000256 |
Previous | 16 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
v 1- 6- NASE NOVINE, May 12, 1982. ЕЗЕВмШШШШШШШШШШШМШШШШШШШКШШ Ml 5? ODJEK USPJEHA ZAGREBACKIH "PLAVIH" SPLIT— Momdad "Hajduka" 6e 15 maja krenuti na gostovanje u Sjed. Drzave i Kanadu. Prvu 6e utakmicu odigrati sa "Seatleom" u istoimenom ameridkom' gradu 17. maja. Zatim 6e 20. maja igrati protiv "Manchester Uniteda" prvoligaSa iz Engleske, te domadina "Vancouvera" u istoimenom kanadskom gradu 22. maja. Spli6ani 6e na put bez svojih reprezentativaca, koji 6e se u to vrij'eme nalaziti na zajednidkim pripremama u Novom Sadu. SURBEK — KALINlC PRVACI EVROPE BUDIMPESTA (Tanjug) - Tride-s- et fiestogodifinji Dragutin Surbek I dvadeset cetverogodifinji Zoran Ka-lini- c, stolnoteniski reprezentativci Jugoslavije, osvojili su titulu prva-k- a Evrope u igri mufikih parova pobijedivfii u finalu 13. prvenstva Evrope, madarske natjecatelje Ifi-tva- na Jonyera i Gabora Gergelyja u tri seta. Ovo je cetvrta titula evropskih prvaka za jugoslavenske stolnote-nisa6- e na dosadafinjim prvenstvi-mastaro- g kontinenta u igri mufikih parova. Prethodno, ovaj podvig su izveli: u Zapadnom Berlinu Vojislav Markovic i Janez Teran, 1968. u Lyonu Anton Stipanci6 i Edvard Vecko i 1970. u Moskvi Dragutin Surbek i Anton Stipan6ic. Tako je Dragutin Surbek паб najuspjeSniji stolnotenisafi na 13. prvenstvu Evrope, u glavnom gradu Madarske. Ovaj zagreba6ki majstor malog reketa i celuloidne loptice vraca se iz Budimpefite sa tri trofeja: broncanom medaljom u VANCOUVER U FINALU! Vancouver je pobijedio Chicago ufiao u finale Nacionalne hokejske lige — za Stanley kup. Drugi finalista je Islenders iz New York, osvajafi tog kupa profile dvije godine. Vancouver je u ovogodlfinjem takmicenju bio na jedanaestom mjestu. U polu-final- u pobijedio je Chicago Cetiri puta, Chicago samo jedanput. "BLIZZARD" POBJEDIO "COSMOSA" Profile srijede torontski nogo-met- ni klub "Blizzard" pobijedio je njujorfiki klub "Cosmos" 2:1. Nju-jorfi- ki klub smatraju najboljim u Sjevero-ameriCk- oj ligi. "Blizzardu" je ovo peta pobjeda u fiest susreta. staza OSLO — Klasifina maratonska staza duga je samo 40 km i metara, tvrdi poznati norvefiki pov-jesnifi- ar sporta Jakob Vaaga. Pa kako je onda dofilo do toga da se " maraton 42 km i 195 m? — Naprve tri OlimpCijade 1896. u Ateni, 1900. u Parizu i 1904. u St. Louisu maratonci su tr6ali 40 km i 200 m. Medutim, na Olimpijskim igrama1908. u Londonu Englezl su napravili zbrku su pretvarali " Tako je niasmtaeltare saudamfiinljjea i djuazrdinea. maratona od 42 km i 1 95 metara — kaie Vaage. Prema drugoj verziji, pravl krivac za produzenje maratonske staze je vojvotklnja od Walesa, koja je bila pozvana da bude poCasni starter na londonskoj Olimpijadi. Organizator je odredio da se maraton trfii od " stadiona Shepherd's Bush do zam-k- a Windsor. Vojvotklnja je zeljela da njezin sin6ic s prozora ovog ekipnoj konkurenciji, ziamom u igri mufikih parova (sa Zoranom Kalini-cem- ) i brondanom medaljom (s Brankom Batinid) u mjefiovitom dublu. Dvadeset jednogodifinji fivedski stolnotenisafi Mikael Appelgren osvojio je titulu prvaka Evrope pobijedivfii u odlu6ujucem mefiu svog pet godina mladeg zemljaka Jan-Ov- e Waldnera poslije maraton-sk- e borbe u pet setova. Dvadeset jednogodiSnja Betina Vriesekoop prva je Nizozemka u povijesti stolnoteniskog sporta koja je uspjela osvojiti titulu evrop-sk- e prvakinje. U finalnom me6u zenskog singla ona je pobijedila deset godina stariju Engleskinju Hammersley u pet setova. Prvi put u povijesti evropskih prvenstava u stolnom tenisu u BudimpeSti 1982. nije odigrano finale u natjecanju zenskih parova. Surbek i Kalinic dolaze u Kana-du po6etkom juna - sudjelovati ce natakmi6enju u Etobicoke Olympi-u- m 2. do 6. juna.) Kolika je zapravo duga maratonska 200 tr6i kad kilometre COE I OVETT U TRI UTAKMICE Britanski trka6i Sebastian Coe i Steve Ovett ove godine 6e se takmiciti tri puta: u Londonu na 3000 metara, u Nici (Francuska) 800 metara i Eugene, Oregon (USA) jednu milju. Posljednji put takmiCili su se na Olimpijadi u Moskvi 1980. godine: Ovett je tada pobijedio na 800 metara, Coe na 1 .500 metara. Profile godine Coe je postigao svjetski rekord za 800 metara, 1 .000 metara i milju, a Ovett svjetski rekord za 1 .500 metara. JOS JEDAN NAS Jugoslavenski nogometafi Dra-ga-n Vujovic (28 godina) je potpisao da igra za montrealski nogometni klub "Manic". Vojv zamka fito bolje vidi sudionike utrke, pa je trazila da staza maratona prode tik kraj dvorca. Nacionalni Olimpijski odbor Velike Britanije udovoljio je zelji, pa je staza maratona produzena na 26 milja i 385 jardi, fito odgovara 42 km i 195 m. Na slijedecoj Ijetnoj Olimpijadi, 1912. u Stockholmu, Svedi su to6no odredili prvobitnu stazu u maraton u — 40 km i 200 m. Medutim, na Olimpijskim igrama 1924. u Parizu, Francuzi su uzeli dimenzije od Engleza i — ponovili grefiku! Od tada do danas maraton se tr6i na stazi od 42 km i 195 m. Jakob Vaage, direktor sportskog muzeja u Oslu, predlaie Meduna-rQdno- m amaterskom atletskom sa-ve- zu (IAAF) da na ovogodifinjem prvenstvu Evrope u Ateni .uvede maratonsku stazu od tofino 40 km. — Prilikom drugog boravka u ZAGREB — Tko 6eka, doceka, a kad do6eka — sreci nema kraja. Slavili su u nedjelju "plavi", slavlli su njihovi navijaci, dali odufika veselju, prosuvfii Maksimirom, a potom i zagrebafckim trgovima i ulicama, sve emocije i svu oporost 24-godifin- jeg ififiekivanja, nada-nja.- .. "Dinamo" je prvi! To je "plava" stvarnost... Naslov je "Di-namo- v", kristalno Cist, bez ijedne mrlje, rijeci osporavanja. "Dinamo" igra najbolje, "Dina-mo ima najvifie bodova, "Dinamo" je izborio najvifie pobjeda, posti-gao najvifie, a primio najmanje pogodaka. To su cinjenice, podaci, znamenke koje su "plave" uzdigle do ostvarenja zelja. No, fito se to zbilo, fito je to uzrokovalo nevjero-jata- n pogod "plavih", uvjerljivost kakvu se ne vidi 6esto? Ivica Osim, sjajni "2eljeznicarov" uditelj, sigurno je dao najbolju dijagnozu "Dinamova sludaja". — Promijenio se mentalitet. Tu jesva mudrost, sva tajna "Dinamo-va" uspjeha — kazao je Osim. Sezona promjena Тобпо. I prije je "Dinamo" imao momcad, јдгабе vrijedne naslova. No, uvijek je i najboljem "Dinamu" nedostajao korak odluke, hrabros'ti posljednjeg udarca. U trenucima kad je trebao biti lav "Dinamo" bi postajao mifi. To je, sigurno je, mnogo prije Osima zapazio i Miroslav Blazevic, koji je sve snage upro ne bi li promijenio mentalitet, usadio u igra6e hrabrost, povjere-nj- e u vlastite mogucnosti. A to je najbitnije, jer kad se nekoga uvjeri da moze, taj u odredenom trenutku moze i vifie no fito zaista moze. — Cijela "Dinamova" mom6ad BOJKOT MUNDIJALA? U Britaniji se vodi kampanja da se engleskoj, fikotskoj i sjeverno-irsk- oj momcadi zabrani da sudjelu-j- u na Svjetskom nogometnom pr-venstvu u Spaniji, zbog ucefica Argentine. Odluku treba da donese britanska vlada. Medutim, list "Sportsworld" pifie da ce u Spaniji poci 10.000 Britanaca iako njihove momcadi ne budu sudjelovale. SUDACSPREClO, odlazaksuSiCa Nogometafi Safet Sufiic iz Sara-jev- a namjeravao je da ode u Italiju i igra za "Torino" ili "Inter" iz Milana. Potpisao je ugovor sa oba tima. Predsjednik Talijanske nogo-metn- e lige je zabranio i jednom i drugom timu da uzme Sufiica. Ateni pronafiao sam pravilnik o prvoj modernoj Olimpijadi. Na strani 110 nafiab sam da je "duii-na maratonske utrke tocno Л0 km". Istu informaciju Vaage je prona-fiao u atenskom dnevniku "Asti" od 30. marta 1896. godine: "Maraton ce se tr5ati tofino 40.000 metara". Danas nitko ne moze sa sigur-nofic- u tvrditi koliko je 480. godine prije nafie ere grcki ratnik Feidipi-de- s (ili Filipides) todno pretrcao od maratona do Akropole, da bi Atenjanima javio vijest o pobjedi Grka nad Perzijancima. Naime, nikada nije utvrdeno s kojeg dijela Maratosnkog poija je startao ovaj trkac — zna se samo mjesto gdje je izdahnuo od iscrpljenosti! Neka ranija mjerenja pokazala su da je pretrfiao, bez odmora 36 km i 74 m. No, kad su bile organizirane prve moderne Olimpijske igre 1896. u Ateni, izmjerena je maratonska staza u duzini od 40 km i 200 m. U -.,- Y--'W'vlr-i Velimir Zajec, kapiten "Dinama" stane u dizalo — fiallo se svojedob-n- o na габип "plavih" Ante Mladi-ni- 6. Uzme li se metar Mladiniceva bockasta usporedba nije izgubila na vrijednosti. No, danas u dizalo ne stane "Dinamovo" srce. Srce je odavno preraslo dizalo, ргекогабИо I mnogo fiire granice. Od pitoma gosta, kojeg je znala preplafiiti i visina domacih igra6a, "plavi su postali "goropadan" sas-ta- v koji nimalo ne uvazava domaci-n- a. U pomoc, dakako, opet pristiiu podaci. Sa 15 gostovanja "dina-movc- i" su se vratili sa 18 bodova (6 pobjeda, 6 remisa i samo tri poraza.'jedina tri poraza u prven-stvu). Mnogo je, medutim, ova sezona donijela i drugih promjena u "pla-vom- " taboru. Ponajprije, promije-nil- a se igra. Kod kuce 4-3-- 3, u gostima 4-4- -2 nije nifita novo. U Maksimiru otvoreno, na strani op-rezni- je. Tako svi igraju. Tu poseb-ni- h novosti ne moze biti. Ali, nova je primjena sistema igre. Prvi cilj "plavih", kojim god nafiinom igrali, postao je: ne dati suparniku do lopte, zbuniti ga neprestanim pre-singo- m na loptu i tu zbunjenost --,Г.ГУ,.:...„- 1-Ј-лу.,.1;-.!? GLOBE l066BloorS. Toronto. Ont. Phone 531 -- 3593 EAST-W- EST TRAVEL. 10553-- A 97 St. Alta. 424-990- 7 5-V- -iTV-U N iskoristiti za organiziranje hitrih protunavala. Rezultati takva na£ina igre sasvim su bjelodani. Bodovi su se nagomilali, a uz bodove stizala je i igra. Maksimir se ove sezone zaista nagledao dobra Navijacima - petica! Na putu do naslova jednu od odlu6ujudih uloga odigrala je i cinjenica fito su u sastavu napokon nafiao velik broj igraca odraslih u maksimirskoj sredini. Sretan spoj dvije generacije — Zajec, Кгапјбаг plus Mlinaric, Deveric... — spoj iskustva i mladosti igrafia koji su znanje ubrali na maksimirskoj trati-n- i morao je dati, i dao je, sve kako bi neosporna kvaliteta dojurila i do najvifie stepenice. Vlastiti igrai uvijek daje vifie, geslo je "Dinama". Tko to moze osporiti? Zacijelo nitko. Stoga je "Dinamov" naslov, u stvaranju kojega su najveci obol dali igraci ponikli u Zagrebu, jofi sladi. — Gledalifite se sraslo s "Dina-mom- ". To je jamac nafieg uspjeha. Publika i "Dinamo", "Dinamo" i publika postali su jedno. Tako je moralo doci prvo mjesto — nagla-fiav- a Miroslav Blazevic. Jest, gledalifite se zaista stopilo s "plavom" bojom, cijelu sezonu davalo neprocjenjivu podrfiku, po-mag- alo kad je bilo najteze. Gleda-lifite je za podstrek, ponafianje, navijanjezavrijedilo peticu. Ali, valja i opravdati.Pred"Dinamo-vim- " navija6ima sad je, naime, najtefi zadatak. Pobjedivati se uvijek ne moze, svakoj seriji jed-nom dode kraj. Pred "Dinamom" je Kup, pred "plavima" je I Evropa. Slabih nema. Poraz uvijek moze pristidi. A u porazu treba biti najjadi. Poraz 6e testirati peticu, privrienost ove sezone toliko us-pjefi- noj "plavoj" boji. "Viesnik", Zagreb . ш]ијммац1.1т 1 ,.,.-,,..- ., ,.-.„- .— JteiB&JubA--A c.'.— flv.--V i'K.'uYr ' JI"fл GLOBE TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. Phone 586-- 1 886 INTER-NAT- ION TRAVEL, 1605 Centre St. North, Calgary, Alta. Phone 277-262- 6 USSR LENJINGRADSKE BELE NOCl (24 sata traje dan) — Tour 2 nedelje — od 20. juna do 3. jula — Cena $1.800 — UkljuCeni: hrana, razgledanje grada, muzeja, poseta pozoriStu. JaviteseMiri iliZorici: Tel. 924-556- 0 i 924-659- 0 MIRA TRAVEL 253 Wellesley Street East Toronto, Ontario Tel. 924-556- 0 i 924-659- 0 Za putovanje u Jugoslaviju ili bilo koju drugu zemlju, obratite se na л£ЈШк ГГО1 llll """— "1И"Д™1иИ™мДД Днпгомшгтшиицлд 2S79 East Hastings Street, Vancouver, B.C. Pfome 253-122- 1 TOURS. W. — Edmonton. Phone no-gome- ta! pe-ti- cu
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 30, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-05-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000153 |
Description
Title | 000256 |
OCR text | v 1- 6- NASE NOVINE, May 12, 1982. ЕЗЕВмШШШШШШШШШШШМШШШШШШШКШШ Ml 5? ODJEK USPJEHA ZAGREBACKIH "PLAVIH" SPLIT— Momdad "Hajduka" 6e 15 maja krenuti na gostovanje u Sjed. Drzave i Kanadu. Prvu 6e utakmicu odigrati sa "Seatleom" u istoimenom ameridkom' gradu 17. maja. Zatim 6e 20. maja igrati protiv "Manchester Uniteda" prvoligaSa iz Engleske, te domadina "Vancouvera" u istoimenom kanadskom gradu 22. maja. Spli6ani 6e na put bez svojih reprezentativaca, koji 6e se u to vrij'eme nalaziti na zajednidkim pripremama u Novom Sadu. SURBEK — KALINlC PRVACI EVROPE BUDIMPESTA (Tanjug) - Tride-s- et fiestogodifinji Dragutin Surbek I dvadeset cetverogodifinji Zoran Ka-lini- c, stolnoteniski reprezentativci Jugoslavije, osvojili su titulu prva-k- a Evrope u igri mufikih parova pobijedivfii u finalu 13. prvenstva Evrope, madarske natjecatelje Ifi-tva- na Jonyera i Gabora Gergelyja u tri seta. Ovo je cetvrta titula evropskih prvaka za jugoslavenske stolnote-nisa6- e na dosadafinjim prvenstvi-mastaro- g kontinenta u igri mufikih parova. Prethodno, ovaj podvig su izveli: u Zapadnom Berlinu Vojislav Markovic i Janez Teran, 1968. u Lyonu Anton Stipanci6 i Edvard Vecko i 1970. u Moskvi Dragutin Surbek i Anton Stipan6ic. Tako je Dragutin Surbek паб najuspjeSniji stolnotenisafi na 13. prvenstvu Evrope, u glavnom gradu Madarske. Ovaj zagreba6ki majstor malog reketa i celuloidne loptice vraca se iz Budimpefite sa tri trofeja: broncanom medaljom u VANCOUVER U FINALU! Vancouver je pobijedio Chicago ufiao u finale Nacionalne hokejske lige — za Stanley kup. Drugi finalista je Islenders iz New York, osvajafi tog kupa profile dvije godine. Vancouver je u ovogodlfinjem takmicenju bio na jedanaestom mjestu. U polu-final- u pobijedio je Chicago Cetiri puta, Chicago samo jedanput. "BLIZZARD" POBJEDIO "COSMOSA" Profile srijede torontski nogo-met- ni klub "Blizzard" pobijedio je njujorfiki klub "Cosmos" 2:1. Nju-jorfi- ki klub smatraju najboljim u Sjevero-ameriCk- oj ligi. "Blizzardu" je ovo peta pobjeda u fiest susreta. staza OSLO — Klasifina maratonska staza duga je samo 40 km i metara, tvrdi poznati norvefiki pov-jesnifi- ar sporta Jakob Vaaga. Pa kako je onda dofilo do toga da se " maraton 42 km i 195 m? — Naprve tri OlimpCijade 1896. u Ateni, 1900. u Parizu i 1904. u St. Louisu maratonci su tr6ali 40 km i 200 m. Medutim, na Olimpijskim igrama1908. u Londonu Englezl su napravili zbrku su pretvarali " Tako je niasmtaeltare saudamfiinljjea i djuazrdinea. maratona od 42 km i 1 95 metara — kaie Vaage. Prema drugoj verziji, pravl krivac za produzenje maratonske staze je vojvotklnja od Walesa, koja je bila pozvana da bude poCasni starter na londonskoj Olimpijadi. Organizator je odredio da se maraton trfii od " stadiona Shepherd's Bush do zam-k- a Windsor. Vojvotklnja je zeljela da njezin sin6ic s prozora ovog ekipnoj konkurenciji, ziamom u igri mufikih parova (sa Zoranom Kalini-cem- ) i brondanom medaljom (s Brankom Batinid) u mjefiovitom dublu. Dvadeset jednogodifinji fivedski stolnotenisafi Mikael Appelgren osvojio je titulu prvaka Evrope pobijedivfii u odlu6ujucem mefiu svog pet godina mladeg zemljaka Jan-Ov- e Waldnera poslije maraton-sk- e borbe u pet setova. Dvadeset jednogodiSnja Betina Vriesekoop prva je Nizozemka u povijesti stolnoteniskog sporta koja je uspjela osvojiti titulu evrop-sk- e prvakinje. U finalnom me6u zenskog singla ona je pobijedila deset godina stariju Engleskinju Hammersley u pet setova. Prvi put u povijesti evropskih prvenstava u stolnom tenisu u BudimpeSti 1982. nije odigrano finale u natjecanju zenskih parova. Surbek i Kalinic dolaze u Kana-du po6etkom juna - sudjelovati ce natakmi6enju u Etobicoke Olympi-u- m 2. do 6. juna.) Kolika je zapravo duga maratonska 200 tr6i kad kilometre COE I OVETT U TRI UTAKMICE Britanski trka6i Sebastian Coe i Steve Ovett ove godine 6e se takmiciti tri puta: u Londonu na 3000 metara, u Nici (Francuska) 800 metara i Eugene, Oregon (USA) jednu milju. Posljednji put takmiCili su se na Olimpijadi u Moskvi 1980. godine: Ovett je tada pobijedio na 800 metara, Coe na 1 .500 metara. Profile godine Coe je postigao svjetski rekord za 800 metara, 1 .000 metara i milju, a Ovett svjetski rekord za 1 .500 metara. JOS JEDAN NAS Jugoslavenski nogometafi Dra-ga-n Vujovic (28 godina) je potpisao da igra za montrealski nogometni klub "Manic". Vojv zamka fito bolje vidi sudionike utrke, pa je trazila da staza maratona prode tik kraj dvorca. Nacionalni Olimpijski odbor Velike Britanije udovoljio je zelji, pa je staza maratona produzena na 26 milja i 385 jardi, fito odgovara 42 km i 195 m. Na slijedecoj Ijetnoj Olimpijadi, 1912. u Stockholmu, Svedi su to6no odredili prvobitnu stazu u maraton u — 40 km i 200 m. Medutim, na Olimpijskim igrama 1924. u Parizu, Francuzi su uzeli dimenzije od Engleza i — ponovili grefiku! Od tada do danas maraton se tr6i na stazi od 42 km i 195 m. Jakob Vaage, direktor sportskog muzeja u Oslu, predlaie Meduna-rQdno- m amaterskom atletskom sa-ve- zu (IAAF) da na ovogodifinjem prvenstvu Evrope u Ateni .uvede maratonsku stazu od tofino 40 km. — Prilikom drugog boravka u ZAGREB — Tko 6eka, doceka, a kad do6eka — sreci nema kraja. Slavili su u nedjelju "plavi", slavlli su njihovi navijaci, dali odufika veselju, prosuvfii Maksimirom, a potom i zagrebafckim trgovima i ulicama, sve emocije i svu oporost 24-godifin- jeg ififiekivanja, nada-nja.- .. "Dinamo" je prvi! To je "plava" stvarnost... Naslov je "Di-namo- v", kristalno Cist, bez ijedne mrlje, rijeci osporavanja. "Dinamo" igra najbolje, "Dina-mo ima najvifie bodova, "Dinamo" je izborio najvifie pobjeda, posti-gao najvifie, a primio najmanje pogodaka. To su cinjenice, podaci, znamenke koje su "plave" uzdigle do ostvarenja zelja. No, fito se to zbilo, fito je to uzrokovalo nevjero-jata- n pogod "plavih", uvjerljivost kakvu se ne vidi 6esto? Ivica Osim, sjajni "2eljeznicarov" uditelj, sigurno je dao najbolju dijagnozu "Dinamova sludaja". — Promijenio se mentalitet. Tu jesva mudrost, sva tajna "Dinamo-va" uspjeha — kazao je Osim. Sezona promjena Тобпо. I prije je "Dinamo" imao momcad, јдгабе vrijedne naslova. No, uvijek je i najboljem "Dinamu" nedostajao korak odluke, hrabros'ti posljednjeg udarca. U trenucima kad je trebao biti lav "Dinamo" bi postajao mifi. To je, sigurno je, mnogo prije Osima zapazio i Miroslav Blazevic, koji je sve snage upro ne bi li promijenio mentalitet, usadio u igra6e hrabrost, povjere-nj- e u vlastite mogucnosti. A to je najbitnije, jer kad se nekoga uvjeri da moze, taj u odredenom trenutku moze i vifie no fito zaista moze. — Cijela "Dinamova" mom6ad BOJKOT MUNDIJALA? U Britaniji se vodi kampanja da se engleskoj, fikotskoj i sjeverno-irsk- oj momcadi zabrani da sudjelu-j- u na Svjetskom nogometnom pr-venstvu u Spaniji, zbog ucefica Argentine. Odluku treba da donese britanska vlada. Medutim, list "Sportsworld" pifie da ce u Spaniji poci 10.000 Britanaca iako njihove momcadi ne budu sudjelovale. SUDACSPREClO, odlazaksuSiCa Nogometafi Safet Sufiic iz Sara-jev- a namjeravao je da ode u Italiju i igra za "Torino" ili "Inter" iz Milana. Potpisao je ugovor sa oba tima. Predsjednik Talijanske nogo-metn- e lige je zabranio i jednom i drugom timu da uzme Sufiica. Ateni pronafiao sam pravilnik o prvoj modernoj Olimpijadi. Na strani 110 nafiab sam da je "duii-na maratonske utrke tocno Л0 km". Istu informaciju Vaage je prona-fiao u atenskom dnevniku "Asti" od 30. marta 1896. godine: "Maraton ce se tr5ati tofino 40.000 metara". Danas nitko ne moze sa sigur-nofic- u tvrditi koliko je 480. godine prije nafie ere grcki ratnik Feidipi-de- s (ili Filipides) todno pretrcao od maratona do Akropole, da bi Atenjanima javio vijest o pobjedi Grka nad Perzijancima. Naime, nikada nije utvrdeno s kojeg dijela Maratosnkog poija je startao ovaj trkac — zna se samo mjesto gdje je izdahnuo od iscrpljenosti! Neka ranija mjerenja pokazala su da je pretrfiao, bez odmora 36 km i 74 m. No, kad su bile organizirane prve moderne Olimpijske igre 1896. u Ateni, izmjerena je maratonska staza u duzini od 40 km i 200 m. U -.,- Y--'W'vlr-i Velimir Zajec, kapiten "Dinama" stane u dizalo — fiallo se svojedob-n- o na габип "plavih" Ante Mladi-ni- 6. Uzme li se metar Mladiniceva bockasta usporedba nije izgubila na vrijednosti. No, danas u dizalo ne stane "Dinamovo" srce. Srce je odavno preraslo dizalo, ргекогабИо I mnogo fiire granice. Od pitoma gosta, kojeg je znala preplafiiti i visina domacih igra6a, "plavi su postali "goropadan" sas-ta- v koji nimalo ne uvazava domaci-n- a. U pomoc, dakako, opet pristiiu podaci. Sa 15 gostovanja "dina-movc- i" su se vratili sa 18 bodova (6 pobjeda, 6 remisa i samo tri poraza.'jedina tri poraza u prven-stvu). Mnogo je, medutim, ova sezona donijela i drugih promjena u "pla-vom- " taboru. Ponajprije, promije-nil- a se igra. Kod kuce 4-3-- 3, u gostima 4-4- -2 nije nifita novo. U Maksimiru otvoreno, na strani op-rezni- je. Tako svi igraju. Tu poseb-ni- h novosti ne moze biti. Ali, nova je primjena sistema igre. Prvi cilj "plavih", kojim god nafiinom igrali, postao je: ne dati suparniku do lopte, zbuniti ga neprestanim pre-singo- m na loptu i tu zbunjenost --,Г.ГУ,.:...„- 1-Ј-лу.,.1;-.!? GLOBE l066BloorS. Toronto. Ont. Phone 531 -- 3593 EAST-W- EST TRAVEL. 10553-- A 97 St. Alta. 424-990- 7 5-V- -iTV-U N iskoristiti za organiziranje hitrih protunavala. Rezultati takva na£ina igre sasvim su bjelodani. Bodovi su se nagomilali, a uz bodove stizala je i igra. Maksimir se ove sezone zaista nagledao dobra Navijacima - petica! Na putu do naslova jednu od odlu6ujudih uloga odigrala je i cinjenica fito su u sastavu napokon nafiao velik broj igraca odraslih u maksimirskoj sredini. Sretan spoj dvije generacije — Zajec, Кгапјбаг plus Mlinaric, Deveric... — spoj iskustva i mladosti igrafia koji su znanje ubrali na maksimirskoj trati-n- i morao je dati, i dao je, sve kako bi neosporna kvaliteta dojurila i do najvifie stepenice. Vlastiti igrai uvijek daje vifie, geslo je "Dinama". Tko to moze osporiti? Zacijelo nitko. Stoga je "Dinamov" naslov, u stvaranju kojega su najveci obol dali igraci ponikli u Zagrebu, jofi sladi. — Gledalifite se sraslo s "Dina-mom- ". To je jamac nafieg uspjeha. Publika i "Dinamo", "Dinamo" i publika postali su jedno. Tako je moralo doci prvo mjesto — nagla-fiav- a Miroslav Blazevic. Jest, gledalifite se zaista stopilo s "plavom" bojom, cijelu sezonu davalo neprocjenjivu podrfiku, po-mag- alo kad je bilo najteze. Gleda-lifite je za podstrek, ponafianje, navijanjezavrijedilo peticu. Ali, valja i opravdati.Pred"Dinamo-vim- " navija6ima sad je, naime, najtefi zadatak. Pobjedivati se uvijek ne moze, svakoj seriji jed-nom dode kraj. Pred "Dinamom" je Kup, pred "plavima" je I Evropa. Slabih nema. Poraz uvijek moze pristidi. A u porazu treba biti najjadi. Poraz 6e testirati peticu, privrienost ove sezone toliko us-pjefi- noj "plavoj" boji. "Viesnik", Zagreb . ш]ијммац1.1т 1 ,.,.-,,..- ., ,.-.„- .— JteiB&JubA--A c.'.— flv.--V i'K.'uYr ' JI"fл GLOBE TOURS, 615 Selkirk Ave. Winnipeg 4, Man. Phone 586-- 1 886 INTER-NAT- ION TRAVEL, 1605 Centre St. North, Calgary, Alta. Phone 277-262- 6 USSR LENJINGRADSKE BELE NOCl (24 sata traje dan) — Tour 2 nedelje — od 20. juna do 3. jula — Cena $1.800 — UkljuCeni: hrana, razgledanje grada, muzeja, poseta pozoriStu. JaviteseMiri iliZorici: Tel. 924-556- 0 i 924-659- 0 MIRA TRAVEL 253 Wellesley Street East Toronto, Ontario Tel. 924-556- 0 i 924-659- 0 Za putovanje u Jugoslaviju ili bilo koju drugu zemlju, obratite se na л£ЈШк ГГО1 llll """— "1И"Д™1иИ™мДД Днпгомшгтшиицлд 2S79 East Hastings Street, Vancouver, B.C. Pfome 253-122- 1 TOURS. W. — Edmonton. Phone no-gome- ta! pe-ti- cu |
Tags
Comments
Post a Comment for 000256