Nase Novine, September 25, 1986

              - - - - "- --- ~ -- if ??~ ir-"- '' i. "3K.
15 . V i т
I?;''
Ш,
Ifi
IVwf
k 14
?
L ISKUSENJE MESANJA
Amerikom je zavladalo novi duh in-tervencioniz-ma.
Onjepodjednakoza-hvati- o
konzervativce koji su zeleli da
pomognu trupe UNITA Jonasa Sa-vimbi- ja
u Angoli, "kontrase" u Nika-ragv- i
i "borce za oslobodjenje" u Av-ganistan- u.
Nasao je svoje mesto i me-dj- u
liberalima i centrasima koji se
bore za uvodjenje sankcija protiv
juzne Afrike i suprotstavljaju pomoci
SAD vladajucim rezimima. Sve u sve-m- u,
to je veoma opasna teznja, koja
bi Ameriku mogla dovesti tamo gde
ona ne bi zelela da bude.
Reaganova administracija dala je
podstreka svom stavu i medju kon-zervativci-ma
i medju liberalima, otva-raju- ci Pandorinu kutiju punu zahteva
Sjedinjenim Drzavama da se pojave
kao sudija u politickim borbama koje
se vode u raznim zemljama, kao sto
su to nedavno bili Filipini.
U cemu je pogresna ova pobuda?
Trebalo bi se cuvati bilo koje vrste
intervencije na mestima gde postoje
velike mogucnosti za stvaranje nesta-biln- e
situacije, cak i postoje diktator
uklonjen sa vlasti.
Jezik intervencionizma, koji se ce-st- o
cuje ovih dana, delovace uznemi-rujuc- e
na one koji znaju granice moci
SAD. Senatori, za koje je Markosova
vlada "izgubila poverenje Sjedinje-ni- h
Drzava", izvojevali su sebi moc
da odlucuju ko bi trebalo da bude pro-glase- n
za predsednika u Manili, sto
predstavlja odjek imperijalisticke
llllllllllllllllllllllllllllllllllllilllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllE
Gasvo iugosovcnsk se'jemV.a njhoY
polomaka na Sevetnoamerickom kontmentu .
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 119 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK:PtoL AdeaRok
SEKRETARI : Bo7.darPakovc SoftjaUering,
BLAGAJNIK: Anka Nozkuc
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
"Vadsav Gacrc.
UREDNICKI KOLEGIJUM: ProUvan
DoYenc, Daniel Pmades, Pero KovaceVc,
Mike Gtbic, M'uenko Poncmc.
DOPISNICI: Prof. Vadvsav Tomoc,
(University of St. Chatharines), Anton Kosve-a- c
(Welland), Boia Spacek (New York),
Prank Puduric (Vancouver), Smttja Daccvic
(Montreal), Margaret Sarcec (Los Angeles,
California), lospSlan'ic-San'o- s (Rim, Italija),
LepaTeofanov'vc (Remacheid, Zap. Nemacka),
Mra Sttbac (Pariz, Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Muko
Markovrc , Luka Markovrc , Petar KurUc , MWos
Kondve , SttaVnnja Malelic , Nov ka M'V6 , pro? .
Du&anka LAcma, Kkoa Drenovac BoAdav
Zwkovk.
IZDAVACKI SAVET: ojm Grbk, los'yp
Kovacvc, Kaiarina Kostic, MWenaBcrac, Ana
Durovic, Lepa Rajnovic, Botsav Neskimc
RozaVvja Div'jakovvc, Buro MaYjkovic, Me
BaYjak, YW'ja Bibao, Pavao Radmamc, Osvoja
Kovacevc , Vktor Arar , Dusan Svanar , M'uYyan
Petrovc, John Severinskv, Mate S'vaus,MarVm
Karavamc, Srdan Bod'K, Peko Dm'lroc,
MVca Nftuchm, A . GerVacb, Bc&ko Madenoc ,
MWofc Vukcev'vc, Jos'p SuYyic, Rud'i Gregoras,
Slanko BoYi, Josn Gabre v Bata BaUc.
Subscription: $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO. 0378.
Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 97040 1
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"Nase novine" izlaze cctvrtkom. Prctplata
iznosi $35.00 godisnje, pojedini pmnjcrak 75
ccnti. Cjcneoglasa na zahtjev. "Nase novine"
su nasljcdnik "Jcdinstva", kome su picthodili
listovi "Novosli", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ",
"SlobodiM Misao", "Pravda" i "Bur-ba"
kao i "Narodni Glasnik" i drugi naprcdni
listovi koji su mu prethodili u Sjedinjenim
Drzavama.
Pvedakcijaod&ovara .anepolpsanc malcvVya-- e.
Polpsan canc VAvaiava'u misYjcnje avnora.
Dopisv se ne vracayu.
III1IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII1IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIF4
proslosti SAD. Markosova opozicija
na Filipinama trenutno bi mogla
imati koristi od slicnih izjava, ali ce
one, nema sumnje, jednog dana si-gur- no biti upotrebljene protiv Ameri-ke- .
Tu je, dalje, i pitanje doslednosti.
Veci deo vlade je korumpiran. Iz-bor- ne
prevare prosirile su se na cele
Filipne, ali su isto tako bile prisutne
i na nedavnim opstinskim izborima u
Meksiku. Izborni proces smisljen je
tako, da ide u prilog nosiocima vlasti
ili njihovim pristalicama, u vecini ze-mal- ja
sa kojima Sjedinjene Drzave
imaju bliske odnose — u Pakistanu,
Juznoj Koreji i na Tajvanu. S druge
strane, u mnogim drugim zemljama,
Nigeriji na primer, vojne vodje zame-njen- e
su izbornim rezimima. Kako ce
onda Sjedinjene Drzave odluciti, gde
da intervenisu?
Odgovor lezi u cinjenici da bi, u slu-caj- u
kada snaga vlastodrsca oslabi,
kao sto se dogodilo na Haitiju i Filipi-nama,
Amerika trebalo da zastiti prvo
svoje dugorocne interese. Prethodno
bi bilo potrebno pazljivo razmisliti
koliko daleko se moze ici u odredje-no- m
uticaju — i koju mu meru publi-citet- a
treba dati. To bi znacilo odgovo-rit- i
na pitanje koliko je, na primer,
Washington voljan da u ovom tre-nutk- u
potrosi na Haitima i Filipina-ma?
Posto Haiti i Filipini nece biti po-sledn- je
zemlje u kojima je srusena
vlast diktatora, iskusenja da li se
treba negde umesati ili ne sigurno ce
rasti. Amerika se nece uvek mesati
posto ce njene mogucnosti u podsti-canj- u
demokratije, cak i u onim zem-ljama
sa kojima je imala duge i bliske
veze, biti ogranicene.
Zbog svega ovoga vrlo je verovatno
da je gospodin Reagan preterao u svo-ji- m
pokusajima da vrati veru Ame-rik- e
u sopstvenu efikasnost i snagu.
"Herald Tribune"
JUGOSLOVENSKI
INKUBATORIZA
NEDONOSCAD U SSSR--u
Fabrika "Nikola Tesla" u Beogradu,
kako saznajemo, sklopila je sa Sovjet-ski- m
Savezom ugovor o isporuci inku-bator- a
za nedonoscad i foto-terapisj-sk- ih
lampi za lecenje novorodjene
dece obolele od zutice. Inkubatori i
lampe bice isporuceni do kraja godine.
Inkubatori su delo jugoslovenskih
strucnjaka. Izradjeni su prema ideji
primarijusa dr Aleksandra Marjanovi-ca- ,
direktora Zavoda za prevremeno
rodjenu decu. Ubrajaju se medju na-bol- je
u svetu.
Vrednost zakljucenog posla je
1,070.000 dolara. U toku su pregovori
o isporuci nove kolicine inkubatora
iduce godine.
"Politika"
1 ZA ISELJENIKE
Za iseljenike koji dolaze u posjet sta-ro- m kraju, Matica iseljenika Hrvatske
organizirat ce dvije tradicionalne tur-nej- e
s nazivom "Upoznajmo Jugosla-viju- ". U toku sedam dana, koliko traje
putovanje, iseljenici ce posjetiti Mo-sta- r,
Sarajevo, Jajce, Bihac, Plitvice,
Zagreb, Postojnu i Zadar. Autobusi s
izletnicima polazit ce iz Splita 20. iula
i 24. augusta. Svi zainteresirani se
mogu javiti u prostorije Matice iselje-nika,
Marmontova 5 ili na telefon 42-76- 1.
"Slobodna Dalmacija"
PREBROJAVANJE
GLASOVA I DOLARA
Reaganova administracija
pomno "prebrojava" kako tko
glasa u svjetskoj organizaciji,
naravno u odnosu na americke
stavove — Sto ne valja: glasovi
ili stavovi?
WASHINGTON, juli (Tanjug) -A- merikanci, ocito, nisu zadovoljni
kako idu stvari s glasanjem u Ujedinje-ni- m narodima. Prema ovdasnjim racu-nicam- a
i "bilancama", tamo malo tko
glasa zajedno sa SAD.
To ovdasnjim konzervativcima, koji
se sve jace cuju, daje podstrek da ob-nov- e
stare price o tome — zasto Ame-rikanci
daju tolike pare za izdrzavanje
Ujedinjenih naroda kad tamo vecina
ne ispoljava nimalo "sentimentalno-sti- "
i "zahvalnosti" prema Americi.
Ali, usporedo s tim, "prebrojavaju"
se i dolari koje Amerika pojedinim
zemljama daje kao ekonomsku ili
vojnu pomoc, i koje smatra svojim pri-jatelji- ma
i saveznicima. Navikli da
mnoge stvari u zivotu i u politici mjere
dolarima. Amerikanci recimo, ne
mogu shvatiti da jedan Egipat, koji
SAD toliko pomazu, tako rijetko glasa
zajedno sa SAD. Prema podacima iz
prosle godine o tome kako je tko gla-sa- o
u UN, a koji su sad objavljeni, Egi-pat
je zajedno s Amerikancima glasao
samo u 15,3 posto slucajeva. To je ov-dasn- je
konzervativce "uzasnulo", po- -
gotovo kad su izracunali da je ta zem-lj- a,
s oko 2 milijarde dolara americke
pomoci godisnje, odmah iza Izraela.
Ta "analiza", medjutim, nije nimalo
povoljna za Amerikance. Ako se izu-zm- e
Izrael, koji je u 91 posto slucajeva
glasao uz Washington, malo je koja od
drugih zemalja u UN slijepo slijedila
americke stavove. Cak i zapadni save-zni-ci
nisu bili bas tako "vjerni". Bri-tan- ci
su bili s Amerikancima u 86 po-st- o,
Zapadni Nijemci u 84, Spanjolci u
55, a Grci samo u 33 posto slucajeva.
Japan je glsao s Amerikancima u 66
poosto, Tajland u 22, a Indonezija
samo u 14 posto slucajeva.
Ponajgore Amerikanci stoje u Africi,
a potom u Juznoj Americi. Obala slo-novacejenajcescegla-salas
Amerikan-cima,
ali i taj njezin postotak je samo
27, dok se vecina ostalih zemalja
Afrike krece u skali od 10 do 20 posto.
Slicna je situacija i u Juznoj Americi,
gdje je na celu te liste diktatorski rezim
iz Paragvaja koji je s Amerikancima
glasao u 35 slucajeva, a na dnu liste je,
naravno Kuba sa samo sest posto.
U grupi socijalistickih zemalja, ako
se izuzmu Kuba i Albanija, koje imaju
najnizi postotak (obje po sest posto),
Jugoslavia je u najmanjem broju slu-cajeva
glasala zajedno s Amerikan-cima
— nesto manje od 12 posto. Istoc-noevrops- ke
zemlje, na primjer, imale
su u torn pogledu nesto veci postotak
— izmedju 12 i 15 posto.
Ti postoci, i to americko "prebroja-vanje- "
glsova u UN, kako su primijetili
ovdasnji analiticari, jednostrani su i
manjkavi vec u svom polazistu. Kre-cu- ci
od one stare postavke — da onaj
tko nije sa mnom, onda je protiv mene,
Amerikanci te glasove i broje da bi sa-gled- ali
gdje su njihovi prijatelji i pro-tivnic- i.
"To je sasvim pogresan pristup" —
izjavio je predstavnik Singapura u UN,
cija je zemlja glasala samo u 23 posto
slucajeva sa Washingtonom. "To sto
smo glasali drugacije od Amerikanaca,
uopce ne znaci da smo protiv njih".
Analiticari misle da prebrojavanje
moze posluziti samo jednom cilju —
tome da sadasnja americka admini-stracija
sagleda koliko je njena vanj-sk- a
politika neprihvatljiva za svijet,
koliko je Washington u torn pogledu
usamljen, pa i izoliran.
Inace, takvo "prebrojavanje" gla-sov- a
u UN, samo po sebi, kaze se u
ovdasnjim komentarima, zapravo ni-st- a
i ne znaci, niti objasnjava sustinu
stvari. Jedina metoda da se vidi kako
tko glasa u svjetskoj organizaciji bila
bi ona da se "prebroje" glasovi svih
clanica, i da se vidi kako je tko glasao
u odnosu na ono sto je zapisano kao
princip u Povelji UN i drugim osnov-ni-m dokumentima te organizacije.
Na takvoj jednoj listi moguce je da
bi se Washington nasao vrlo nisko i da
bi to moglo posluziti kao kljuc obja-snjen- ja
zasto tako veliki broj zemalja
glasa u UN drugacije od Amerikanaca.
Ovako, stvari idu kako idu, i moguce
je razumjeti da Amerikanci time nisu
nimalo odusevljeni. Ali, i u tome po-sto- ji
za njih jedna utjesna cinjenica.
Tako barem ispada na osnovi tih naj-novij- ih
"prebrojavanja". Jedna zemlja
je u medjuvremenu naglo skocila na
tim listama. Naravno, u korist Ameri-kanaca.
To je Grenada. Prije americke
invazije 1983. godine, ta karipska drza-vic- a
nije glasala s Amerikancima ni u
10 posto slucajeva. Sad galsa u 71 po-sto
slucajeva.
JUGO-STRAN- CI
Nasim gradjanima na privre-- menom radu u inostranstvu na
auto-put- u naplacuje seputarina
po ceni koja vazi za strance
Primeri nekorektnog odnosa prema
nasim gradjanima koji su na privreme-no- m radu u inostranstvu, a koji svoj go-dis- nji odmor provode u domovini, cini
se, dobili su svoj jos jedan karakteristi-ca- n
slucaj. Skopskom dopisnistvu "Po-litik- e" obratio se Nikola Cajkovski iz
Skoplja koji vec 22 godine radi u zapad-nonemacko- m
gradu Dusseldorf-- u
upravo sa jednim takvim neugodnim
primerom. Naime, prilikom njegovog
dolaska u domovinu na odmor, na po-cetk- u
auto-put- a Beograd-Nis- , kod Ava-l- e,
na rampi gde se naplacuje putarina
za prolazak ovim magistralnim prav-ce- m,
njemu je za taj prolazak, naplacena
putarina od 1.600 dinara, odnosno po
ceni koja vazi za strance i koja je dvo-struk- o
veca od one koju placaju jugoslo-vens- ki
gradjani. Nna njegovu primedbu
daje on ipak jugoslovenski drzavljanin, "
sluzbenik na rampi mu je odgovorio da
je najvaznije to sto on vozi kola sa stra-no- m
registracijom, pa stoga, mora da
plati putarinu koja vazi za strance. Ta-kv- a
je odluka i ona se mora postovati.
"Ovakav odnos", rekao nam je Caj-kovski,
"sigurno je da nas, jugosloven-sk- e
gradjane koji smo na privremenom
radu u inostranstvu, sve pogadja. Jer,
nije геб o tih 1.600 dinara, vec o jednom
zaista nekorektnom tretmanu na koji
nailazimo. Zar jugoslovenski pasos i
licna karta nisu dovoljna garancija daje
neko uistinu jugoslovenski gradjanin,
nego kriterijum mora biti registarska ta-bli- ca
na kolima", kaze on.
Recimo i to, u vreme kada se medju
nasim gradjanima koji rade u inostran-stvu
upisivao zajam za izgradnju puteva
u nasoj zemlji, Cajkovski je prilozio
3.000 zapadnonemackih maraka. Si-gurno
da on nije bio jedini. Onda, zaista,
zasto ovakav tretman?
B. DJORDJEVSKI
"Politika"
— Gdje jc tvoja mama ?
— Prijo pola sata otisla jo susjedi
na pet minuta. . .