-- a istakla da je "danas, kao nikad prije, potrebno da se koristi ljudsko znanje i presto nauke da se dirokim slojevima naroda u svijetu predode posljedice nuklearnog rata". Pozurite, naudenjaci, Reagan opet petlja I moze da nade krivu osobu i da svi budemo unidteni". stanovnidtva (every man, woman and child) u jugoslavenskom selu Alibunaru. Bit 6e da je rijed o jednom selu u Vojvodini. OptuZba je bila potvrdena po ameridkim vlasti-ma, kale vijest. Post takoder kaze da je mnogim nacistima bilo dozvoljeno da prikri-ven- o emigriraju u Juznu Ameriku pod legitimnom bjegunskom opera-cijo- m nazvanom "Safehaven", iz talijanske luke Leghorn u ameridkoj zoni Italije. Ova vijest podsjeda na dinjenicu da je Hitlerov glavni izmedar u Hrvat-sko- j, Ante Pavelid, nadao zadtitu u ameridkoj zoni Austrije nakon bijega iz Zagreba, odakle je umakao, bez dvojbe pod istom zadtitom, u Italiju, a zatim prebaden u Argentihu. Tamo jod i sada live nekoji njegovi ministri i propagandist! poput Vran-did- a i Nevistida, koji su vjerojatno pod istom zadtitom nadli utodidte. Prema drugim vijestima, ameridki agenti su dtitili Barbia u Francuskoj i sprijedili da bude pogubljen, i nazjad mu 1951. osigurali bijeg u Juznu Ameriku. Jedan republikanski list je spomenuo da ima takoder glasina da je Barbie nekoliko puta dolazio u Sjedinjene Driave u 1969. i 1960. i da se je bavio trgovinom oruzja. Sve te glasine primorale su Odjeljenje pravosuda da formalno naredi istragu. Pokudalo se je zanijekati sve spomenute gadarije. Nekoji dasnici u Odjeljenju pravosu-da nastojali su to omalovaliti ismje-hivanje- m, ali su najzad i nekoje od najreakcionarnijih publikacija mora-le priznati da je to "ruina slika", pa bi trebalo da se povede potpuna istraga. Hode II do toga dodi ovisi od javnog mnijenja. Ako ne bude dovoljnog pritiska sa strane gradan-stv- a, istraga bi se lako mogla otegnuti I postepeno napustiti. Bilo bi dobro da nadi Amerikanci hrvatskog i srpskog porijekla dodu u vezu sa svojim senatorima i kon-gresmani- ma i traie da se istraii tko je sve odgovoran za ulazak u ovu zemlju Pavel ideve desne ruke Adrije Artukovida, raspopa Duida i drugih ustadkih i detnidkih slugu Hitlera i Mussolinia. Bilo bi takoder dobro pisati "Washington Postu" i drugim novinama da podupru taj zahtjev. V. D. DEVICA ORLEANSKA Nl ZGORELA NAGRMADI Jeanne D'Arc, ki je v Schillerje-vem- , Shawovem in Ahouilhovem gledaliskem delu zaslovela kot Sveta Ivana in Devica Orleanska, po najno-vejSi- h preiskavah francoskega zgo-dovinar- ja Pierre de Sermoisa ni zgorela na grmadi v devetnajstem letu starosti kot ujetnica Anlezev pred 500 leti, kot je to prikazovala doslej zgodovina. Padla je kot borka za svobodo v vojaSki bitki leta 1451 , ko ji je bilo StiriinStirideset let. Namesto nje je po Sermoisovi verziji bila zazgana na grmadi v Rouenu, severni Franciji, maja meseca 1431 neka "6arovnica". Po teh najnovej-Si- h podatkih naj bi bila legendarna junakinja rojena v Domremyju leta 1407 in ne leta 1412. PoroCila je francoskega viteza Robertidesa Armois de Lorraine, ko je bila stara 29 let, vendar z njim nikoli ni zivela. !)'' ГЛ-- Jevreji kritiziraju kanadsko drzanje U Washingtonu je odrzan sasta-na- k 15.000 Jevreja koji su prezivjeli nacistidke koncentracione logore, a danas zive u Sjed. Drzavama i Kanadi. Na sastanku je kritizirana i kanad-sk- a vlada zbog propusta da poduz-m- e mjere protiv nacistidkih ratnih zlo6inaca, koji su se sklonili u Kanadu. (Kazu da ih ima oko hiljadu.) , ! 4Ш& Irwin Cotter Irwin Cotter, predsjednik Kanad-sko- g jevrejskog kongresa je rekao da je Kanada zbog toga postigla veliku sramotu (moral obscenity). "Tako dugo dok kanadska vlada ne poduzima ni§ta protiv nacistickih ratnih zlodinaca, ona oskvrnjuje uspomenu na one koji su umrli i nastavlja da prlja uspomenu na one koji su prezivjeli", rekao je Cotler. Ufiesnici skupa su pozdravili odluku kanadskog suda da se ratni zlodinac Helmut Rauca vrati u Zap. Njemadku. Rauca je okrivljen za ubijstvo 11.584 Jevreja. Ali joS nije sigurno da te biti deportiran. Oni su burno aplaudirali Cotleru kad je rekao: "Uzelo je 36 godina da se jedan nacistidki ratni zlodinac u ovoj zemlji (Kanadi) izvede pred sud". PRETJERANO Torontski list Star piSe da su direktori vellke kanadske kompanije Dome Petroleum Ltd. odludili da umirove svog glavnog sluibenika, Jacka Gallaghera, i da mu plate $27.500 dolara mjesedno (330 hiljada godis-nje- ) za period od osam godina. On posjeduje i 5,380.000 dionica, koje danas vrijede oko 20 milijuna dolara. Dome Petroleum se jako zaduzila I profile godine kanadska vlada joj je dala 500 milijuna dolara, a isto toliko detiri banke, da otplati dug. Star je ove informacije dobio iz Washlng-ton- a. KOZMICKI BRODZA HALLEYEV KOMET MOSKVA — Sovjetski Savez namjerava lansirati kozmidki brod u cilju ispitivanja Halleyevog kometa koja de, kako se procje-njuj- e, biti vidljiva sa zemlje 1986. godine, javlja sovjetska agenclja TASS. Prema Istom izvoru, na ovom projektu sa sovjetskim udenjacima radit de i strudnjaci iz Zapadne NJemadke, Austrije i Francuske. Halleyev komet obide Sunce svaklh 76 godina. Posljednji put videna je sa zemlje 1910. godine. NOVI SOVJETSKI LIJEK PROTIV POVlSENOG TLAKA MOSKVA — Sovjetski mediclnski strud-njaci podeli su primjenjivatl preparate peptona u lljedenju poviSenog krvnog tlaka i za jacanje zaStlte dovjedjeg organizma od raznih infekcija. Preparati peptona, medu kojima je bradikinin, koji se spominje kao veoma efikasno sredstvo protiv povecanog flaka organskog su porijekla. Eksperimen-talno- m zavodu u sovjetskoj Lltvi uspjelo je da ih proizvedu kao preparate s kojima se moze postupati kao I s ostalim lijekovima. Лрл7 20, 7963, NASE NOVINE --3 UZALUDNO SE TRA2l IZRUCENJE140 NACISTA MOSKVA, Tanjug — Sovjetski Savez je u posljednjih Sest godina zatrazio od Sjed. Drzava Izrudenje 140 nacista za koje je utvrdeno da su krlvi za masovna unlStenja neduzYiog sovjetskog civllnog stanovni§tva u toku drugog svjetskog rata. Sa sovjetskog popisa Sestorica su izgubila ameridko drzavljanstvo, ali ni jedan od trazenih nacista nije Izruden sovjetskim organima. Saopdavajudi ovo domadim i stranlm novinarlma zamjenik generalnog driavnog tuZioca SSSR-- a A. Baiev je rekao da su slidni zahtjevi upudeni SR Njemadkoj, Kanadi, Velikoj Britaniji i Cileu. Pozivajudi se na preuzetu obavezu zemalja antifaSistid-k- e koalicije da de kazniti sve naciste za njihovazlodjela, zamjenik sovjetskog diiav-no- g tuzioca obavijestio je novlnare o suradnji organa pravosuda SSSR-- a na analognim slufbama drugih zemalja koji se bave istragom proSlosti bivSih nacista. Po sovjetskoj dokumentaclji, koju su uputili zemljama u kojima sada iive i rade neki bivSi nacisti, oni su najbrojniji u SR Njemadkoj i SAD. Pozivajudi se na slu2bene ameridke podatke iz 1978. godine, sovjetski pravosudni organi tvrde da ameridka CIA koristi 21 biv§eg nacista kao "izvore infor-macija- ". KONGRESMENI PROTIV CIA WASHINGTON, Tanjug - Grupa od 37 dlanova ameridkog Kongresa uputila je Biieloj kudi ved drugo pismo u posljednjih deset dana u kojem upozorava da bi svaka tajna pomod obavjeStajne sluzbe ClA-- e "antisandinistidkim gerilcima" u Nikaragvi bila suprotna ameridkim zakonima. Krajem proSle godine, Kongres je donio odluku kojom se Centralnoj obavjeStajnoj agenciji i ministarstvu odbrane zabranjuje da u bilo kojoj formi poma2u grupe koje pripremaju obaranje vlade u Nikaragvi II izazivanje oruzanog sukoba izmedu Hondu-ras- a i Nikaragve. U prvom pismu koje su kongresmeni uputili Bijeloj kudi navodi se izvjeStaj ameridkih dopisnika iz kojih se vldl da su pladenici, koji su preSli nateritorij Nikaragve iz Hondurasa, opskrbljeni ameridkim oru2-je- m, munlcijom i vojnom opremom. Kako pi§e "Newsweek", Centralna obav-jeStaj- na agencija utroSlla je 30 milijuna dolara za naoruzavanje i obuku pobunjenika iz Nikaragve, stacioniranih u Hondurasu. CIA je najprije utroSila svih 19 milijuna dolara, koje joj je za tu navodno tajnu operaciju dala Reaganova vlada, a onda je u druge fondove posegla za јоб 11 milijuna dolara. Pomod pobunjenicima u Nikaragvi CIA objaSnjava teinjom da se sprijedi opskrba ustanika u Salvadoru oruzjem iz Nikaragve. Medutim, "Newsweek" pl5e da je, po miSljenju mnogih istaknutih dlanova Kon-gresa SAD, akcija Centralne obavjestajne agencije sradunata na obaranje Ijevidarske vlade u Nikaragvi. ANTINUKLEARNE DEMONSTRACIJE U AUSTRALIJI SYDNEY (Tanjug) — ViSe od 150.000 Australaca demonstriralo je proslog vikenda ulicama velikih australskih gradova u antiratnim antinuklearnim marSevima Sto su ih organizirali australski "zeleni". Njima se, pridruzilo joS nekoliko desetaka tisu6a stanovnika manjih naselja, u zajednifckom zahtjevu da prestane suluda trka u naoruzavanju i da tehnoloski napredak bude garant mirnog razvoja, a ne raza-ranj- a. Na demonstracijama u Melbour-ne- u, okupilo se viSe od 60.000 ljudi. Govorili su ugledni znanstvenici i vodedi Iaburisti6ki politifiari. SM5-no- ga sadrzaja bili su i "marSevi mira" u Sydney gdje je bilo prisutno viSe od 50.000 ljudi, u Perthu (15.000), Adelaideu (10.000), Bris-bane- u, Canberri, Hobartu i deseci-m- a manjih mjesta Sirom Australije.. Kako izvjeStava Stampa, na mnogim skupovimaduli su se zahtjevi usmje-re- ni novoj laburistiCkoj vladi da preispita svoj stav o amerifikim bazama na australskom teritoriju. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000200