Nase Novine, March 16, 1977

              аадљздииЈгчШЛЛОТда
January
—--——— —— —
U Ie6enju nekih vrsta raka u poodmakloj fazi na
pankreasu, grlu, mozgu i slidnim mestima koja su
i teze pristupacna, pogotovu za hiruSku interven-ciju- ,
lekari sa instituta Fermi u SAD podeli su da,
umesto konvencionalnog zra6enja, primenjuju
snazne snopove neutrona iz atomskog akcelera-tora- .
Ovaj metod je jos u eksperimentalnoj fazi. Lekari,
zato, uskracuju odredeniji sud o efikasnosti
ovakvog Ie6enja ali su izjaviii da prvi rezultati
ohrabruju.
Dva puta nedeljno 42-godi§- nja umetnica Iz Cikaga Beti S. putuje
30 milja, od svoje kuce do Batavije.
Ona ulazi u Siroku sobu Nacionalne
akceleratorske laboratorije institu-ta
Fermi i seda u neSto 5to najviSe
lici na elektrlinu stolicu. Tu joj
tehnifiari stave masku, koja joj drzi
glavu potpuno nepokretnu. Pre
nego Sto se platforma ispod sto'':,r
spusti do ravni poda, pi"--'- - .o se
iks-zraci- ma odredi p- - Uj jednog
neprirodnog i? 'd u njenom
grlu, a onda Sc na njega upr " tri
snopa zraka lasera, slabe snage.
Zatim se Betino grlo bombarduje,
izbliza, snaznlm snopom nevidlji-vi- h cestica snage najveceg razbija-б- а atoma na svetu, obicno upotre-bljavani- h
za istrazlvanja tajni
strukture atoma, sada se korlste u
ratu protiv raka.
Kao biiijar
Beti ima neizleclvi maligni tumor
jednjaka. Ona je jedan od dvanaest
pacijenata, dobrovoljnih ucesnika
u novom nafiinu lefienja, koji
obecava vi§e efikasnosti u borbi
protiv poodmaklog raka usta,
gornjeg disajnog sistema, vrata,
mozga, pankreasa i drugih delova
tela koji nisu mogli da se efikasno
lece do sada upotrebljavanim
metodama.
Oru2je ove laboratorije je snop
neutrona visoke snage, koji proiz-vod- e
njeni llnearni akceleratori.
Upravljeni prema nekim tumorima
neutroni mogu da budu efikasniji
nego iks-zra- ci, koji se normalno
upotrebljavaju u terapiji raka.
Prelmucstvo neutrona je u kombi-naci- jl
njihove neznatne mase i
visoke energije. To Ih Cir.i idealnlm
"bilijarskim loptama" za neku vrstu
atomskog bilijara: prodiruci dubo-k- o
u tumore, oni izbacuju protone I
druge destlce iz atoma kanceroznih
celija. To dovodi do opSteg
biohemijskog uniStenja. Prekida-juc- i
dezokslribonukleinske nltl,
tako se prekida I mnozenje celije —
cime se uniStava maligno tklvo.
Јоб 1930. godine je dr Robert
Ston sa Berkli univerzlteta u Kali-forni- ji
primenjivao zracenje neutro- -
2ene imaju
јабе srce
Los Angelos (AP) — 2ene
mnogo manje oboljevaju od srca-ni- h
oboljenja koja su posljedica
uzbudenja i stresova na poslu,
smatra americki kardiolog dr
William Hazzard, koji je ovo miSlje-nj- e
iznio na nedavno odrzanom
slmpozlju strucnjaka za horonarnu
medicinu u Los Angelesu.
Prije se smatralo da je mail
postotak iena oboljellh od srfianih
bolesti posljedica relatlvno povu-fieno- g
nacina Zlvota. Ali, istrazlva-nja
su pokazala da i one zone koje
aktivno sudjeluju u svlm druStve-ni- m
aktivnostima u USA manje
pate od srcanih bolesti, rekao je
ovaj lljecnik. ProsjeCna starost
amerlcklh zena danas Iznosi 76
godina, a тибкагаса 68, a postotak
oboljellh od srca medu zenama sve
je manji posljednjih nekollko
godina I opada brze nego kod
плибкод dljela stanovnIStva.
10, 1977
nlma u lecenju raka ali, Stonovim
metodom se nanosilo tollko
oStecenja zdravom tkivu, da je
ovakvo lecenje bilo obustavljeno I
ponovo pocelo da se primenjuje tek
od 1960. godine u bolnici Hamer-smi- t
u Londonu. Britanski lekari,
ne samo da su otkrill nacin da
preciznije usmeravaju neutrone,
vec su uspell i da odmere dozu tako
da su odstranjena sporedna Stetna
dejstva neutrona na zdravo tkivo.
Sledeci britanski primer i mnogi
drugi su poceli da upotrebljavaju
neutronsko zracenje u lecenju raka.
All, laboratorlja Fermi ima speci- -
- Po slmptomlma
koje ste noveli,
mogla bi bitl gripal
шшт шџш ттшш
Danl naslh uobicajenlh geo-grafsk- lh
i geoloSklh predodzbi o
pustinjskim prostranstvlma Sa-har- e uskoro ce, clnl se, biti odbro-jan- l. Sost milijardi luibicnlh me-tar- a svjezo vodo i kilometri pod-zemn- lh
cijevl mogli bi uskoro to-llko
promljonitl sliku pustinje da
ona do.' lovce - procvjota. Ш)ес e,
nalmo, o golemom i vrlo ambicioz-- ,
nom planu navodnjavanja
UNESCO provodi u suradnjl s tvrtkama I inzenjcrima Iz Savozne
Republike NJemacko. Buseno bu-i.ar- a, postavljanje rozorvoara, iz-grad-nja
vjetrobrana, ukopavanje
kllometara vodovodnlh cljovl, Iz- -
jalnu prednost. Ona proizvodl
neutrone sa velikom energijom, §to
omogucava da se u tumore prodre
mnogo dublje nego do sada.
Po6etni rezultati
Dlrektor programa neutronskog
zracenja laboratorije Fermi dr
Lajonel Koen iz cikaSke bolnice
Majkl Rlz, ohrabren je pocetnim
rezultatima, ali naglaSava da je sve
ono јоб u fazi eksperlmenta. Niko
ne moze da kale kolika i kakva bi
mogla da bude (ako je bude) Steta,
posmatrano na dugi rok, koja bl
proistekla zbog upotrebe neutrona
velike snage. On istice i da je
lecenje neutronima moguce prime-ni- ti
samo na mail broj ljudi obolelih
od raka. Koen kaze: "Samo 15
odsto onih koji se sada lece
konvencionalnim zrafienjem, moze
da se koristi neutron-terapijo- m. To
mozo da se primeni samo ako se
radi o lokalizovanom raku specififi-n- e
vrste". Drugim recima, neutron-sk- a
radijacija izgleda da budi nadu
u slucajevima u kojima je bilo malo
ili nimalo nade. Onda, pita Koen:
"Za§to ne pokuSati?"
(Readers Digest)
ШВшм
Б
It,'Y
(REISINGER)
gradnja stambenlh sredlsta. .. prakticna su strana tog zamas-no- g projekta. Naravno, zila kuca-vic- a buducih saharsklh naselja su
vodovodne cijovi kroz koje ce teci
svjeza voda do rozervoara I si-sto-ma
za navodnjavanje. Postavlja-nje
tih cijovi vec je pocelo, a nljo
nezanimljivo zablljeziti da u tlm
radovima Izravno sudjeluju i priu-io- nl pripadnlci notnadskih pl-me- na koji - sudeci po brzlni ko-Jo- m postavljaju cijevi, o comu Izvje-stavaj- u stranc agencije - upravo
u ovom projektu vide i svoju bu-ducnost.
Ishrana
Nakon nepovoljnih IzvjeStaJa o
suSI, poplavama, gladl u svijetu,
dvije najnovije vijesti ohrabruju:
prva govori o rekordnoj zetvi a
druga o osnivanju Fonda UN za
unapredenje poljoprivredne proiz-vodn- je
u zemljama u razvoju. Te
vijesti ne samo Sto daju osnova
optimlzmu, vec ujedno obaraju
tvrdnje onlh prema kojima je "ug-roien- a"
buducnost пабе planete
(Malthusova teorija) jer je prirast
stanovni6tva znatno veci od mogu-cnos- ti
pro6irenja izvora hrane.
No svijet nije, ipak, "osuden na
propast". Su6a je doduSe 1976.
pogodila Zapadnu Evropu i Austra-lij- u,
ali je smanjeni prinos na tim
podrucjima ne samo nadoknaden
vec je i znatno ргетабеп rekord-no- m
zetvom u Sovjetskom Savezu.
Ljudi (a i priroda) pobrinuli su se za
produzenje vijeka covjecanstva.
Potrebno je samo malo bolje pla-nirat- i,
suradivati i raditl. Sovjetski
znanstv.enici poceli su i na poljopri-vredno- m
podrucju suradivati s
americkim kolegama i to je bez
sumnje dobar znak.
OvogodiSnja svjetska proizvod-nj- a
pSenice procjenjuje se kao re-kord- na:
veca je za 16,3 posto od
proSlogodiSnje i dosegla je 410
milijuna tona, a to je ujedno 10
posto viSe od rekordne zetve u
1973. koja je dosegla 371 milijun
tona. U torn avjetskom rekordu
najznacajnlji je udio upravo Sovjet-sko- g
Saveza, koji je posljednjih
godina morao kupovati znatne
kolicine zitarica. Mada tocni poda-c- i
o ovogodiSnjoj sovjetskoj zetvi
nisu objavljeni, strucnjaci FAO
procijenill su da je ona povecana za
oko 70 milijuna tona i da je prema-бИ- а
200 milijuna tona.
Ali u isto vrijeme znacajno je po-vecana
proizvodnja рбешсе I u
Argentini i u Indijl. Takvi ce povolj-n- i
rezultati zetve omoguciti da se
svjetske zalihe рбеп!се povecaju na
57 milijuna tona, Sto je 50 posto
vi6e od proSle godine kada su vijes-ti
o opasnom splaSnjivanju zaliha
рбетсе takoder pridonijele psihozi
da glad prijeti svijetu na pragu 21.
stoljeca.
Prije svega ohrabruje primjer
Indije, te nekadaSnje zemlje gladi,
koja iz godine u godinu povecava
proizvodnju zitarica. Primjera radi:
njena je proizvodnja pSenice
196364 iznosila 10.8 milijuna
tona, a potkraj ove godine
procjenjuje se 27 milijuna tona.
Znaci, i u toj se zemlji situacija
mijenja na bolje, ne samo zbog
povoljnijih vremenskih uvjeta, vec i
napora da se unaprijedi i usavreme-n- i
proizvodnja.
Vijesti o dobroj zetvi stizu i Iz
nekih drugih zemalja u razvoju gdje
se poljoprivredi poklanja sve veca
paznja, pa se stoga moze o6ekivati
da ce i svjetska ishrana blti iz godi-ne
u godinu bolja, izuzev ako takav
razvoj ne ometu nepredvidive i ne-savladi- ve
prirodne katastrofe svjet-ski- h
razmjena. No takvu peslmiz-m- u,
barern sad, nema mjesta, a
naucna su istraiivanja pokazala da
je poljoprivredna proizvodnja da-nas
moguca i tamo gdje se nekoc
smatralo da ni korov ne moze
izrasti. Za pocetak je, medutim,
potrebna pomoc medunarodne
u svijetu
zajednice, osobito razvijenih zema-lja
u novcu, znanju I tehnologiji.
U torn pogledu na optimizam
navodl izjava koju je ovlh dana dao
generalni sekretar UN Kurt Wald-hei- m.
On je najavio da ce uskoro
poCeti potpisivanje sporazuma o
osnivanju Fonda UN za unaprede-nje
poljorpivredne proizvodnje u
zemljama u razvoju (IFAD). Za taj je
fond, rekao je, vec osigurana mili-jard- a
dolara u konvertibilnoj valuti,
a njegov je glavni zadatak da prido-nes- e
pro5irenju i poboljSanju
proizvodnje hrane, posebno u
najsirorrnijim zemljama svijeta.
Waldheim je istakao kako je taj
fond "prva medunarodna instituci-j- a
te vrste" osnovana uz suradnju
razvijenih i zemalja u razvoju, a uz
znafiajno sudjelovanje zemalja
proizvodaca nafte kao darovalaca.
Sudeci po ovim vijestima,
ishrana buducih pokoljenja na
пабој planeti ne bi nas trebala
zabrinjavati, a vec su i izgledi za
1977. znatno bolji. Kako je Sovjet-ski
Savez najavio manje kupovine
zitarica od SAD, na svjetskom ce
trfiStu iduce godine biti i znatno
veca ponuda, bez obzira na зиби u
Zapadnoj Evropi.
Ohrabruje јоб jedan podatak koji
pobija erne proroke: stanovniStvo u
svijetu povecalo se u razdoblju od
1940. do 1976 sa 2,4 milijarde na
oko 4 milijarde, dok se proizvod-nja
pSenice u istom torn razdoblju
povecala sa 160 milijuna tona na
410 milijuna tona. Jednostavna
matematicka operacija pokazuje
kako je rasr proizvodnje pSenice
znatno premaSio stopu priraStaja
stanovni6tva. A to je usporedba
samo s jednom granom poljopriv-redne
proizvodnje.
Mira Hirsl
"2IVOTVORNI" VULKANI
Moskva — Sovjetski naucnici su
uvereni da su vulkani doprineli ne
samo stvaranju Zemljine kore,
okeana i atmosfere, nego i biosfere
— sfere obitovanja i delatnosti
zivih organizama. Naucnici su izra-Cuna- li
da se samo u pepelu vulkana
Tjatja na poluostrvu Kamcatki
nalazi oko 26 tona amino-kiselin- a.
Ove i druge slozene organske
supstance otkrivene su i u pepelu
vulkana Tolbadika i Alaid. Oni su
mogli da posluie kao polazna tacka
za sintezu јоб slozenijih organskih
jedinjenja i nastanak Zlvota.
NEDOSTI2NI IDEAL
Komentator radija u Bernu
razlaze englesku privrednu situa-cij- u:
"Engleskl privrednlci pola2u
veliku nadu u nove izvore nafte u
blizini Skotske obale. Ideal je
Engleske izgleda da postane
Saudijska Arabija — ali taj ideal je
nedostizan".
Qdgoj djece i
misli velikih ljudi
— Pametan je ona} koji dobro
poznaje svoje dijete. (Shakespeare)
— Djeci su potrebniji uzori nego
kritika. (Joubert)
— Bolje je dijete vezati za sebe
poStovanjem i njeinoSdu nego
strahom. (Terencije)
— Majka je odgojni sis tern ц jed-n- oj
rijedi. (Napoleon)
— Imati naprosto dijete ne znadi
biti majka. (Shedd)
8 we
NEW DELHI - U New Delhiju, i u vise glavnih gra-do- va sirom svijeta, prikazuje se prvi dio filma Od do-lin- e
Inda do Indire Gandi u reziji S. Krisnasvamija. Ri-j- ec
je o sagi indijske civilizacije u 50 burnih stoljeca i
jednom od dosad najambicioznijih filmova o indijskoj
civilizaciji i kulturi.
Film je nncinjen poslijc dugogodisnjeg istrazivanja i
prikazuje Indiju od vremena procvata naroda i Mohenjo
Data do danaSnjih dana. Film se snimao u 120 indijskih
gradova. Krisnasvami, rezisor, producent i pisac scena-rij- a
tog filma, koji je, prema rijecima kritike, svojevrsni
mozaik indijsko povijesti i kulture, dobitnik je brojnih
indijskih i inozemnih priznanjn