Nase Novine, September 21, 1977

              ,.. t.S-- m .,!.. ШМ1,М4МГЛ- - ВД mft r.lf Фи4кчмЧ№ шич-- л..
'1Y tv
БШшшПШа July 27, 1977
NaSI Ijudi: portret
NaSe iseljeniStvo na ovom kon-tinen- tu
nikada nije oskudijevalo u
talentima, pa tako u Kanadi, pored
jednog broja vrsnih sportaSa, ima-m- o
i umjetnika medu kojima vidno
mjesto zauzima Ivan Starftevid,
kazaliSni glumac i humorista, poz-n- at
inace pod imenom John Stark.
Ivan Starcevid se rodio prije fietr-des- et
godina, u Rosslandu, B.C.
od hrvatskih iseljenika rodom Iz
Gorskog Kotara. U mladosti se
iskazao kao vrstan sportaS, na
osnovu cega je eventualno dobio
stipendiju da se Skoluje na Univer-sity
of Arizona, u Tusconu, gdje je i
diplomirao 1958. godine.
No, do vjencanja s glumom i ka-zaliSte- m
doslo je vise slucajno
nego hotimiCno. JoS kao student, a
posebno u periodu kad zbog povri-jeden- e je
ruke vise nije mogao da
bude dobar "pitcher" (u baseballu)
Ivan je, Sto bi se u nas jednostavno
reklo, uzivao u izvodenju "krivina",
saljivog igranja glumom pri Skoli
koju je pohadao. I mo2da bi sve na
tome i ostalo, da jednog dana nije
slucajno sreo slavnog hollywood-sko- g
glumca (inace Kanadanina)
Glenna Forda, prilikom snimanja
,.4t#ww№WVtUlJJ№tr1'MMWUI№MffMA4 №! t I м к, , -- и A. i Ч
t-- -- '
umjetnika
kaubojskog filma "U 3:10 za Yumu"
(3:10 to Yuma).
Glenn Ford ga je pozvao kao
gosta na snlmanje nekih scena,
kojom prilikom ga je uocio reziser i
rekao mu da navrati sutradan.
Obrazlozio je da ima jedno prazno
mjesto u sceni potjere (posse), pod
uvjetom da umije jahati konja.
StarCevic, uvijek zedan znanja,
uvjerio je rezisera da je vrstan
jahac.
"Drug! dan sam", pricat ce
mnogo kasnije Starcevic, "uzjahao
konja, zapleo se u kroSnju nekog
drveta, pao s konja u potok i ostao
bez posla. To mi je bio prvi profesi-onaln- i
posao. Platili su mi za to 24
dolara. Cek nikada nisam razmije-nio- ,
jer na njegovoj gornjoj strani
pisalo: Columbia Pictures".
AM je ova neslavno zavrsena
epizoda pobudila u njemu glumac-k- u
strast, pa je uslijedila serija nas-tup- a
u kazaliSnim predstavama pri
univerzitetu u Tusconu. "Buduci da
sam bio atleticar", priia Starfievic,
"reziser je smatrao da je najzgodni-j- e
da nastupam u grubim ulogama,
fizifike naravi".
U Ijetu 1958. godine, po zavrSet- -
Ivan Star6evi6 kao Stephen Leacock
&
ku skolovanja, Starcevld se vratio u
Vancouver gdje se zaposlio, pod
direkcijom Gail McCance, u "Kaza-liSt- u
pod zvijezdama". U to je vrije-m- e
prvi put nastupio na kanadskoj
televiziji na programu "Spectrum",
u ulozi Indijanca, izvidada, cija je
duznost bila da obavijesti o masa-kr- u
u Osoyoosu. Poslije toga je
jedno vrijeme nervozno jurio hodni-cim- a
CBC studija, zbog proba, jer
je patio od treme nastupa. Obicno
mu je bila potrebna barem jedna
minuta da se "smiri" za nastup,
dok bi dovjek za kamerom u medu-vremen- u
izvodio "neSto svoje".
U vrijeme zimskog kazalisnog
zatisja krenuo je za Toronto. Ali,
buduci da nije imao novaca,
"zapeo" je, bas na badnjak, u mjes-tanc- u
zvanom Smooth Rock Falls
(Ontario), pa, da bi sto lakSe
prosao, prenocio je u zatvoru.
"Mislim", pridat ce kasnije, "da je
to bilo vrijeme kad me je majka
smatrala izgubljenim..."
No ipak, proveo je tu zimu u
Torontu, ziveci u nekoj rupi na
Jarvis Streetu i radecl na CBC tele-viziji.
Ali, posla je bilo malo, pa je
шВНаДДКмдВиНВдШУ" )ШшЖ.лвдш5рм ШСшжЈ-Ш- ш
eventualno doblo 6lr na 2elucu. A
jednom prilikom, kad ve6 tri dana
nije niSta jeo, otiSao je do dobro-tvorn- e
organlzaclje "Vojska spasa"
(Salvation Army), gdje su mu dall
kesu suhih zeml6ki i nekoliko
limenki graha.
Iz Toronta je otiSao u New York,
u Greenwich Village, gdje je igrao u
nekoliko predstava, od kojih ni
jedna nije trajala duze od tjedan
dana. Jedno Ijeto je proveo i na
Ijetnim predstavama u Connecticu-tu- .
Uzimao je od posla 5to god bi
mu doSlo pod ruku... Onda su ga
jednog dana Kanadani Peter Stat-ne- r,
Ian Thorne i Tom Granger, iz
Vancouvera, pozvali da uzme ulogu
u komadu novog kazalista Combie
Arts Theatre. Ali, nisu mu poslali
novae za put, pa je u Kanadu stigao
na teretnjaku.
No, ni u tome nije imao srede.
Naime, teretnjak kojim se je dove-za- o
otiSao je nekih 250 milja mimo
cilja, pa se sa 20 dolara u diepu
opet naSao na cesti. NaloZio je
vatru, nebi li skrenuo pafnju nekog
automobiliste, ali "privukao" je
RCMP (policiju)...
Prilikom tog povratka u Vancou-ver
sreo je svoju buducu suprugu.
A nakon nekog vremena, zivotareci
u jednoj umjetnickoj komuni (jer je
bilo jeftino), otiSao je sa svojom
djevojkom ponovo u New York.
Zatim je doSIa zenidba i put u San
Francisco, pa opet povratak u Van-couver,
gdje je jedno vrijeme bio
zaduzen za dekor u televizijskoj
seriji "Littlest Hobo" (Najmanja
skitnica).
Potom su slijedila i druga puto-vanj- a.
Starcevic je sa suprugom
otiSao i u Englesku, gdje je tako-de- r
uzimao uloge od reda, pa bio
cak i sveti Nikola. A kad se je opet
vratio u Vancouver osnovao je vlas-tit- o
kazaliste, koje joS i danas
postoji. Na sceni tog kazalista
prikazane su tokom godina i takve
stvari kao sto su — "Dosao je
covjek s ledom" od Eugena O'Neil-la- ,
pa "Elektra", "Prisustvo poete" i
druge.
Ovo je pak za StarCevica bio
najtezi period, jer financijskog
uspjeha uopce nije bilo. "Jedno
dobro kazaliste ne moze raditi bez
sredstava i podrske", zalio se on
kasnije.
iRi s ш liFlILv
Generalni konzul SFRJ Branko
Lakic, priredio je svecani prijem u
cast visokih jugoslovenskih gos-tij- u,
koji su bill na proputovanju u
Chicagu, u posetl iseljenicima i nji-hovi- m
drustvenim organizacijama.
Medu zapazenim gostima bili su
drug I. Kranzelic, sekretar Matice
iseljenika SR Hrvatske; Vladika
Kiril, vladika Makedonske pravo-slavn- e
crkve za Ameriku, Kanadu i
Australiju; Dr. A. Smajlovic, Pred-sedni- k
Islamske Verske Zajednice
SR Bosne i Hercegovine; drug M.
MaleSev, predsednik Matice iselje-nika
SAP Vojvodine i drug D.
Radisic, sekretar Matice iseljenika
Beograda.
Od strane jugoslovenskih iselje-nika
bili su zapazeni: Predsednik
Jugoslav Benevolent and Pleasure
Club, G-di- n, M. Plestina; Predsed-nik
TV Cluba Bit of Yugoslavia
G-di- n, S. Cvetkovic; Predsednik
Yugoslav Club of Chicago G-di- n, T.
Golobic; Predsednik Saveza Vojvo-danski- h
Iseljenika G-di- n, D.D. Put-ni- k,
sa svojim saradnicima, kao i
Zatim je opet radio u nekoliko
filmova: "Zamka", "Pet lakih koma-da- ",
"Јоб jedan Smith za raj", u
kojima je bio zaduzen za dekor.
A stvarni uspjeh Je doSao kad je
odlucio da postavi na scenu jedan
monolog, naime, da ponovi niz
predavanja na temu "Covjekoljubi-v- a
djela", koja je 1920. godine
odriao po svijetu veliki kanadski
pisac-humorls- ta Stephen Leacock.
Kad je nastala dilema po pitanju
izbora najpogodnijeg glumca, Star-6evice- va
supruga mu je predlozila:
"ZaSto nebi рокибао ti?" Ivan ju je
posluSao, uspio, i to u tolikoj mjeri
da ga se danas naprosto smatra
ovaplocenjem velikog Leacocka.
Pa evo nekoliko ocjena, pohvala i
priznanja iz razne kanadske stam-pe- :
"KazaliSni 6in koji ne smijete
propustiti", Vancouver Province.
"Uop6e divno", Winnipeg Tribu-ne.
"Majstor drame na djelu", Sas.
Star-Phoeni- x.
"John Stark je Stephen Lea-cock",
Edmonton Journal.
"Zaista dobro", Victoria Times.
"Kanadski najveci humorista je
2iv i zdrav, a boravi u Vancouveru",
Simon Fraser University.
"Portretiranjem Leacocka stvorio
je karijeru", Canadian Press.
Obi§avSi otad citavu Kanadu,
Starcevi6 je svojim oponaSanjem
Leacocka poZnjeo zavidan uspjeh i
u Engleskoj, cime se je najbolje
osvetio CBC televiziji, koja je svo-jevreme- no
cijelu stvar bezrazlozno
ignorirala. Ovog Ijeta Starcevic se u
ulozi besmrtnog Leacocka (poseb-no
poznatog po njeznoj ali djelo-tvorn- oj
satiri na temu drustva i
politike) nalazi na turneji po Sjedi-njeni- m
Drzavama.
Osim kao glumac, Starcevic se je
jos iskazao i kao pisac, reziser i
producent, pa je profile godine
preveo i postavio na scenu u
Vancouveru Krlezinu dramu "U
agoniji".
Ovaj inace tuZnooki covjek zivi
danas sa svoje dvije kcerkice na
posjedu 40 milja udaljenom od
Vancouvera.
Supruga mu je, ba§ kao i Leacoc-kov- a,
umrla prije vremena — od
raka.
ANTON KOSTELAC
mnoge druge licnosti i aktivisti raz-ni- h
druStvenih iseljenickih organi-zacij- a.
U veoma prijatnoj atmosferi
vodeni su razgovori o obostranim
interesima, kako iseljenickih orga-nizacij- a,
tako i Matica iseljenika
Jugoslavije.
Drug M. MaleSev je sutradan, 16.
jula, bio u poseti nekim aktivistima
vojvodanskih iseljenika i torn prili-kom
vodeni su korisni i prijateljski
razgovori, u kojima je drug MaleSev
obecao punu podrsku u nasem
radu i potrebnu pomoc u dodeljiva-nj- u
literature na nasem jeziku, kao i
mogucnost saradnje u slanju vo-jvodanskih
kulturno-zabavni- h umet-nik- a
i grupa. Vojvodani koji su
imali cast i priliku da se upoznaju
sa drugom MaleSevim bili su veo-ma
dirnuti njegovim prijateljstvom
i bliskoScu koju"je pokazao prema
nama. Verujemo da ce od ove
posete imati velike koristi sve
iseljenicke organizacije. Mi smat-ram- o
da su ovakvi sastanci korisni i
potrebni Sto себсе, u interesu me-dusobn- og
prijateljstva i saradnje.
D. D. Putnik