000242 |
Previous | 2 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
2-- NASE NOVINE, May 12, 1982. PUTOVANJE UREDNIKA fifiMMM _ . _ _ _ _ r Citaoci nas pitaju Sto je cilj putovanja urednika "NaSih novina" Vladislava Gacida na Bliski Istok, koliko to koSta i tko snosi troSkove. Druga Gacida pozvala je njegova sestra u Jugoslaviju na svadbu svog sina, a pozvali su ga i neki njegovi prijatelji iz Kuvajta da posjeti i njih.. On je pozive prihvatio. Sve troSkove putovanja snosi drug Gaci6. Drug Gaci6 namjerava da u Jugoslaviju posjeti neke naSe suradnike i ustanove. Vjerujemo da ce on kasnije pisati o svom putovanju, kao Sto je uradio kad je bio na odmoru u Venezueli. Urednistvo "Nasih novina" Cudan je 6ovjek nadelnik Cleve-land- a George Vojnovic. ProSle godi-n- e bio je u Jugoslaviji. TamoSnja Stampa je o njemu lijepo pisala. Dao je intervju "Vjesniku". Rekao je da su ga dva razloga dovela u Jugosla-viju. Prvi je, kako je kazao Emilu Ludvigeru, dopisniku "Vjesnika", sto u Clevelandu "zivi veliki broj iseljenika jugoslavenskog porijekla koji vec tradicionalno odrzavaju Cvrste prijateljske i kulturne veze s domovinom svojih o6eva, djedova i pradjedova". Drugi razlog je "Пбап — najzad mu se ispunila zelja da posjeti krajeve iz kojih su mu djed i baka krenuli trbuhom za kruhom u daleku Ameriku". To se moze pozdraviti. Vojnovi6 je roden u Americi i pripada Republi-kansk- oj stranci. AN svojim posjetom i svojom izjavom on je dao znati da ima osje6aj za zemlju i narod od koga je potekao. On, razumljivo, nije prijatelj socijalizma, koga Jugo-slavia izgraduje, ali nije ni neprija-tel- j. Svojim posjetom i izjavama dao nam je primjer kako treba da se drzimo prema Jugoslaviji. Bar tako izgleda. Kako onda da razumijemo njego-v- o podupiranje ustaSkih bjegunaca koji побе da razbiju Jugoslaviju i da stvore "hrvatsku drzavu"? UstaSki list "Danica" izChicaga, koju uredu-j- e fratar Maji6 objavio je 6lanak pod naslovom "Hrvati u атепбкој politi-ci- " u kome se, izmedu ostalog, kaze: "Nakon izlaska iz bolnice (ustaSki voda) Josip Bosiljevid je opet akti-va- n. Za veliku proslavu dana Hrvat-sk- e Drzavnosti u Clevelandu (Geor-ge Vojnovi6) odredio je Ing. Bosilje-vic- a da bude njegov zastupnik na toj proslavi. Ing. Bosiljevid je ondje qdrzao kraci govor i predao voditelju priredbe posebni nacelnikov proglas za proslavu 10. travnja" (aprila). Da li je to6no Sto piSe ustaSka "Danica"? Ako nije to6no, Vojnovi6 treba da to kaze. Ako je istina da je delegirao Bosiljevica da ga zastupa na ustaS-ko- j proslavi i da je za istu pripremio nekakav "proglas", sta da mislimo o njegovom putu u Jugoslaviju i pricama zagreba6kom "Vjesniku"? To dvoje ne ide zajedno. Mozda ustasama ne smeta njegovo putova-nj- e u Jugoslaviju, ali nama pristasa- - ma socijalisticke Jugoslavije smeta njegovo podupiranje i hvalisanje njezmih neprijatelja. Sa ustasama je Surovao i Vojno-vice- v predsasnik Dennis Kucinich i to mu sigurno nije koristilo u njego-vom ро1Шбкот zivotu. Dvojimo da ce koristiti i Vojnovi6u. Bolje bi mu bilo da s tim prekine. Mozda mu to osigUra ustaske glasove, ali mozda i odbije one koji znaju tko su bili ustaSe i Sta opet побе. U svakom slucaju, nije pametno da pretendira da je prijatelj i Jugoslavije i njezinih ustaSkih neprijatelja. PreviSe je smijeSno. Gospodinu Vojnovidu ргеротба-m- o da o tome ozbiljno razmisli. H.F. Treba protestirati Kompanije su proSlegodine imale rekordne profite na gasolinu. Ali to im nije dosta, pa su opet povedale cijene, po drugi put u par mjeseci. Jedan бКаос piSe u listu Toronto Star da se upucuju pisma 6lanovima parlamenta i trazi da se primjeni zakon o monopolima protiv ovih "pirata". Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1 . Telefon: 593-50- 25 IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubl6, Vojln Grbli, Josip Kovaiid, Slanko Muidoka, Milena Boili, Ivica JutiSli, Ana Durovii, Lepa Rajnovli, Borlslav NeSkovic, Rozalija Divjakovtf, Duro Malikovld, Ivan Pribanid, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao Radmanii, Bota Pavkovii, Ostoja Kova6evl6, Viktor Arar, Duian Stanar, Milljan Petrovid, John Severlnskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanl6, Paul Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Millca Miuchln, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic fGlavni I odgovornl urednlk), Stjapan MloSii (druStveno-pollti6k- a pltaiija), Daniel Plxiadas (drustvena pllanja I knjlfevnost), Katarina Kosrd (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavrllovii {literatura I umetnost za decu), Bosko Mladonovid, Anka Nozinld. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles), Bozo Spadek (New York), Frank Fudurii (Vancouver), Josip Stanic Stanios (Rim, Italija). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovi6 (nauka I druStvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Когибка I kulturna publiclstika u Amerlcl), Anton Kostolec (reportage I pride Iz useljenltkog zivota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovlc, Luka Markovii, Petar Kurtii, Milo§ Kordid, Aleksandar Cr'c, Strahinja Maletic. FOTOREPORTERI: Srdan Bodl6, Aron Koen, Jordan Vasilevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasilievic — Lilo Subscription: S20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378 "Na§e novine" Izlaze Briedom. Pretplata Iznosl S20.00 godlsnje; pojedini prlmjerak 50 centl. CJene oglasa na zahtjev. "Na3e novina" su naslfodnik "Jedlnstva", kome su prethodlll listovi "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost" "Slobodna Misao", "Pravda" I "3orba", kao I "Narodnog Glasnlka" I arugih naprednih llstova koji su mu prethodlll u Sjedlnjenlm Drzavama. (Nastavak sa st. 1) Razmisli li se medutim o posljedi-cam- a, kako to cini Galtung u svom izvjeStaju, otvaraju se uzasne pers-pektiv- e. Galtung pretpostavlja da bi se u nuklearnom sukobu moglo baciti i do 20.000 megatona, sto odgovara razornoj modi milijun i pol bombi, koje su uniStile Hirosimu i Nagasaki pred kraj drugog svjetskog rata. Japanska iskustva pokazuju, da se "bombe od samo nekoliko kilotona joS mogu i podnijeti", jer nakon svih razaranja u tim gradovima opet live ljudi, i okolis je kao Sto je i nekad bio. Medutim, kad bi se 188 mega-tona bacilo na Britaniju, poginulo bi 120 milijuna ljudi, i ona bi prestala postojati. U raspravu Galtung uvodi nove termine — ekocid i sociocid (Potpuno uniStenje covjekove sredi-n- e i to tain o razbijanje postojecih) drustvenih normi i struktura). Poku-sav- a sebi predociti svijet, u kojem bi ostali nesretnici, koji ce prezivjeli atom ski rat. U torn novdm drustvu vladat 6e totalitarizam i okrutnost, izjavljuje Galtung. Brutalnost ce postati sas-tavni- m dijelom sistema i strahovito ce se zao§triti borba za one preosta-l- e male rasurse. Nastat ce nestasica pitke vode — ona 6e postati pitanje zivota i smrti. Unistena ekologija bit ce povod novim ratovima — novom ekocidu i atomskim razaranjima. Na celo tog drustva dodi 6e tipovi, tvrdi i nemilosrdni, spremni da gaze preko bolesnih i slabih. Sto 6e zdravi s bolesnima, zarazenima ra-dioaktivno- sdu, nakon nuklearnog rata? Staviti ih u karantenu, izolirane poput gubavaca u pustinji? Hi 6e ih jednostavno pobiti? Galtung smatra da 6e nestati druStvo kakvog danas poznajemo. Pitanje je medutim ho6e li prezivje-l- i иорбе modi opstati? Serijom atomskih eksplozija u atmosferu bi dospjele velike kolidine pras"me, koja bi djelovala poput zastora, pa sundeve zrake ne bi dospijevale u NEW YORK (Tanjug) — Na sudenju desetori-c- i pripadnika teroristicke organizacije "Otpor" zbog nasilja koje su posljednjih §est godina vrSili sirom SAD.zavrsen jedokazni postupak. Saslusa-n- o je viSe od 70 svjedoka koje je pozvao drzavni tuzilac da bi dokazao poroti da se radi o organiziranoj kriminalnoj aktivnosti na teritoriji SAD. Medu svjedocima, javni tuzilac je izveo i ustaske toririste koji su proSle godine osudeni i nalaze se trenutno na izdrzavanju kazne. SadaSnje sudenje se odrzava u njujorSkom oblasnom sudu protiv te desetorice pripadnika antijugoslavenske teroristicke organizacije "Otpor" zbog paljevina, ucjena, podmetanja bombi i ubojstava sirom SAD. Na optuzeni6koj klupi se nalaze Ante Ljubas, Mile Markic, Ivan Misetic, Milan Bogaric, Andelko Jakic, Ranko Primorac, Mile Boban, Vinko Logarusic, Miro Biosic i Drago Sudar. Oni su optuzeni da su pod izgovorom zalaganja za "nezavisnu Hrvatsku" ustvari vrsili nasilja sirom SAD. potrebnoj mjeri do biljaka, koji ma su potrebne za fotontezu i ugibale bi. U pitanje bi bila dovedena ditava proizvodnja ziveznih namirnica. Da se i ne spominje kontaminirano zemljiste i voda. Radioaktivnost bi bila pogubna po ptidiji svijet, sto bi opet dovelo do mnozenja insekata, kad izgube pri-rodn- og neprijatelja. Kukcima naime radioaktivnost toliko ne smeta. Sta-ko- ri bi prezivjeli prvi udar u svojim podzemnim rupama i kanalizaciji, i silno se namnozili ziveci od leseva. I tako postali nosioci zaraza, koje bi stale kositi prezivjele ljude, jer bi njihov obrambeni sistem skrsila radijacija, koja unistava bijela krvna zrnca. I telekomunikacijski sistem bio bi neupotrebljiv zbog elektromagnet-sko- g udara izazvanog atomskim eksplozijama, sto znaci da prezivjeli ne bi mogli uspostaviti vezu, da bi se ponovo organizirali , vet bi ostali izolirani u manjim i utoliko ranjivijim grupama. Sto se medutim u danom trenutku moze uciniti, da do svega toga ne bi doslo? Johan Galtung pred laze za pocetak, uspostavljanje bezatom-ski- h zona, zatim garancije atomskih sila, da nece prve upotrijebiti nukle-arn- o oruzje. (Takvo je obedanje dao SSSR, i mnogo bi znadilo, kad bi ga dale i SAD, smatra Galtung). Sve zemlje morale bi preorijentirati svoje snage na obranu, dakle ne — provokativnu obranu. I morale bi biti kadre zadovoljiti elementarne potre-b- e svog stanovni§tva, kako ih se ne bi moglo ucjenjivati razliditim pritis-cim- a, tako da bi one i faktidki postaJe nezavisne. Da je to mogude bez obzira na razlike u druStvenim sistemima dokazuje Galtung na primjeru Albanije, Jugoslavije i $vi-carsk- e, jedine evropske zemlje, koje su se opredijelile u torn smislu i od kojih se nitko ne osjeda ugrozenim. Vid Hribar ("Vjesnik") koliko Ce koStati? Ontarijska konzervativna vlada je postigla sporazum sa udruzenjem Iije6nika koje je Strajkalo i na razne druge пабте sabotiralo zdravstvenu sluzbu (medicare). Prema informacijama dnevne Stampe, lije"6nici u Ontariu danas primaju 80.000 dolara godisnje. Placa ce im ove godine biti pove6a-n- a na 90.000 dolara, a 1985. бак na 122 hiljade. Tvrdi se da ce to kostati oko 700 milijuna dolara (zavisi i od inflacije). Vlada namjerava da poveca poje-dinac- ne naplate za O.H.I. P. (zdrav-stven- o osiguranje) 5 dolara (ukupno 28 dolara mjesecno), a familijarne naplate 56 dolara (10 dolara vi§e nego placaju danas). Vlada je lijecnicima dozvolila i da strajkuju pa predstavnici bolnickih i drugih unija kazu da ce to imati u vidu kad dode na dnevni red obnova njihovih kolektivnih ugovora.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 30, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-05-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000153 |
Description
Title | 000242 |
OCR text | 2-- NASE NOVINE, May 12, 1982. PUTOVANJE UREDNIKA fifiMMM _ . _ _ _ _ r Citaoci nas pitaju Sto je cilj putovanja urednika "NaSih novina" Vladislava Gacida na Bliski Istok, koliko to koSta i tko snosi troSkove. Druga Gacida pozvala je njegova sestra u Jugoslaviju na svadbu svog sina, a pozvali su ga i neki njegovi prijatelji iz Kuvajta da posjeti i njih.. On je pozive prihvatio. Sve troSkove putovanja snosi drug Gaci6. Drug Gaci6 namjerava da u Jugoslaviju posjeti neke naSe suradnike i ustanove. Vjerujemo da ce on kasnije pisati o svom putovanju, kao Sto je uradio kad je bio na odmoru u Venezueli. Urednistvo "Nasih novina" Cudan je 6ovjek nadelnik Cleve-land- a George Vojnovic. ProSle godi-n- e bio je u Jugoslaviji. TamoSnja Stampa je o njemu lijepo pisala. Dao je intervju "Vjesniku". Rekao je da su ga dva razloga dovela u Jugosla-viju. Prvi je, kako je kazao Emilu Ludvigeru, dopisniku "Vjesnika", sto u Clevelandu "zivi veliki broj iseljenika jugoslavenskog porijekla koji vec tradicionalno odrzavaju Cvrste prijateljske i kulturne veze s domovinom svojih o6eva, djedova i pradjedova". Drugi razlog je "Пбап — najzad mu se ispunila zelja da posjeti krajeve iz kojih su mu djed i baka krenuli trbuhom za kruhom u daleku Ameriku". To se moze pozdraviti. Vojnovi6 je roden u Americi i pripada Republi-kansk- oj stranci. AN svojim posjetom i svojom izjavom on je dao znati da ima osje6aj za zemlju i narod od koga je potekao. On, razumljivo, nije prijatelj socijalizma, koga Jugo-slavia izgraduje, ali nije ni neprija-tel- j. Svojim posjetom i izjavama dao nam je primjer kako treba da se drzimo prema Jugoslaviji. Bar tako izgleda. Kako onda da razumijemo njego-v- o podupiranje ustaSkih bjegunaca koji побе da razbiju Jugoslaviju i da stvore "hrvatsku drzavu"? UstaSki list "Danica" izChicaga, koju uredu-j- e fratar Maji6 objavio je 6lanak pod naslovom "Hrvati u атепбкој politi-ci- " u kome se, izmedu ostalog, kaze: "Nakon izlaska iz bolnice (ustaSki voda) Josip Bosiljevid je opet akti-va- n. Za veliku proslavu dana Hrvat-sk- e Drzavnosti u Clevelandu (Geor-ge Vojnovi6) odredio je Ing. Bosilje-vic- a da bude njegov zastupnik na toj proslavi. Ing. Bosiljevid je ondje qdrzao kraci govor i predao voditelju priredbe posebni nacelnikov proglas za proslavu 10. travnja" (aprila). Da li je to6no Sto piSe ustaSka "Danica"? Ako nije to6no, Vojnovi6 treba da to kaze. Ako je istina da je delegirao Bosiljevica da ga zastupa na ustaS-ko- j proslavi i da je za istu pripremio nekakav "proglas", sta da mislimo o njegovom putu u Jugoslaviju i pricama zagreba6kom "Vjesniku"? To dvoje ne ide zajedno. Mozda ustasama ne smeta njegovo putova-nj- e u Jugoslaviju, ali nama pristasa- - ma socijalisticke Jugoslavije smeta njegovo podupiranje i hvalisanje njezmih neprijatelja. Sa ustasama je Surovao i Vojno-vice- v predsasnik Dennis Kucinich i to mu sigurno nije koristilo u njego-vom ро1Шбкот zivotu. Dvojimo da ce koristiti i Vojnovi6u. Bolje bi mu bilo da s tim prekine. Mozda mu to osigUra ustaske glasove, ali mozda i odbije one koji znaju tko su bili ustaSe i Sta opet побе. U svakom slucaju, nije pametno da pretendira da je prijatelj i Jugoslavije i njezinih ustaSkih neprijatelja. PreviSe je smijeSno. Gospodinu Vojnovidu ргеротба-m- o da o tome ozbiljno razmisli. H.F. Treba protestirati Kompanije su proSlegodine imale rekordne profite na gasolinu. Ali to im nije dosta, pa su opet povedale cijene, po drugi put u par mjeseci. Jedan бКаос piSe u listu Toronto Star da se upucuju pisma 6lanovima parlamenta i trazi da se primjeni zakon o monopolima protiv ovih "pirata". Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1 . Telefon: 593-50- 25 IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubl6, Vojln Grbli, Josip Kovaiid, Slanko Muidoka, Milena Boili, Ivica JutiSli, Ana Durovii, Lepa Rajnovli, Borlslav NeSkovic, Rozalija Divjakovtf, Duro Malikovld, Ivan Pribanid, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao Radmanii, Bota Pavkovii, Ostoja Kova6evl6, Viktor Arar, Duian Stanar, Milljan Petrovid, John Severlnskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanl6, Paul Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Millca Miuchln, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic fGlavni I odgovornl urednlk), Stjapan MloSii (druStveno-pollti6k- a pltaiija), Daniel Plxiadas (drustvena pllanja I knjlfevnost), Katarina Kosrd (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavrllovii {literatura I umetnost za decu), Bosko Mladonovid, Anka Nozinld. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles), Bozo Spadek (New York), Frank Fudurii (Vancouver), Josip Stanic Stanios (Rim, Italija). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovi6 (nauka I druStvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Когибка I kulturna publiclstika u Amerlcl), Anton Kostolec (reportage I pride Iz useljenltkog zivota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovlc, Luka Markovii, Petar Kurtii, Milo§ Kordid, Aleksandar Cr'c, Strahinja Maletic. FOTOREPORTERI: Srdan Bodl6, Aron Koen, Jordan Vasilevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasilievic — Lilo Subscription: S20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378 "Na§e novine" Izlaze Briedom. Pretplata Iznosl S20.00 godlsnje; pojedini prlmjerak 50 centl. CJene oglasa na zahtjev. "Na3e novina" su naslfodnik "Jedlnstva", kome su prethodlll listovi "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost" "Slobodna Misao", "Pravda" I "3orba", kao I "Narodnog Glasnlka" I arugih naprednih llstova koji su mu prethodlll u Sjedlnjenlm Drzavama. (Nastavak sa st. 1) Razmisli li se medutim o posljedi-cam- a, kako to cini Galtung u svom izvjeStaju, otvaraju se uzasne pers-pektiv- e. Galtung pretpostavlja da bi se u nuklearnom sukobu moglo baciti i do 20.000 megatona, sto odgovara razornoj modi milijun i pol bombi, koje su uniStile Hirosimu i Nagasaki pred kraj drugog svjetskog rata. Japanska iskustva pokazuju, da se "bombe od samo nekoliko kilotona joS mogu i podnijeti", jer nakon svih razaranja u tim gradovima opet live ljudi, i okolis je kao Sto je i nekad bio. Medutim, kad bi se 188 mega-tona bacilo na Britaniju, poginulo bi 120 milijuna ljudi, i ona bi prestala postojati. U raspravu Galtung uvodi nove termine — ekocid i sociocid (Potpuno uniStenje covjekove sredi-n- e i to tain o razbijanje postojecih) drustvenih normi i struktura). Poku-sav- a sebi predociti svijet, u kojem bi ostali nesretnici, koji ce prezivjeli atom ski rat. U torn novdm drustvu vladat 6e totalitarizam i okrutnost, izjavljuje Galtung. Brutalnost ce postati sas-tavni- m dijelom sistema i strahovito ce se zao§triti borba za one preosta-l- e male rasurse. Nastat ce nestasica pitke vode — ona 6e postati pitanje zivota i smrti. Unistena ekologija bit ce povod novim ratovima — novom ekocidu i atomskim razaranjima. Na celo tog drustva dodi 6e tipovi, tvrdi i nemilosrdni, spremni da gaze preko bolesnih i slabih. Sto 6e zdravi s bolesnima, zarazenima ra-dioaktivno- sdu, nakon nuklearnog rata? Staviti ih u karantenu, izolirane poput gubavaca u pustinji? Hi 6e ih jednostavno pobiti? Galtung smatra da 6e nestati druStvo kakvog danas poznajemo. Pitanje je medutim ho6e li prezivje-l- i иорбе modi opstati? Serijom atomskih eksplozija u atmosferu bi dospjele velike kolidine pras"me, koja bi djelovala poput zastora, pa sundeve zrake ne bi dospijevale u NEW YORK (Tanjug) — Na sudenju desetori-c- i pripadnika teroristicke organizacije "Otpor" zbog nasilja koje su posljednjih §est godina vrSili sirom SAD.zavrsen jedokazni postupak. Saslusa-n- o je viSe od 70 svjedoka koje je pozvao drzavni tuzilac da bi dokazao poroti da se radi o organiziranoj kriminalnoj aktivnosti na teritoriji SAD. Medu svjedocima, javni tuzilac je izveo i ustaske toririste koji su proSle godine osudeni i nalaze se trenutno na izdrzavanju kazne. SadaSnje sudenje se odrzava u njujorSkom oblasnom sudu protiv te desetorice pripadnika antijugoslavenske teroristicke organizacije "Otpor" zbog paljevina, ucjena, podmetanja bombi i ubojstava sirom SAD. Na optuzeni6koj klupi se nalaze Ante Ljubas, Mile Markic, Ivan Misetic, Milan Bogaric, Andelko Jakic, Ranko Primorac, Mile Boban, Vinko Logarusic, Miro Biosic i Drago Sudar. Oni su optuzeni da su pod izgovorom zalaganja za "nezavisnu Hrvatsku" ustvari vrsili nasilja sirom SAD. potrebnoj mjeri do biljaka, koji ma su potrebne za fotontezu i ugibale bi. U pitanje bi bila dovedena ditava proizvodnja ziveznih namirnica. Da se i ne spominje kontaminirano zemljiste i voda. Radioaktivnost bi bila pogubna po ptidiji svijet, sto bi opet dovelo do mnozenja insekata, kad izgube pri-rodn- og neprijatelja. Kukcima naime radioaktivnost toliko ne smeta. Sta-ko- ri bi prezivjeli prvi udar u svojim podzemnim rupama i kanalizaciji, i silno se namnozili ziveci od leseva. I tako postali nosioci zaraza, koje bi stale kositi prezivjele ljude, jer bi njihov obrambeni sistem skrsila radijacija, koja unistava bijela krvna zrnca. I telekomunikacijski sistem bio bi neupotrebljiv zbog elektromagnet-sko- g udara izazvanog atomskim eksplozijama, sto znaci da prezivjeli ne bi mogli uspostaviti vezu, da bi se ponovo organizirali , vet bi ostali izolirani u manjim i utoliko ranjivijim grupama. Sto se medutim u danom trenutku moze uciniti, da do svega toga ne bi doslo? Johan Galtung pred laze za pocetak, uspostavljanje bezatom-ski- h zona, zatim garancije atomskih sila, da nece prve upotrijebiti nukle-arn- o oruzje. (Takvo je obedanje dao SSSR, i mnogo bi znadilo, kad bi ga dale i SAD, smatra Galtung). Sve zemlje morale bi preorijentirati svoje snage na obranu, dakle ne — provokativnu obranu. I morale bi biti kadre zadovoljiti elementarne potre-b- e svog stanovni§tva, kako ih se ne bi moglo ucjenjivati razliditim pritis-cim- a, tako da bi one i faktidki postaJe nezavisne. Da je to mogude bez obzira na razlike u druStvenim sistemima dokazuje Galtung na primjeru Albanije, Jugoslavije i $vi-carsk- e, jedine evropske zemlje, koje su se opredijelile u torn smislu i od kojih se nitko ne osjeda ugrozenim. Vid Hribar ("Vjesnik") koliko Ce koStati? Ontarijska konzervativna vlada je postigla sporazum sa udruzenjem Iije6nika koje je Strajkalo i na razne druge пабте sabotiralo zdravstvenu sluzbu (medicare). Prema informacijama dnevne Stampe, lije"6nici u Ontariu danas primaju 80.000 dolara godisnje. Placa ce im ove godine biti pove6a-n- a na 90.000 dolara, a 1985. бак na 122 hiljade. Tvrdi se da ce to kostati oko 700 milijuna dolara (zavisi i od inflacije). Vlada namjerava da poveca poje-dinac- ne naplate za O.H.I. P. (zdrav-stven- o osiguranje) 5 dolara (ukupno 28 dolara mjesecno), a familijarne naplate 56 dolara (10 dolara vi§e nego placaju danas). Vlada je lijecnicima dozvolila i da strajkuju pa predstavnici bolnickih i drugih unija kazu da ce to imati u vidu kad dode na dnevni red obnova njihovih kolektivnih ugovora. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000242