Jedinstvo, May 02, 1961

              ii
.-- ~ rlimntt,fm шт - тјтгтшШШШШШШШШШШШШШ MHi LrfgfehrtJlifMAfliSwfcti
. - :.&? a;, _ V& ;
-- заГУ ~
STRANA 4
"Njemacka - kljiicni problem danasnjice"
(Nastavak sa str. 1)
Zapad za sad prihvatiti.
Njegova jo teza dvijc se
Njemacke ne mogu ujedini-ti- .
Zapad se ne bi slo2io s je-dno- m
ujcdinjenom komuni-sticko- m
NjemaEkom, a Sov-jets- ki
Savez ne moze se po-mir- iti
da Zapadna Njema6-k- a
apsorbira i unisti Nje-mack- u
Demokratsku Repub-lik- u.
Cinjenica je da postojc
dvij'e Njemacke. Prema to
me, jedini je na6in da se sa-daSn- je
stanje "kodificira''
mirovnim ugovorima sa —
kako on kaze — tri пјетас"-k- a
elementa. Ta su tri ele-ment- a:
Zapadna Njema6ka,
Istocna Njemac'ka i Zapadni
Berlin.
Kodifikacija bi zahtijc-val- a
do facto, ali no i diplo-matsk- o
priznavanje NDR.
Nadaljc, fiksirao bi se intcr-nacionalni- m
stautom polozaj
Zapadnog Berlina kao "slo-bodno- g
grada", s pravom
slobodnih komunikacija.
Njcgovu bi unutrasnju slo-bod- u
garantirala prisutnost
"simboli6kih kontingenata
francuskih, britanskih, ame-riSki- h
i ruskih trupa, zatim
neutralnih trupa pod amble-jno- m
Ujedinjenih naroda i
potpisi dvije Njemacke i Se-thi
okupacionc silo.
Kao Sto ved rekoh, gospo-di- n
HriiScov ne occkujc da
so takvo rjoScnje postignc
vec sada. Zbog toga, on i--
ma
drugi priicdlog koii na-ziv- a
"popustljivim". On je
it osnovi jednak sovjctskom
stavu na posljednjoj konfe-rcnci- ji
ministara vanjskih
poslova u fcenovi. Njimc se
zeli postici privrcmeni spo-razu- m.
Po mi.Mjcnju Rusa,
ali — kaze Lippmann — ne
i po nasom, taj privrcmeni
sporaztim vrijodio bi kratko
i unaprijcd ograni6eno vrije- -
me od dvi ili tri godine.
Obadvijc NjemaCkc drzave
bile bi pozvane da za to
vrijcmc prcgovaraju o nekoj
vrsti ujedinjenja — molda,
iako on to nije izriSito rekao,
u nekom obliku slobodne
konfcdcracije. Na kraju ut-vrdjen-og
vremenskog pcrio-da- ,
ukoliko bi se postigao
dogovor o Zapadnom Bcrli-n- u
u skin dit sa zamislima
koje sam vec izlozio, on bi
se fiksirao sporazumom. A-k- o
so sporazum no postigne,
utrmtln bi oktipaciona lcgal-n- a
prava.
Ako ni to no uspije, treda
jo faza gospcdina Hru56ova
potpieivanje posebno miro-vno- R
ugovora s Istocnom
Njcmnckom. Tada bi, po so-vjetsko- m stavu, NDR imala
pravo da samostalno uprav-Ij-a
komunikacijama sa Za- -
paanim liorimom. Ako za-pad- nc
silo odbiju da konta-ktiraj- u
sa NDR j pokusaju
vpotrijebiti silu da udju it
Zapadni Berlin, tada cc sov-jcts- ka vlada trupama svoje
armije provesti blokadu Za-padnog
Berlina.
Iako bi bilo neozbiljno po-tcjcnjiv- ati
njcgovu odluku,
prijetnja nije tako zestoka
kao sto zvudi. Jer on sasvim
sigurno ne zeli oruzani su-ko- b,
a "kontaktiranje" sa
NDR je prilicno rastezljiv i
nikako krut pojam.
Usko sam so oRranicm na
izlaganje sovjetskoR stava
prema Njemadkoj, onako
sam pa ja shvatio. Ukoliko
mi je dopu§teno da iznesem
i neka svoja mi§ljenja, na-Rlas- io
bih slijedece:
Prvo. cosnodin Ilrusdov
nece izazvati krizu prije ne-r- o
mu se pruzi prilika da ra-ZROV- ara
licem it lice s pred-sjcdniko- m
Kennedyjem.
DruRo, on ce siRurno pot
pisati separatni mirovni uro-vo- r
ako no bude moRao pre-Rovar- ati
o privremenom rje-Senj- u
kojo je opisano kao
"drupi prijedloR".
Trece, . kriticni moment
koji ce odluciti o rjesavanju
njcmadkoR pitanja preRovo-rim- a
ili kratkim postukom
jest povecanje ili smanjenje
izRleda za nuklearno naoru-2anj- e
Njemadke, to nase pri-drzavan- jo
ili odustajanje od
stava da se sloboda Zapad-no- R
Berlina moze postici sa-m- o
ako so odbijaju svaki ra-zRov- ori
o njeRovoj buducno-sti- .
Kad sam iz SovjetskoR
Saveza stipao u London 2c-st- o
su me pitali, smatram li
6itav razRovor ohrabrujucim
ili zabrinjavajucim ? Ja dr-2i- m
da je otrcznjujuci. S jc--
dne strane bdi su uvjerljivi
dokazi da SSSR no namjera-v- a
izazvati rat i da iskreno
nastoji da sprijecj svaku kri-zu,
bila ona u Laosu, Kubi ili
Njemackoj. Sovjetska vlada
ima vcliko povjerenje u svo-je
vojne snaRe. Ali ona ih nc
smatra instrumentom za os-vaja- nje
svijeta vec obranom
od americke intervencijc ч
neizbjcznoj svjetskoj revo-lucij- i.
Svc mo se to ozbiljno doj-mil- o,
jer no vjerujom da je
bilo гсбепо s opsjonarskim
namjerama."
Niicmci — 70 poslo
Leffijc stranaca
I'n-m- a pinanju ifasopisa 'Cm-(pmpora- ry Eat", d kraja dru-K- C
svjelskoR rata do sredine
I960, Rodinp u Zapadnoj Njo-mafk- oj
rbotano je za francu-k- u
Ivcgiju stranaca oko 400.000
Ijudi. Od og broja je oko
23.000 pocinulo u ratu u Vijet-nam- u.
Od nowmbra 1934. ro-din- e
do sredine 19в0. Rodine u
Aliiru je oko 4000 zarobila Л1-iirs- ka
oslohodilafka armlja.
Папач oko 70 poto 8atava
I-cc-ije
stranaca safinjavaju N1-jem- ci.
Kretanjc pucanstva
li svijciu
Evo kako sc, proma proc-jenam- a
UN, kretao broj
svjetskoR stanovnistva od
1900. do 19G0. Rodine: —
1900 Rodine— 1608 miliiu-na- ,
1920. — 1813 milijuna,
— 1930. — 1987 milijuna.
1910 — 2213 milijuna, 1950.
— 2155 milijuna i 1960. go-din- e
— ?
Vancouver
ZABAVA ODSJEKA 787 HBZ
"MAJCIN DAN"—koncert i pies—petak, 12. ma-j- a,
1961 u 8:00 na vecer. — Clinton Hall, 2605 E.
Pender Street.
Srdacno pozivamo vas, vasu rodbinu kao i prija-telj- e
da prisustvujete koncertu ! plesu u pocast "Ma-cino- g
Dana", koji ce se odrzati kao sto je gore spo-menut- o. Za malu ulazninu od $1.00 mozete da viditc
Itjepi koncert na kojem ce ucestvovatt clanovi Gni-jczd- a
i Odsjeka kao i nova Tamburica Orkestra i
Kolo Group. Vasa ulaznina vam takodjer daje pravo
da ostanete za pies, za kojeg ce svirati Wally Corak i
njegova orkestra, uz ovo biti ce beplatnj Door Prize,
jedan za muske a drug!, "Mother's Day Cake", da-rov- an
po National Bakeries, za jednu sretnu zensku.
Biti ce i neko iznenadjenje?
Djeca ispod 6 godina — ulaznina bezplatno.
Djeca 6 do 14 godina ulaznina 25 centi. Sva djeca
dobitj ce bezplatnu bocu Soft Drink. Biti ce velika
vecer zabave i veselja za svakoga.
Dobro nam sv! dosli.
Zabavni odbor
Odsjek H. B. Z. 787
Лг1чјстс je da sc pot-pis- e
mirovni ugovor
Moskva — KomentariimSi
nedavne razgovore izraediu a
menckoq predsjedni4a Kenrte
dya i zctpadnonjemadkoq kan--
celara Adenauera, list Izvee
tija" pise da je vrijeme da se
ucini izbor i potpise njemaiki
mirovni ugovor Sovjetski Sa
vez je — istice list — spreman
da potpise mirovni ugovor sa
obje njemacke drzave, ako su
one sa tim saglasne ili sa jed- -
nom od njih ako to druga od-bij- e.
List istice da potpisivanje
mirovnog ugovora ne moze vi-se
da se odlaze poito su ргобП
svi razumni rokovi
Ukazujudi zatim da "samoo-predjeljenj- e"
njemackog naro-da,
kako ga shvataju neki fun-kcion- eri na Zapadu, nema ni-ce- g
zajednickog sa pravim o-predjelj- eniem obje njemacke
drzave. "Izvestija" zakljucuje
da je najrazumnije pnznati po-stojan- je
FR Njemacke, DR Nje-macke
i Zapadnog Berlina, ci- -
ji status treba specijalno da se
odredi, po£to se on nalazi na
teritoriji DR Njemacke i preko
nje ostvaruje sve svoje veze.
U listu se dalje istice da o-ceki-vati zakljucenje ugovora o
miru, dok Njemacka ne bude
ujedinjena, znaci odloziti mir-n- o regulisanje ovog pitanja.
zrivc fasizma moffii traziti odstctu
Prosle godine usposta-vlje- n
je fond Ujedinjenih
Nacija za odstetu zrtava
nacizma, u kojega je Za-padna
Njemacka uplatila
12 milijuna dolara. Odste-tu
mogu traziti Iica koja
u progonjena po nacisti-m- a
zbog rasne pripadnos-ti- ,
vjere ili politickog mis- -
Ijenja.
Otkrivcn spontcnik
zrlvama lop;ora u
Zakscnhauzcnu
Berlin, 23. aprila. — Na
mjestu bdjc su njemacki na-cis- ti
pobili preko stotinu hi-lja- da
ljudi u Rasnim komo-ram- a
Zaksenbauzcna, prcd-stavni- ci
Njemacke Demok-ratsk- o
Republiko podiRli su
velicanstven spomenik zrt-vam- a
koji je danas na sve-ca- n
nadin otkriven.
Velika oluia nad ic-dni- m diielom Backc
Sombor, 20. aprila. — Su-h- a
i zedna backa ravnica u-mje- sto occkivane ki§o izne-nad- a
jo dozivjela katastro- -
jfu. Velika provala oblaka,
prad velicine oraha i ciklon
koji je pukao brzinom od
150 kilometara na sat, nap-ravi- li
su stetu koja se cijoni
na vise stotina milijuna di-nar- a.
Zaffrcbacki proljetni
vclcsaiam
Zagreb. — Poslije deset
dana trajanja zatvorcn
je Medjunarodni proljetni
zaRrebadkl velesajam. Na
ovoRodi§njem Velesajmu
na prostoru o'd preko 58.000
kvadratnih mctara izlapalr
je svoje proizvooe --loa ao- -
macih izlaRaca i 168 podu-zec- a
iz 18 zcmalja Evrope,
Azije i Amerike.
Hoce da bude
savrcmen
Jatjaju iz Ottawc:
Kad je alderman Charles St.
Germain izjavio da & se dijete
kome kumuje na krJtenju zvati
Jurl Gagarin, rimokatolicki eve-eni- k
je bio zafudjen.
"GarKarln', rekao je on. To
nije krScansko ime.
MJa znam, oe," odpoorio je
St. Germain, "ali u ovoj eri on
Je covjek koji je bio bliie raju
ncgo itko koga ja poznam — i
ja ielim da budem savremen'.
Kuca na prodaju
Trodajem ku6u u ju2nom dijelu
grada Welland. Kufa je prizemni-ca- ,
stara tri podine. Velifina:
43x33 tope. Frontaia kudilta 75
nogu, duiina 110. Zgrada obzida-n- a
opekom, vanjski prozori i vra-t-a
od aluminija, privatno, solidno
gradjena od provoklasnog materi-jal- a.
Tri spavaonice, oba za do-ce- k,
prostrana kuhinja i dniRO. Sa
namjeitajem Hi bez njega. Veliki
popust na cijeni, Jer vlasnik odla-z- i
u Stari kraj.
Interesantni se mogu obratiti ili
pisati na donju adresu:
Luka Kostelac
58 Marshall Ave.,
Welland, Ontario.
Gladys Francis Lewis
o
39)
s h u
cie je znala da ce oni tocno ovor trenutka stajati na vrati-Jos- h, Joel i jos dvojica su ranije nekamo odjasila. Fran-m- a crkve — anRlikanske, prebiterijanske, rimokatoli5kc,
metodisti6ke, baptistidkc — iapcuci iste тарјбпе rijei smracenim seljacima, a onda ce pozuriti dalje, da uhvate
druRe vjernike dok se razilaze kucama.
ToRa dana je na sastanku bio duboki osjecaj jedna-kos- ti
i duhovnoR zbliienja. Bilo jo tako stvarno, da je
Francie to osjetila kao fiziSko prisustvo. U tome je, mi-slil- a je ona, dublje razumijevanje i ljubavno ujedinjenje,
koje nadkriljuje svaku razliku. Godinama kasnije ona je
otvorila zapisnik Sastanka i iznenadila se da je zapis je-dnosta-vno
Rlasio : "Svi su se bili podali Sutnjj . . . Josiah
Minnard je malo preduRo drzao zatvorene oJi."
Ponedjeljak ujutro su naseljenici sa satorskim koli-ma- ,
na konjima i pjesice u neprekidnoj bujici traJili McAl-pineov- u farmu i doansku mlinicu. Primali su sjeme i s
obnovljenom nadom zurili kuci da zasiju svoje blaRo. Do
te nedjelje mnoRi nisu ni pomisljali da ce ovc Rodine imati
usjeve.
"Dat cu ti cedulju i postenu kamatu," гебс GeorRe
Parnell, kojj je bio istoCno od Londona, dok se je rukovao
sa starim Jonathanom.
"Nema potrebe. Ovdje su svi jednaki. Ne cemo uzcti
od jednoRa ono §to drupi ne moze dati. Cedulju od tebe,
GeorRe Parnell ! Cekao bih te do sudnjega dana."
"Po boRU, Jonathan, nadam se da ne cos trebati tako
diiRo cekati!" usklikne Parnell sniano.
Pri kraju dana je Elias Moore, spartanski Kveker.
koji je Rodinu dana ranije bio izabran u parlament, pri-mjeti- o: "Ti i tvoji sinovi ste, Jonathan Doan, imali izgle-d- a da zaradite lijepe novce, prije neRo je ovo tu робе1о."
"Da. Mislim tako," odRovori stari Jonathan odsutno.
"Ali ncmamo vclike potrebe za novcem, Elias Jloore. Mi
imamo dosta, i na pretek."
"Da li гпаб da ljudi izvan nasclja zovu Jonathan 'Bo-zj- a mala luda' ?" upita Elias.
Ali stari Jonathan nije 5uo. Okrenuo sc je ka slije- - decem covjeku.
Elias Moore, i sam dobro stojeci Rradjanin, zamisljc-n- o
se udalji.
Tjedan dana kasnije, gore u Londonu, GeorRe Good-ev- e
i John Harvey, distriktni blaRajnik, stajali su zajedno
na dascanom trotoaru, preko puta od sudnice. Bilo io po-- dne i ulica jevrvjela zivotom.
upijajuci suncanu tophnu, ill su se zunh zauzcti mislju o
pusecoj hranj koja ih je c"ekala u njihovim kuhinjama.
Malo ih jc proslo koji nisu rekli kakvu doRovornu rije6
Goodevu. On bi uzvratio pozdrav mrzovoljnom rijeci ili
kimanjem Rlave. GeorRe je volio biti dobar s ljudinia.
"Dobar dan, George."
"Lijep dan, GeorRe! Vraski lijepo vrijeme!"
"Zdravo, GeorRe!"
On je stajao, rasirivsi svoje debele horo, dok jo rh-ska- o debclu ciRaru i prtljao tcskim zlatnim lancem, koii
mu se pruzao preko punog trbuha. Neprcstalno jc nadoljt
zavijao urIovc ustiju i kimao Rlavom, dok mu se jc lijcva
obrvica nemimo trzala nagore. Suncano svjetlo je sjalo
nemilosnim, otkrivajucimsjajem na njeRovom grubom lieu.
"Kazcm ti, John, to jc bila izravna drskost! Prokleta
drskost!" govorio je on. "Uradili su to pod mojim samini
nosom, i tako brzo, svc je bilo gotovo prije nego sam znao
da se neSto sprema."
"Nc treba§ se zbog toRa uznemirivati, GeorRe," reJe
John Harvey, otresajuci prasinu sa svojep kaputa boje
laneta. "Cemu da sc brines, Sto McAlpinc i Doani ne opazc
dobru stvar kad zapnu za nju?"
"Pitas me zasto? Pitas me zasto da so brinem? Za
boRa, covjece, zna§ H ti da su mi zboR ovopa neka najbo-lj- a imanja u provinciji, u britanskoj Sjcvcrnoi Amcrici,
iskliznula kroz prste? A tko je kriv? Tko neRo Doani i nji-hov- o bcsplatno zito. Bcsplatno sjeme! Vagan za vagan!
Din
tih
List da
cak
da
vise od
oko
A.
Ljudi njih.
jem
Mi ga bez
uvjenti treba-lo
preda
on,
kao pravi
Ali. treba
Dijem kao
najjaS u
on
Dr2ave
vaznost, pa zato dobiva
Je vaznija
da
vlast.
sve o cemu
"Le
Da li znate da
kada
svoje
Bah I"
ne ova imanja,
Harvey
George so ostro okrene Da je
ton u glasu Johna I taj
lzgled u ocima, It to odsjaj
sveRa," doda Harvey, "ima tu nekoliko dru-gi- h
u ovoj htjelj nekoliko ake-r- a. Mislim da su Doani George.
jc da to
Mozda puta! Ali bogami,
ce i mojo vrijeme. Ja mogu fckati. Platit ce mi za ovo
Citava ta sojta. I uzct cu im zemlju, ako je to
stvar koju cu uSiniti. Uredit da im bude gu-sto
u vrijeme On divlje zaprizc u ciRaru. "Kada
Ruvcrner treba u John?" upita on,
ton u la2no dobro
"Na kraju juna. Malo prije neRo zapoSnu izbori. On
ce sve da glasaju za Zato i
"Tako mi boga, ako no ce on, ja cu," гсбе
"Da si spreman da s njim u lov? U
kaputu i to?"
"Ja? George U kaputu u
lov s On neveselo
zasto ne, John? jc koliko i njegov
On napola i pljune u
U Juznom prove-den- i
su izbori je poz-na- ti
"mali diktator"
Dijem, jedim kandidat Povo-do- m
izbora prikazao )e pa-ris- ki
"Le Monde" u nekoliko
nastavaka stanje u to) zemlp
s obzirom na Dijemo-v- e
metode. dokazuje
to izrazito fc&isticki reiim, da
je Dijem uveo l uniforme
za svoje prietale, je napu-ni- o
zatvore i logore. Najistknu-tij- l
ljudi naproeto nestaju pre-ko
nodi. "Osobito istaknutih
nestalo je 60, a manje
istaknutih — kaze
"Le Monde". Svi su oni
i
opoziciju i "nisu mo
gli biti da sirnpati-ziraj-u
s komunizmom".
licnoecu bavi se
i veliki amerteki list "New York
Times", ali na
пабги "Bilo bi suviSno troiiti
rijeci u dokazivanju da je Di
Preveo
su promicali
neki demokratski andjelcic
godinama uspjeha
nastojjmo da bi
da nekome drugom
vlast koju njegova braca
i rodjaci drze man-darin- i.
ipak prizna-t- i da se pokazao
antikomunist Juznom
Vyetnamu i da za Sjedinje-n- e
predstavlja strateS-k- u
1
od Washingtonor odgovarcrjucu
podrlku".
Dijemu ta "odgo-varaju- ca podrka" Washlngto-na-,
nego sugestija napusti
mandarisku. Tko, dakle,
snoai s Dijemom odgovornost
za ono sa zgrafa-nje- m
piSe Monde'?
. . . slonovi spavaju
naslanjaju dugaJke
"Ali tebi trebaju Covjece," predlozi
glatko.
k svojem sugovorniku. li
primjetio podrugljivi Harveya?
njegovim da je zabave?
"Nakon
zemlji koji bi posjedovati
te nadmudrili, Najbolje
zaboravii"
"Nadmudrili me? ovog do-c- i
licemjerna
posljednja cu
izbora."
da'stiRne London, brzo
promjenivsi raspoloienje.
natjerati torijevce. dolazi."
George ve-Нбајп- о.
li ides ru2icastom
sve
Goodeve? ruiiJastom ici
kraljevim guvernerom?" se nasmije.
"Pa, Magarac vrijedan
gospodar."
baci ustranu ispu§enu ciparu
Tko stoji iza Dijema?
Vjjetnamu
Pobijedio
Ngo
poeebnim
je
M00"
pred-stavlj- ali nacionalisiicku gra-djans- ku
osumnjiceni
Dijemovom
kontradiktoran
a
kraj
У Is J M ДИЧ1—imwbiдди ш—№ .
K. — T u 1 o n c a n i n
I prasinu ceste.
oan
liio je vec kraj juna, kad su se Robin i Matilda vratile
na Yarmouth. Sjeme koje je izislo iz McAlpineovog i Do-anov- og spremista, bilo je visoko uzraslo na stotinu njiva, a
Gornja Kanada se raspinjala u najgorcim izborima, koje je ikada imala.
Nitko na Yarmouthu nije bio radostan zbog izbora.
Kao dodatak opcem ogorcienju protiv torijc-sko- g Com-pakt- a, mjesto glasanja je bilo samovoljno zamj.enjeno
Londonom, jedinim malim torijevskim uporistem u sreu prilicno cvrstog liberalnog kotara. Ovo je гпабПо da su ne- ki morali ici cak j trideset milja da Rlasaju. Josh je bjesnio
zboR toRa. Nije htio ici od kuce. Francie je svakog dana
ocekivala dijete.
Treci dan po povratku dviju djevojaka, Jon jc bio za-uz- et poprayljanjem temelja blizu arkade vodeni6nog ja-z- a. Povrh бита vode je cuo razlijcRajude Rlasovc ptice
pjevacice, a siva Rrmusa je prcletila preko cistine, pjeva-juc- i: "Slatka, slatka, Kanada, Kanada, Kanada!" Jon
odjednom podigne glavu i ugleda Robin gdje mu prilazi
preko kamenog poda. Stajao je ukopan na mjestu, a noge
su mu bile sepesave kao uvele trstikc.
Nosila je kapu i zclenu jahacu odoru, a kosa joj se
ispod kape sjala kao namotano zlato.Tri godine su unile
zreliju milinu u njezino lice. Njezina Ijepota jc u tamno ra-svjetlje- noj mlinici sjala kao rijetki dragulj.
Dok se je Jon popinjao do razinc poda, ona so je ne- mimo ogledala.
Vidio ju je kod ladje, ali samo za Sasak, i u hladnom
raspolozenju stvorenom po njezinim roditcljima, koji su
o5ito namjeravali zastititi svoju kcerku od ovc kvekersko
spletke. Jon ju je sada htio prigrliti i nikada je nc pustiti
da ode od njega. Ali njezino napeto drzanjc ga je ustavi-l- o.
"Imam samo casak vremena, Jon, a ne bi smjela uo-p- ec biti ovdje. Da li ste sam?"
On kimne potvrdno, u 5asu na oprezu.
"Dosla sam da vas upozorim. Moratc poduzcti posebno
mjere opreza kad budete isli na glasanjo drugi tjedan. To-rijev- ci namjeravaju sprijeciti svakog reformistu da plasa.
cak da se ni tie priblizi biralistu. Dnaimili su Ijude koji
treba da stvaraju nemir, i posebna policija se rcRrutira
Reformisti se moraju drzati u grupama i biti spremni da so brane. Torijevci su spremni da idu do skrajnosti, da spri-jec- e pobjedu liberala u Middlesexu."
"To smo predosjecali, ali sad cemo poduzcti posebne
mjcre opreza, l. . . "
"Uzmite ovo, Jon."Ona otvori zclenu torbu i izvadi
iz nje smotak novdanica, koje pruzi njemu. "Moja placa
za posljednje tri godine. Reformistima ce trebati novaca, jer i torijevci mnogo trose, osobito Sedlcyin otac. 2clim
pomoci. Molim, Jon, uzmite ovo."
On streso Rlavom i gurne novae natrag u njozinu tor-bu.
U dubokom glasu mu je bila stanka. "Trazit cu vas to
ako nam bude trebalo, a to vam obecajem."
"Jon, znatc li da na guvernerskim izbornim barjaci-m- a pise: Glasajte da ostanete Britanci, i, Britanci, zga-zit- o demokraciju, ljuticu s glavom azdajc? I da on poziva
'sve lojalne Ijude' da sc okupc oko njega."
"Da. Znam. Thomas Talbot je prije 6ctiri godine za-poc- eo ovu laznu stvar — na Jurjcvo. Sjecatc li se? Onog
dana kad sam vas upoznao."
"Ljudi sada nc znaju Stoje istina. Zbunjcni su. Oprc-6n- a tocka je odgovorna vlada, a guvcrncr je tako vjesto i
lukavo naturio ovu ideju o nclojalnosti, da umjereni re- formisti vjeruju u to i prelaze na dniRU stranu, jer nitko no
zeli da bude ozigosan kao nclojalan."
"Znam. Cak je i metodist Egerton Ryerson, koji je
bio najpostojaniji reformist i ostriji od mnogih druRih u
izlapanju protiv ncpravdi, prcsao k torijevcima i povukao
za sobom mctodisticku stampu."
"Jon, ja sutra idem s occm, majkom i Rawdonom ti
London. Znate, naravno, da je on kandidat za lcRislativnu
skupStinu. Odrzat ce so poSasti za Ruverncra. Ne cu vas
moci viditi dok se ne vratim. NemoRu jiodnositi pomisao da
Rawdonov uspjeh kao politicara zavisi od metoda koje to-rijevci
upotrebljavaju da budu izabrani. Da li cete biti pa-zlji- v, Jon?"
Svnkome ie biln poznata vesela zurba zboR druJtvc
nih dogadjaja planiranih za dolazcci posjet londonu za-mjen- ika gencralnog guvcrnera i njegovihprijatelja iz
Compacta. Mjcsna gospoda su planirala da cc ici sniim ii
lov. Bila je javna tajna, da je Sir Francis Bond Head obi-lazi- o
uokolo agitirajuci za torijevce kao politicar bilo koje
stranke. Svaki posteni 6ovjek je mislio da je sramna stvar,
da guvcrncr tako ponizava svoj visoki polozaj.
Pazit cemo, Robin. I doci cu k vama kad ovo prodje.
Odjasit cu sada s vama kudi."
"Ne, ne. Rawdon je u spartanskoj kovacnici, a ja tre-ba
da sam u posjetu Matildi. On ne smije znati da sam bila
ovdje. Radi se —radi so o mojim roditeljima. . . to znate.
Jon, oni cak ne ce ni da sc spominje vase ime u njihovom
prisustvu."
DniRog (Saska jc vec bila oti§la. On jc sa vrata poha-ran- o
gledao za njom, dok je vi5e nije mogao viditi.
Kasnije je vi§e mislio na Robin nego na njezino upo-zorenj- e,
a reformiste jc obavijestio da uvijck idu u grupa-ma
i da budu spremni za ncprilike. A kad su on i ostali
ljudi sa Yarmoutha oti§li na sjever, bilo ih je detrnacst na
broju.
(Nastavit ce se)
STRANI AUTOMOBILI"
R. W. Todgham, predsje-dni- k
Chryslcrove korporaci-j- e
u Kanadi je napao Kana-djan- e
sto kupuju "strane a
utomobile", tj. automobile
koji se uvoze iz Zapadne
Njemacke, Engleske, Fran-cusk- e
i drugih zemalja.
Alj zar automobili koje
proizvodi Chrysler, Ford i
General Motors u Kanadi ne
spadaju u kategoriju stranih
automobila? Zar to nisu a- -
kljove na granu nakoga sta-bl- a.
. . . som spada u ribe koje
najdu2e zive, on mo2e da do-zi- vi
i starost od 80 godina.
. . . se za najviSeR coveka
na svijetu smatra jedan Ho-landja-nin
koji je dug 2,5
metra.
mcriJkc korporacije? I zar
glavni dijclovi automobila
koje one prave nisu proizve-de- ni
u Sjedinjenim Dr2ava-ma- ?
JoS nije proizveden ka-nads- ki
automobil t.j. takav
koji bi potpuno bio naprav-Ije- n
u Kanadi.
Kad bi svi automobili koji
izlaze iz Chryslerovih, For-dov- ih
i General Motors tvor-nic- a
u Kanadi zaista bili na-pravlj- cni
u Kanadi, onda bi
u tim tvornicama radilo jo
toliko radnika koliko ih radi
sada!
Ne lajc pas radi sela, ne-go
radi sebe, kaze narodna
poslovica. Tako i gospodin
Todgham nije protiv stranih
automobila opdenito, nego
protiv onih koji prave kom-petici- ju
njegovim.