Nase Novine, June 30, 1982

              v
1- 6- NASE NOVINE, May 12, 1982.
ЕЗЕВмШШШШШШШШШШШМШШШШШШШКШШ
Ml 5? ODJEK USPJEHA ZAGREBACKIH "PLAVIH"
SPLIT— Momdad "Hajduka" 6e 15 maja krenuti
na gostovanje u Sjed. Drzave i Kanadu. Prvu 6e
utakmicu odigrati sa "Seatleom" u istoimenom
ameridkom' gradu 17. maja.
Zatim 6e 20. maja igrati protiv "Manchester
Uniteda" prvoligaSa iz Engleske, te domadina
"Vancouvera" u istoimenom kanadskom gradu 22.
maja.
Spli6ani 6e na put bez svojih reprezentativaca,
koji 6e se u to vrij'eme nalaziti na zajednidkim
pripremama u Novom Sadu.
SURBEK — KALINlC
PRVACI EVROPE
BUDIMPESTA (Tanjug) - Tride-s- et
fiestogodifinji Dragutin Surbek I
dvadeset cetverogodifinji Zoran Ka-lini- c,
stolnoteniski reprezentativci
Jugoslavije, osvojili su titulu prva-k- a
Evrope u igri mufikih parova
pobijedivfii u finalu 13. prvenstva
Evrope, madarske natjecatelje Ifi-tva- na
Jonyera i Gabora Gergelyja u
tri seta.
Ovo je cetvrta titula evropskih
prvaka za jugoslavenske stolnote-nisa6- e
na dosadafinjim prvenstvi-mastaro- g
kontinenta u igri mufikih
parova. Prethodno, ovaj podvig su
izveli: u Zapadnom Berlinu Vojislav
Markovic i Janez Teran, 1968. u
Lyonu Anton Stipanci6 i Edvard
Vecko i 1970. u Moskvi Dragutin
Surbek i Anton Stipan6ic.
Tako je Dragutin Surbek паб
najuspjeSniji stolnotenisafi na 13.
prvenstvu Evrope, u glavnom gradu
Madarske. Ovaj zagreba6ki majstor
malog reketa i celuloidne loptice
vraca se iz Budimpefite sa tri
trofeja: broncanom medaljom u
VANCOUVER
U FINALU!
Vancouver je pobijedio Chicago
ufiao u finale Nacionalne hokejske
lige — za Stanley kup. Drugi
finalista je Islenders iz New York,
osvajafi tog kupa profile dvije
godine.
Vancouver je u ovogodlfinjem
takmicenju bio na jedanaestom
mjestu. U polu-final- u pobijedio je
Chicago Cetiri puta, Chicago samo
jedanput.
"BLIZZARD" POBJEDIO
"COSMOSA"
Profile srijede torontski nogo-met- ni
klub "Blizzard" pobijedio je
njujorfiki klub "Cosmos" 2:1. Nju-jorfi- ki
klub smatraju najboljim u
Sjevero-ameriCk- oj ligi. "Blizzardu"
je ovo peta pobjeda u fiest susreta.
staza
OSLO — Klasifina maratonska
staza duga je samo 40 km i
metara, tvrdi poznati norvefiki pov-jesnifi- ar
sporta Jakob Vaaga. Pa
kako je onda dofilo do toga da se
" maraton 42 km i 195 m?
— Naprve tri OlimpCijade 1896.
u Ateni, 1900. u Parizu i 1904. u St.
Louisu maratonci su tr6ali 40 km i
200 m. Medutim, na Olimpijskim
igrama1908. u Londonu Englezl su
napravili zbrku su pretvarali
" Tako je niasmtaeltare saudamfiinljjea i djuazrdinea.
maratona od 42 km i 1 95 metara —
kaie Vaage.
Prema drugoj verziji, pravl krivac
za produzenje maratonske staze je
vojvotklnja od Walesa, koja je bila
pozvana da bude poCasni starter na
londonskoj Olimpijadi. Organizator
je odredio da se maraton trfii od
" stadiona Shepherd's Bush do zam-k- a
Windsor. Vojvotklnja je zeljela
da njezin sin6ic s prozora ovog
ekipnoj konkurenciji, ziamom u igri
mufikih parova (sa Zoranom Kalini-cem- )
i brondanom medaljom (s
Brankom Batinid) u mjefiovitom
dublu.
Dvadeset jednogodifinji fivedski
stolnotenisafi Mikael Appelgren
osvojio je titulu prvaka Evrope
pobijedivfii u odlu6ujucem mefiu
svog pet godina mladeg zemljaka
Jan-Ov- e Waldnera poslije maraton-sk- e
borbe u pet setova.
Dvadeset jednogodiSnja Betina
Vriesekoop prva je Nizozemka u
povijesti stolnoteniskog sporta
koja je uspjela osvojiti titulu evrop-sk- e
prvakinje. U finalnom me6u
zenskog singla ona je pobijedila
deset godina stariju Engleskinju
Hammersley u pet setova.
Prvi put u povijesti evropskih
prvenstava u stolnom tenisu u
BudimpeSti 1982. nije odigrano
finale u natjecanju zenskih parova.
Surbek i Kalinic dolaze u Kana-du
po6etkom juna - sudjelovati ce
natakmi6enju u Etobicoke Olympi-u- m
2. do 6. juna.)
Kolika je zapravo duga maratonska
200
tr6i
kad
kilometre
COE I OVETT
U TRI UTAKMICE
Britanski trka6i Sebastian Coe i
Steve Ovett ove godine 6e se
takmiciti tri puta: u Londonu na
3000 metara, u Nici (Francuska)
800 metara i Eugene, Oregon (USA)
jednu milju.
Posljednji put takmiCili su se na
Olimpijadi u Moskvi 1980. godine:
Ovett je tada pobijedio na 800
metara, Coe na 1 .500 metara.
Profile godine Coe je postigao
svjetski rekord za 800 metara, 1 .000
metara i milju, a Ovett svjetski
rekord za 1 .500 metara.
JOS JEDAN NAS
Jugoslavenski nogometafi Dra-ga-n
Vujovic (28 godina) je potpisao
da igra za montrealski nogometni
klub "Manic".
Vojv
zamka fito bolje vidi sudionike
utrke, pa je trazila da staza
maratona prode tik kraj dvorca.
Nacionalni Olimpijski odbor Velike
Britanije udovoljio je zelji, pa je
staza maratona produzena na 26
milja i 385 jardi, fito odgovara 42
km i 195 m.
Na slijedecoj Ijetnoj Olimpijadi,
1912. u Stockholmu, Svedi su
to6no odredili prvobitnu stazu u
maraton u — 40 km i 200 m.
Medutim, na Olimpijskim igrama
1924. u Parizu, Francuzi su uzeli
dimenzije od Engleza i — ponovili
grefiku!
Od tada do danas maraton se tr6i
na stazi od 42 km i 195 m.
Jakob Vaage, direktor sportskog
muzeja u Oslu, predlaie Meduna-rQdno- m
amaterskom atletskom sa-ve- zu
(IAAF) da na ovogodifinjem
prvenstvu Evrope u Ateni .uvede
maratonsku stazu od tofino 40 km.
— Prilikom drugog boravka u
ZAGREB — Tko 6eka, doceka, a
kad do6eka — sreci nema kraja.
Slavili su u nedjelju "plavi", slavlli
su njihovi navijaci, dali odufika
veselju, prosuvfii Maksimirom, a
potom i zagrebafckim trgovima i
ulicama, sve emocije i svu oporost
24-godifin- jeg ififiekivanja, nada-nja.- ..
"Dinamo" je prvi! To je
"plava" stvarnost... Naslov je "Di-namo- v",
kristalno Cist, bez ijedne
mrlje, rijeci osporavanja.
"Dinamo" igra najbolje, "Dina-mo
ima najvifie bodova, "Dinamo"
je izborio najvifie pobjeda, posti-gao
najvifie, a primio najmanje
pogodaka. To su cinjenice, podaci,
znamenke koje su "plave" uzdigle
do ostvarenja zelja. No, fito se to
zbilo, fito je to uzrokovalo nevjero-jata- n
pogod "plavih", uvjerljivost
kakvu se ne vidi 6esto?
Ivica Osim, sjajni "2eljeznicarov"
uditelj, sigurno je dao najbolju
dijagnozu "Dinamova sludaja".
— Promijenio se mentalitet. Tu
jesva mudrost, sva tajna "Dinamo-va"
uspjeha — kazao je Osim.
Sezona promjena
Тобпо. I prije je "Dinamo" imao
momcad, јдгабе vrijedne naslova.
No, uvijek je i najboljem "Dinamu"
nedostajao korak odluke, hrabros'ti
posljednjeg udarca. U trenucima
kad je trebao biti lav "Dinamo" bi
postajao mifi. To je, sigurno je,
mnogo prije Osima zapazio i
Miroslav Blazevic, koji je sve snage
upro ne bi li promijenio mentalitet,
usadio u igra6e hrabrost, povjere-nj- e
u vlastite mogucnosti. A to je
najbitnije, jer kad se nekoga uvjeri
da moze, taj u odredenom trenutku
moze i vifie no fito zaista moze.
— Cijela "Dinamova" mom6ad
BOJKOT MUNDIJALA?
U Britaniji se vodi kampanja da
se engleskoj, fikotskoj i sjeverno-irsk- oj
momcadi zabrani da sudjelu-j- u
na Svjetskom nogometnom pr-venstvu
u Spaniji, zbog ucefica
Argentine. Odluku treba da donese
britanska vlada. Medutim, list
"Sportsworld" pifie da ce u Spaniji
poci 10.000 Britanaca iako njihove
momcadi ne budu sudjelovale.
SUDACSPREClO,
odlazaksuSiCa
Nogometafi Safet Sufiic iz Sara-jev- a
namjeravao je da ode u Italiju i
igra za "Torino" ili "Inter" iz
Milana. Potpisao je ugovor sa oba
tima. Predsjednik Talijanske nogo-metn- e
lige je zabranio i jednom i
drugom timu da uzme Sufiica.
Ateni pronafiao sam pravilnik o
prvoj modernoj Olimpijadi. Na
strani 110 nafiab sam da je "duii-na
maratonske utrke tocno Л0 km".
Istu informaciju Vaage je prona-fiao
u atenskom dnevniku "Asti" od
30. marta 1896. godine: "Maraton
ce se tr5ati tofino 40.000 metara".
Danas nitko ne moze sa sigur-nofic- u
tvrditi koliko je 480. godine
prije nafie ere grcki ratnik Feidipi-de- s
(ili Filipides) todno pretrcao od
maratona do Akropole, da bi
Atenjanima javio vijest o pobjedi
Grka nad Perzijancima. Naime,
nikada nije utvrdeno s kojeg dijela
Maratosnkog poija je startao ovaj
trkac — zna se samo mjesto gdje je
izdahnuo od iscrpljenosti! Neka
ranija mjerenja pokazala su da je
pretrfiao, bez odmora 36 km i 74 m.
No, kad su bile organizirane prve
moderne Olimpijske igre 1896. u
Ateni, izmjerena je maratonska
staza u duzini od 40 km i 200 m.
U
-.,-
Y--'W'vlr-i
Velimir Zajec, kapiten "Dinama"
stane u dizalo — fiallo se svojedob-n- o
na габип "plavih" Ante Mladi-ni- 6.
Uzme li se metar Mladiniceva
bockasta usporedba nije izgubila
na vrijednosti. No, danas u dizalo
ne stane "Dinamovo" srce. Srce je
odavno preraslo dizalo, ргекогабИо
I mnogo fiire granice.
Od pitoma gosta, kojeg je znala
preplafiiti i visina domacih igra6a,
"plavi su postali "goropadan" sas-ta- v
koji nimalo ne uvazava domaci-n- a.
U pomoc, dakako, opet pristiiu
podaci. Sa 15 gostovanja "dina-movc- i"
su se vratili sa 18 bodova (6
pobjeda, 6 remisa i samo tri
poraza.'jedina tri poraza u prven-stvu).
Mnogo je, medutim, ova sezona
donijela i drugih promjena u "pla-vom- "
taboru. Ponajprije, promije-nil- a
se igra. Kod kuce 4-3-- 3, u
gostima 4-4- -2 nije nifita novo. U
Maksimiru otvoreno, na strani op-rezni- je.
Tako svi igraju. Tu poseb-ni- h
novosti ne moze biti. Ali, nova
je primjena sistema igre. Prvi cilj
"plavih", kojim god nafiinom igrali,
postao je: ne dati suparniku do
lopte, zbuniti ga neprestanim pre-singo- m
na loptu i tu zbunjenost
--,Г.ГУ,.:...„-
1-Ј-лу.,.1;-.!?
GLOBE
l066BloorS.
Toronto. Ont.
Phone 531 -- 3593
EAST-W- EST TRAVEL.
10553-- A 97 St.
Alta.
424-990- 7
5-V- -iTV-U
N
iskoristiti za organiziranje hitrih
protunavala. Rezultati takva na£ina
igre sasvim su bjelodani. Bodovi
su se nagomilali, a uz bodove
stizala je i igra. Maksimir se ove
sezone zaista nagledao dobra
Navijacima - petica!
Na putu do naslova jednu od
odlu6ujudih uloga odigrala je i
cinjenica fito su u sastavu napokon
nafiao velik broj igraca odraslih u
maksimirskoj sredini. Sretan spoj
dvije generacije — Zajec, Кгапјбаг
plus Mlinaric, Deveric... — spoj
iskustva i mladosti igrafia koji su
znanje ubrali na maksimirskoj trati-n- i
morao je dati, i dao je, sve kako
bi neosporna kvaliteta dojurila i do
najvifie stepenice. Vlastiti igrai
uvijek daje vifie, geslo je "Dinama".
Tko to moze osporiti? Zacijelo
nitko. Stoga je "Dinamov" naslov,
u stvaranju kojega su najveci obol
dali igraci ponikli u Zagrebu, jofi
sladi.
— Gledalifite se sraslo s "Dina-mom- ".
To je jamac nafieg uspjeha.
Publika i "Dinamo", "Dinamo" i
publika postali su jedno. Tako je
moralo doci prvo mjesto — nagla-fiav- a
Miroslav Blazevic.
Jest, gledalifite se zaista stopilo
s "plavom" bojom, cijelu sezonu
davalo neprocjenjivu podrfiku, po-mag- alo
kad je bilo najteze. Gleda-lifite
je za podstrek, ponafianje,
navijanjezavrijedilo peticu. Ali,
valja i opravdati.Pred"Dinamo-vim- "
navija6ima sad je, naime,
najtefi zadatak. Pobjedivati se
uvijek ne moze, svakoj seriji jed-nom
dode kraj. Pred "Dinamom" je
Kup, pred "plavima" je I Evropa.
Slabih nema. Poraz uvijek moze
pristidi. A u porazu treba biti
najjadi. Poraz 6e testirati peticu,
privrienost ove sezone toliko us-pjefi- noj
"plavoj" boji.
"Viesnik", Zagreb
. ш]ијммац1.1т 1 ,.,.-,,..- ., ,.-.„- .—
JteiB&JubA--A
c.'.— flv.--V i'K.'uYr ' JI"fл
GLOBE TOURS,
615 Selkirk Ave.
Winnipeg 4, Man.
Phone 586-- 1 886
INTER-NAT- ION TRAVEL,
1605 Centre St. North,
Calgary, Alta.
Phone 277-262- 6
USSR LENJINGRADSKE BELE NOCl
(24 sata traje dan) — Tour 2 nedelje
— od 20. juna do 3. jula — Cena $1.800 — UkljuCeni: hrana, razgledanje
grada, muzeja, poseta pozoriStu.
JaviteseMiri iliZorici:
Tel. 924-556- 0 i 924-659- 0
MIRA TRAVEL
253 Wellesley Street East
Toronto, Ontario
Tel. 924-556- 0 i 924-659- 0
Za putovanje u Jugoslaviju ili bilo koju
drugu zemlju, obratite se na
л£ЈШк
ГГО1 llll """— "1И"Д™1иИ™мДД Днпгомшгтшиицлд
2S79 East Hastings Street, Vancouver, B.C.
Pfome 253-122- 1
TOURS.
W.
—
Edmonton.
Phone
no-gome- ta!
pe-ti- cu