000203 |
Previous | 6 of 27 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ч в- - NA§E NOVINE, April 20, 1983. [ij© © V ® ЈесУал od pisaca iz dtaba jedne ameridke novinske mreze kazao je u osvrtu na Reaganov najnoviji mane-va- r o raketnim pregovorima sa Sovjetskim Savezom, da njegova vlada "обекије politidke dobitke kod кибе I u svijetu"kao rezultat njegove ponude. Kako je poznato, Reagan je uporno odbijao bilo kakav. kompromisni odstup od ranije obznanjene nulte opcije (Zero-Option- ); naime, da 6e odustati od namjedtanja novih dugometnijih i briih raketa na tlu zemalja Zdpadne Evrope, jedino ako Sovjeti povuku i unidte sve svoje najnovije rakete srednjeg dometa. Sovjeti su ranije izjavili da su voljni smanjiti broj tih raketa do 162, koliko Britanija i Francuska zajedno posjeduju slidnih oruija. Reagan je odbijao uzeti u obzir rakete svojih saveznika. Medutim, saveznici u NATO paktu pod sve ve6im pritiskom svojih gradaha, tralili su kompromis. Kod кибе je takoder rasla opozicija njegovoj tvrdogtavosti. Tako je Reagan najzad izadaos izjavom da je voljan razgovarati o smanjenju broja raketa ali svejedno ne odustaje od svoje "nulte opcije". U Moskvi je to uzeto kao maskirana i laina nova inicijativa. Da je to promidljeni politidki manevar dokazuje i izjava jednog njegovog savjetnika da su "nekoje vlade u Evropi pod velikim politid-kim pritiskom" na torn pitanju pa misle da bi im ovaj manevar mogao nedto pomodi politidki. U raspravi o Reaganovoj ponudi na McNeil-Lehr-er Public TV prog ram u slijededeg dana, Marshall Shulman, profesor politidke znanosti na Co-lumbia univerzitetu u New Yorku, okarakterizirao ju je kao "political game" (politidka igra). Peter Hart, jedan od politidkih ispitivada javnog mnijenja kazao je da su glasadi dobili "mixed messa-ge" od Reagana. Naime, on je prethodnog tjedna odriao vatreni govor traiedi nova nuklearna oruija, pa ljudima izgleda sumnjiva ponuda za navodno manji broj dugo nagov-jedtavan- ih novih raketa za Zapadnu Evropu. Da je to bila neiskrena politidka igra potvrduje i izjava Davida Gerge-n- a, direktora za komunikacije Bijele Kude. On je, naime, rekao da de Reaganov najnoviji manevar "biti politidki od pomodi kod kude". Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju ШШШ el EJ SB §j bio MOSKVA, Tanjug — "Pravda" postavlja pitanje Sta se to desava u SAD: "Da li se Pentagon preselio u Holivud", ill, obratno, "Holivud u Pentagon"? Povod za ovaj naslov je "tajni plan" Pentagona o scenarlju tredeg svetskog rata. Delove tog "tajnog plana" sovjetski partljskl dnevnlk obelodanjuje i iz njega proizlazi da su SAD napravile redosled vojnih akclja za 12& dana uoci pocetka svetske nukleame katastrofe. "Pravda" ironlse na габип tog dokumenta, pa postavlja pitanje da li je to scenario za neki holivudski film, ill stvarno vojni dokumenat. da su Amerikanci dvojbem o njego-voj sklonosti smanjivanja oruija. NAIVNOST ILI OPORTUNIZAM (J primjedbama nekojih politidara bilo je i naivnosti i oportunizma. Ne moze se vjerovati da su tako glupi da ne mogu prozrijeti pravi smisao Reaganova manevra, ali se nitko od njih nije usudio redi, kako se ono po nadem kaze: "popu pop a bobu bob". Na primjer, Walter Mondale, vodedi demokratski predjesnidki kandidat primijetio je: "Ovo bi moglo predstavljati kon-struktiv- nu promjenu u predsjedni-kovo- j politici. Nakon decenija pro-tivljen- ja svakom koraku k oruinoj kontroli... i nakon dvije godine bezobzirnog govora i zatezanja, to je ugrozilo odnose s nadim savezni-cima- ". Drugi kandidati, Hart, Glenn i Bumpers su rekli da je to bio "pozitivan korak". Starija novinarka, Mary McGrory, vidjela je dalje od spomenutih demokratskih politi-dara. Ona je pisala: "Ne dini razlike dime gosp. Reagan izade u obliku jedne nove pregovaradke pozicije, to de biti uzaludno tako dugo dok gosp. Rowny bude za stolom". Gosp. Rowny je Reaganov glavni predstavnik u raketnim pregovorima sa Sovjetima. On je umirovljeni general poljskog porijekla i notorni reakcionarac. Mary McGrory je pisa-la da je on za oruinu kontrolu isto dto je Mrs. Burford bila za zadtitu okolida(onaje to sabotirala). "On odevidno dinf dto predsjednik ieli. On se hvata u kodtac s Rusima". Predsjednikovi posljednji govori o obranbenoj politici, pisala je dalje novinarka McGrory, "jod jednom potvrduju dto je stalno bilo odito: da de on udiniti sve da sprijedi nuklear-n- o zamrznude i izbjegne pregovore s Rusima". Ma koliko Reagan manevrisao i vridtao protiv zamrzavanja Hi obusta-v- e daljnje proizvodnje nuklearnih oruija, on nije u stanju zaustaviti ras tudi pokret koji se poput prerijske vatre diri i jada ne samo u inostran-stv- u nego i kod kude. Ne pale vide Reaganove insinuacije da Sovjeti manipulidu s tim pokretbm. Kako je jedan Amerikanac pisao svojoj dnev-no- j novini: "Orulna trka izmedu Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Drlava vodi se ved predugo i mora se dokrajditi prije nego uistinu bude prekasno". Promatrad Tredi svetski rat, po torn dokumentu, podinje upadom 24 sovjetske divizije u Iran, da bi se preseklo snabdevanje naftom SAD i Zapadne Evrope. PosleGromikove konferen-cij- e za Stampu, koju je dlrektno prenosila sovjetska televizija, ovakvlh i sllCnlh teksto-v- a u sovjetskoj Stamp! iz dana u dan je sve vise. U njima se otvoreno govori o ameri6-ki-m pretnjama SSSR i drugim socijalistifi-ki- m zemljama.Tako je "Pravda" donela poseban prilog u kome je prenela pisanje londonskog "Opservera" o nameri Reagana da postavl "pesrsing-2- " rakete i na Alasku, kako bi nuklearnim oruzjem pokrio i istoini deo Sovjetskog Saveza. Superoruzje-Stojet- o? & ujteroruije koje. bi 'liriistavalo prednosti. Zbog male vafne duljine rakete u letii ~ naiavljeriokaby naimahle qubitke enerqiie. Trebaiu mogucj izbbr predsjednika; Reagana rnuv razmierno male koliclne elek-- .. ~ u prindpu nije nepoznata tehno- - troenergije, pa je i masa.cijetog ure- - logija. U krugovima strucnjaka vec daja manja od drugih tipova. se dugo spomjhju antisatelitska pro- - Upozoravajudl na mogudt gubitak . ,zja - barirana u svemir- u- koja bi, u, utrci sa sovjetskom konkurencir u perspektivi, mogla preuzeti i pro-- JomV. L Lynn, direktor Agencije za t iraketnu tobranu velesila. , cibrambene steteme SAD. izfavio je .porazumi. SALT-- i, zakljiieeni Iz-- da ce sovjetski laseri tog tfpa vec medu SAD i SSSR, zabranili su ra zvoj ili ppkuse s bruzjima masovnog razaranja (podrazumijeva se ' nu-klear- no oruzje) u svemiru, Te su od-red- be samo pojacale napore velesi- -' la da istrazuju i razvijaju antisatelit-sk- e sisteme bez oruzja masovnog razaranja. Danas se zna da je takav razvoj usmjeren "na snazne lasere, postav-Jjen- e na svemirskim platformama. Paralelna istrazivanja bave se tzv. oruzjem subatomskih cestica visoke energije. Strucnjaci ocjenjuju da je laser ve-U- ke siiage na svemirskoj platforrhi stvar veoma bliske buducnosti. §ta se od njega ocekuje? On bi sl.uzio - pri rezimu slabijeg rada - kao radar koji pretrazuje za-da- ni sektor, otkriva cilj i pruza veo-ma precizne pbdatke o njegovfm ko-ordinata- ma. Zatim prelazi na. rezim maksimalne sriage, upucujuci na cilj . razorni laserski snop brztnom svje-tlos- ti. To je nemoguce posttci.sa .Zemlje, jer atmbsfera izrazito degra-dir- a razorrtu moc laserskog topa kojem su prakticki nesavladive pre-prije- ke ne samo kisa, oblaqnost ili prasina, nego vec i obicna zracna vrtlQzenja.., . ч Novija istrazivanja opet potvrduju da najyise izgleda za svemtrsku va- -' rijantu ima kemijski, deiiterij-- r fluoridni (DF) laser, lakp je DF visoko koroziyan i neprikladan za manipuli-ranj- e, takav laser ima nedo'stizne g E3 Britanski lijecnici ukazuju da bi medicinska sluzba bila nesposobna da odgovori svojim zadacima u slu6a]u nuklearnog rata. U Kardifu (Velika Britanija) odriana je nacionalna konferencija medicin-ski- h radnika na temu "Ljudske irtve u nuklearnom ratu". Glavni govornik bio je doktor Roger Evans. On je pred sludaoce — pet stotina delega-te iz cijele zemlje — iznio slike stravidnih posljedica mogudeg nuk-learnog rata. Konkretnije, govorio je o tipovima ozljeda ljudi koji de morati biti ostavljeni da umru u bolnicama pretrpanim tisudama ozlijedenih. Rekao je, izmedu ostalog: preiivje-l- i s teSkim ranama, koje zahtijevaju vi§e sati kirurSke intervencije i veliku kolidinu krvi, bit de ostavljeni po strani i prepudteni smrti. Jer, pod pretpostavkom da bolnice ostanu ditave, lijednici de se koncentrirati na spavanje onih koji se mogu brzo zalijediti. Na primjer: mladida kojem bude paralizirano tijelo od struka nadolje — lijednici nede lijediti, a mladidu dija noga bude ozbiljno ozlijedena razbijenim staklom cijela noga de se amputirati da bi se u&tedjelo na vremenu. U nuklearnom napadu na Kardif — zakljudio je dr Evans, bit de najma-nj- e 40 tisuda ozlijedenih. S to Iikirn brojem ne bi mogla izadi na kraj ni ditava nacionalna zdravstvena slui-b- a, a kamoli medicinsko osoblje Kardifa. Zaista straSna, obeshrabrujuda, ali dovoljno realna slika. Moida bad zato, nimalo se nije dopala Foreign office. Zato je uodi ove konferencije uputio svim delegatima po dvije brodure, soditom namjerom da efekte lijednidkih upozorenja. U tim brodurama se konstatira da je prije 90-t- h godina biti sposobni da djeluju iz orbjte protiv satelita i avi-o- na na velikim visinama. Ali.je na-glas- io i bitnu razliku: nece biti djelo-tvor- ni protiv bojnih glava interkonti-nentalni- h balistickih projektiia! Po Lynnu, to se moze odekivati tek pot-kr- aj stoljeca. Sto ogranicava laser u svemiru kao proturakemo oruzje? Prtje svega, slozeni problemi ot- - krivanja interkontinentalne rakete u stratosferi. Uzimajuci u obzir njenu brzinu i promjenjivu putanju, najteze je odrzati kontinentalni snop lasera na. jednoj tocki toliko koliko je po-treb- nb za predaju razorne energije. Tek tada laserska zraka pretvara po-gode- ni dio omotaca nukleame bojne glave u oblak ionizirane plazme, iza-zivaj- uci teska ostecenja na njenim vitalnim dijelovima. I detekcija i ra-zara- nje mora se obaviti u ogranice-n- u vremenu, jer interkontinentalna raketa prevaljuje u stratosferi uspi-nju- ci krak svoje putanje za' nekih sest minuta, a onda se nezavisno vodene bofne glave upucuju. svaka svojim smjerom. Uz takva bbjasnje-nj- a mozda je iakse shvatiti zasto je Sam Nunn, vodeci strucnjak Senata SAD za pitanja obrane, Reaganov potez popratio rijecima: Pogresna ' rasprava u pogresno vrijeme: o pita- - . njima o kojima ce se odluke moci donositi tek zadeset godina,. . Mladen Paver - -- P; ' a □ Ш Ћ Hura! Ш gaKmaassmmftwsHtwfl "vjerojatnost od nuklearnog rata krajnje neznatna", da bi u sludaju nuklearnog napada, dodude, bilo "stradnih posljedica", ali da de ipak biti prelivjelih, a da je zadatak ditave zdravstvene sluibe i svakog pojedin-c- a u njoj da se u svakom sludaju pobrinu za sve bolesne i ozlijedene. Tako je Foreign office — protiv uznemiravanja i zastradivanja jav-nost- i. Ali, u strahu su veiike odi, mudne vizije posljedica nuklearnog rata nije lako odagnati, pogotovo poslije Hirodime. I zato se nije duditi dto je, eto, i doktor Stuart Horner, predsjednik Komiteta Britanskog medicinskog udruienja za okrug Croydon, digao ruke od pravljenja planova za rad medicinske sluibe u sludaju nuklearnog rata. Dr. Horner je objasnio svoju odluku: "U pustodenju koje moie uzrokova-t- i samo jedna nuklearna bomba badena na London ostali bismo praktidno bez pitke vode i bez lijekova, a sa bar polovinom ubije-no- g stanovnidtva. Vrlo sumnjam da bi plan koji sam nadinio bio od bilo kakve koristi. ". A u uvodniku britanskog medicin-skog dasopisa se kaie: "Realno govoredi, nikakvi se racionalni pla-no- vi ne mogu nadiniti da bi se mogli uhvati u kodtac s nuklearnim napa-do- m. Samo jedna bomba snag'e jednog megavata badena na London nadjadala bi modi ditave medicinske sluibe zemlje. A jedan napad sa 200 megavata ili vide, sa simultanim eksplozijama po cijeloj zemlji, stvo-ri- o bi nepremostiv jaz izmedu milio-n- a ozlijedenih (uz desetke miliona poginulih) i nekolicine preiivjelih lijednika u bolnicama jos sposob-ni- m za medicinsku pomod. To su midljenja lijednika, ljudi pozvanih da u eventualnom ratu pruie ozlijedenima strudnu pomod, ali Isto tako ljudi koji su svjesni da Л
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 08, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-04-20 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000199 |
Description
Title | 000203 |
OCR text | ч в- - NA§E NOVINE, April 20, 1983. [ij© © V ® ЈесУал od pisaca iz dtaba jedne ameridke novinske mreze kazao je u osvrtu na Reaganov najnoviji mane-va- r o raketnim pregovorima sa Sovjetskim Savezom, da njegova vlada "обекије politidke dobitke kod кибе I u svijetu"kao rezultat njegove ponude. Kako je poznato, Reagan je uporno odbijao bilo kakav. kompromisni odstup od ranije obznanjene nulte opcije (Zero-Option- ); naime, da 6e odustati od namjedtanja novih dugometnijih i briih raketa na tlu zemalja Zdpadne Evrope, jedino ako Sovjeti povuku i unidte sve svoje najnovije rakete srednjeg dometa. Sovjeti su ranije izjavili da su voljni smanjiti broj tih raketa do 162, koliko Britanija i Francuska zajedno posjeduju slidnih oruija. Reagan je odbijao uzeti u obzir rakete svojih saveznika. Medutim, saveznici u NATO paktu pod sve ve6im pritiskom svojih gradaha, tralili su kompromis. Kod кибе je takoder rasla opozicija njegovoj tvrdogtavosti. Tako je Reagan najzad izadaos izjavom da je voljan razgovarati o smanjenju broja raketa ali svejedno ne odustaje od svoje "nulte opcije". U Moskvi je to uzeto kao maskirana i laina nova inicijativa. Da je to promidljeni politidki manevar dokazuje i izjava jednog njegovog savjetnika da su "nekoje vlade u Evropi pod velikim politid-kim pritiskom" na torn pitanju pa misle da bi im ovaj manevar mogao nedto pomodi politidki. U raspravi o Reaganovoj ponudi na McNeil-Lehr-er Public TV prog ram u slijededeg dana, Marshall Shulman, profesor politidke znanosti na Co-lumbia univerzitetu u New Yorku, okarakterizirao ju je kao "political game" (politidka igra). Peter Hart, jedan od politidkih ispitivada javnog mnijenja kazao je da su glasadi dobili "mixed messa-ge" od Reagana. Naime, on je prethodnog tjedna odriao vatreni govor traiedi nova nuklearna oruija, pa ljudima izgleda sumnjiva ponuda za navodno manji broj dugo nagov-jedtavan- ih novih raketa za Zapadnu Evropu. Da je to bila neiskrena politidka igra potvrduje i izjava Davida Gerge-n- a, direktora za komunikacije Bijele Kude. On je, naime, rekao da de Reaganov najnoviji manevar "biti politidki od pomodi kod kude". Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju ШШШ el EJ SB §j bio MOSKVA, Tanjug — "Pravda" postavlja pitanje Sta se to desava u SAD: "Da li se Pentagon preselio u Holivud", ill, obratno, "Holivud u Pentagon"? Povod za ovaj naslov je "tajni plan" Pentagona o scenarlju tredeg svetskog rata. Delove tog "tajnog plana" sovjetski partljskl dnevnlk obelodanjuje i iz njega proizlazi da su SAD napravile redosled vojnih akclja za 12& dana uoci pocetka svetske nukleame katastrofe. "Pravda" ironlse na габип tog dokumenta, pa postavlja pitanje da li je to scenario za neki holivudski film, ill stvarno vojni dokumenat. da su Amerikanci dvojbem o njego-voj sklonosti smanjivanja oruija. NAIVNOST ILI OPORTUNIZAM (J primjedbama nekojih politidara bilo je i naivnosti i oportunizma. Ne moze se vjerovati da su tako glupi da ne mogu prozrijeti pravi smisao Reaganova manevra, ali se nitko od njih nije usudio redi, kako se ono po nadem kaze: "popu pop a bobu bob". Na primjer, Walter Mondale, vodedi demokratski predjesnidki kandidat primijetio je: "Ovo bi moglo predstavljati kon-struktiv- nu promjenu u predsjedni-kovo- j politici. Nakon decenija pro-tivljen- ja svakom koraku k oruinoj kontroli... i nakon dvije godine bezobzirnog govora i zatezanja, to je ugrozilo odnose s nadim savezni-cima- ". Drugi kandidati, Hart, Glenn i Bumpers su rekli da je to bio "pozitivan korak". Starija novinarka, Mary McGrory, vidjela je dalje od spomenutih demokratskih politi-dara. Ona je pisala: "Ne dini razlike dime gosp. Reagan izade u obliku jedne nove pregovaradke pozicije, to de biti uzaludno tako dugo dok gosp. Rowny bude za stolom". Gosp. Rowny je Reaganov glavni predstavnik u raketnim pregovorima sa Sovjetima. On je umirovljeni general poljskog porijekla i notorni reakcionarac. Mary McGrory je pisa-la da je on za oruinu kontrolu isto dto je Mrs. Burford bila za zadtitu okolida(onaje to sabotirala). "On odevidno dinf dto predsjednik ieli. On se hvata u kodtac s Rusima". Predsjednikovi posljednji govori o obranbenoj politici, pisala je dalje novinarka McGrory, "jod jednom potvrduju dto je stalno bilo odito: da de on udiniti sve da sprijedi nuklear-n- o zamrznude i izbjegne pregovore s Rusima". Ma koliko Reagan manevrisao i vridtao protiv zamrzavanja Hi obusta-v- e daljnje proizvodnje nuklearnih oruija, on nije u stanju zaustaviti ras tudi pokret koji se poput prerijske vatre diri i jada ne samo u inostran-stv- u nego i kod kude. Ne pale vide Reaganove insinuacije da Sovjeti manipulidu s tim pokretbm. Kako je jedan Amerikanac pisao svojoj dnev-no- j novini: "Orulna trka izmedu Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Drlava vodi se ved predugo i mora se dokrajditi prije nego uistinu bude prekasno". Promatrad Tredi svetski rat, po torn dokumentu, podinje upadom 24 sovjetske divizije u Iran, da bi se preseklo snabdevanje naftom SAD i Zapadne Evrope. PosleGromikove konferen-cij- e za Stampu, koju je dlrektno prenosila sovjetska televizija, ovakvlh i sllCnlh teksto-v- a u sovjetskoj Stamp! iz dana u dan je sve vise. U njima se otvoreno govori o ameri6-ki-m pretnjama SSSR i drugim socijalistifi-ki- m zemljama.Tako je "Pravda" donela poseban prilog u kome je prenela pisanje londonskog "Opservera" o nameri Reagana da postavl "pesrsing-2- " rakete i na Alasku, kako bi nuklearnim oruzjem pokrio i istoini deo Sovjetskog Saveza. Superoruzje-Stojet- o? & ujteroruije koje. bi 'liriistavalo prednosti. Zbog male vafne duljine rakete u letii ~ naiavljeriokaby naimahle qubitke enerqiie. Trebaiu mogucj izbbr predsjednika; Reagana rnuv razmierno male koliclne elek-- .. ~ u prindpu nije nepoznata tehno- - troenergije, pa je i masa.cijetog ure- - logija. U krugovima strucnjaka vec daja manja od drugih tipova. se dugo spomjhju antisatelitska pro- - Upozoravajudl na mogudt gubitak . ,zja - barirana u svemir- u- koja bi, u, utrci sa sovjetskom konkurencir u perspektivi, mogla preuzeti i pro-- JomV. L Lynn, direktor Agencije za t iraketnu tobranu velesila. , cibrambene steteme SAD. izfavio je .porazumi. SALT-- i, zakljiieeni Iz-- da ce sovjetski laseri tog tfpa vec medu SAD i SSSR, zabranili su ra zvoj ili ppkuse s bruzjima masovnog razaranja (podrazumijeva se ' nu-klear- no oruzje) u svemiru, Te su od-red- be samo pojacale napore velesi- -' la da istrazuju i razvijaju antisatelit-sk- e sisteme bez oruzja masovnog razaranja. Danas se zna da je takav razvoj usmjeren "na snazne lasere, postav-Jjen- e na svemirskim platformama. Paralelna istrazivanja bave se tzv. oruzjem subatomskih cestica visoke energije. Strucnjaci ocjenjuju da je laser ve-U- ke siiage na svemirskoj platforrhi stvar veoma bliske buducnosti. §ta se od njega ocekuje? On bi sl.uzio - pri rezimu slabijeg rada - kao radar koji pretrazuje za-da- ni sektor, otkriva cilj i pruza veo-ma precizne pbdatke o njegovfm ko-ordinata- ma. Zatim prelazi na. rezim maksimalne sriage, upucujuci na cilj . razorni laserski snop brztnom svje-tlos- ti. To je nemoguce posttci.sa .Zemlje, jer atmbsfera izrazito degra-dir- a razorrtu moc laserskog topa kojem su prakticki nesavladive pre-prije- ke ne samo kisa, oblaqnost ili prasina, nego vec i obicna zracna vrtlQzenja.., . ч Novija istrazivanja opet potvrduju da najyise izgleda za svemtrsku va- -' rijantu ima kemijski, deiiterij-- r fluoridni (DF) laser, lakp je DF visoko koroziyan i neprikladan za manipuli-ranj- e, takav laser ima nedo'stizne g E3 Britanski lijecnici ukazuju da bi medicinska sluzba bila nesposobna da odgovori svojim zadacima u slu6a]u nuklearnog rata. U Kardifu (Velika Britanija) odriana je nacionalna konferencija medicin-ski- h radnika na temu "Ljudske irtve u nuklearnom ratu". Glavni govornik bio je doktor Roger Evans. On je pred sludaoce — pet stotina delega-te iz cijele zemlje — iznio slike stravidnih posljedica mogudeg nuk-learnog rata. Konkretnije, govorio je o tipovima ozljeda ljudi koji de morati biti ostavljeni da umru u bolnicama pretrpanim tisudama ozlijedenih. Rekao je, izmedu ostalog: preiivje-l- i s teSkim ranama, koje zahtijevaju vi§e sati kirurSke intervencije i veliku kolidinu krvi, bit de ostavljeni po strani i prepudteni smrti. Jer, pod pretpostavkom da bolnice ostanu ditave, lijednici de se koncentrirati na spavanje onih koji se mogu brzo zalijediti. Na primjer: mladida kojem bude paralizirano tijelo od struka nadolje — lijednici nede lijediti, a mladidu dija noga bude ozbiljno ozlijedena razbijenim staklom cijela noga de se amputirati da bi se u&tedjelo na vremenu. U nuklearnom napadu na Kardif — zakljudio je dr Evans, bit de najma-nj- e 40 tisuda ozlijedenih. S to Iikirn brojem ne bi mogla izadi na kraj ni ditava nacionalna zdravstvena slui-b- a, a kamoli medicinsko osoblje Kardifa. Zaista straSna, obeshrabrujuda, ali dovoljno realna slika. Moida bad zato, nimalo se nije dopala Foreign office. Zato je uodi ove konferencije uputio svim delegatima po dvije brodure, soditom namjerom da efekte lijednidkih upozorenja. U tim brodurama se konstatira da je prije 90-t- h godina biti sposobni da djeluju iz orbjte protiv satelita i avi-o- na na velikim visinama. Ali.je na-glas- io i bitnu razliku: nece biti djelo-tvor- ni protiv bojnih glava interkonti-nentalni- h balistickih projektiia! Po Lynnu, to se moze odekivati tek pot-kr- aj stoljeca. Sto ogranicava laser u svemiru kao proturakemo oruzje? Prtje svega, slozeni problemi ot- - krivanja interkontinentalne rakete u stratosferi. Uzimajuci u obzir njenu brzinu i promjenjivu putanju, najteze je odrzati kontinentalni snop lasera na. jednoj tocki toliko koliko je po-treb- nb za predaju razorne energije. Tek tada laserska zraka pretvara po-gode- ni dio omotaca nukleame bojne glave u oblak ionizirane plazme, iza-zivaj- uci teska ostecenja na njenim vitalnim dijelovima. I detekcija i ra-zara- nje mora se obaviti u ogranice-n- u vremenu, jer interkontinentalna raketa prevaljuje u stratosferi uspi-nju- ci krak svoje putanje za' nekih sest minuta, a onda se nezavisno vodene bofne glave upucuju. svaka svojim smjerom. Uz takva bbjasnje-nj- a mozda je iakse shvatiti zasto je Sam Nunn, vodeci strucnjak Senata SAD za pitanja obrane, Reaganov potez popratio rijecima: Pogresna ' rasprava u pogresno vrijeme: o pita- - . njima o kojima ce se odluke moci donositi tek zadeset godina,. . Mladen Paver - -- P; ' a □ Ш Ћ Hura! Ш gaKmaassmmftwsHtwfl "vjerojatnost od nuklearnog rata krajnje neznatna", da bi u sludaju nuklearnog napada, dodude, bilo "stradnih posljedica", ali da de ipak biti prelivjelih, a da je zadatak ditave zdravstvene sluibe i svakog pojedin-c- a u njoj da se u svakom sludaju pobrinu za sve bolesne i ozlijedene. Tako je Foreign office — protiv uznemiravanja i zastradivanja jav-nost- i. Ali, u strahu su veiike odi, mudne vizije posljedica nuklearnog rata nije lako odagnati, pogotovo poslije Hirodime. I zato se nije duditi dto je, eto, i doktor Stuart Horner, predsjednik Komiteta Britanskog medicinskog udruienja za okrug Croydon, digao ruke od pravljenja planova za rad medicinske sluibe u sludaju nuklearnog rata. Dr. Horner je objasnio svoju odluku: "U pustodenju koje moie uzrokova-t- i samo jedna nuklearna bomba badena na London ostali bismo praktidno bez pitke vode i bez lijekova, a sa bar polovinom ubije-no- g stanovnidtva. Vrlo sumnjam da bi plan koji sam nadinio bio od bilo kakve koristi. ". A u uvodniku britanskog medicin-skog dasopisa se kaie: "Realno govoredi, nikakvi se racionalni pla-no- vi ne mogu nadiniti da bi se mogli uhvati u kodtac s nuklearnim napa-do- m. Samo jedna bomba snag'e jednog megavata badena na London nadjadala bi modi ditave medicinske sluibe zemlje. A jedan napad sa 200 megavata ili vide, sa simultanim eksplozijama po cijeloj zemlji, stvo-ri- o bi nepremostiv jaz izmedu milio-n- a ozlijedenih (uz desetke miliona poginulih) i nekolicine preiivjelih lijednika u bolnicama jos sposob-ni- m za medicinsku pomod. To su midljenja lijednika, ljudi pozvanih da u eventualnom ratu pruie ozlijedenima strudnu pomod, ali Isto tako ljudi koji su svjesni da Л |
Tags
Comments
Post a Comment for 000203