Nase Novine, April 20, 1977

              February 23, 1977
SAD i trgovina oruijem
iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiii v
New York (Od stalnog doplsnlka
Vjesnlka) — "Ova zemlja ne moze
bitl istodobno I najveci svjetski
mirotvorac i najveci svjetski miro-tvora- c
I najveci svjetski trgovac
oruzjem", kaie za Sjed. Drzave
predsjednlk Jimmy Carter, a
mlnistar vanjskih poslova Cyrus
Vance vec na prvoj konferencljl za
Stampu najavljuje red u jednoj od
najzivljijih stavkl amerlckog izvo-z- a:
"Sada Ispltujemo", kaie, "da II
bl bilo dobro da svakl Izvoznlk
oruzja mora dobitl dozvolu State
Departmenta".
Tako Carter Јоб jednom moral-ni- m
usporedbama napada ustalje-n- u
politiku u kojoj je bilo malo
morala, all mnogo novaca i dlplo-matsk- e
trgovlne. Od dvadeset
milijardi dolara koje godiSnje svijet
troSi na kupovinu oruzja, deset
milijardi odlazi u americke dzepo-v- e,
a prodaja рибака, tenkova,
raketa, aviona i struCnjaka clnl бак
osam posto cjelokupnog amerii-ko- g
izvoza (joS nedavno — samo
pet posto). Od prolzvodnje I pro-da- je
oruzja I svega Sto prati oruzje
u Sjed. Drzavama zivi 400.000 ljudi
1 1200 tvrtki, a svi oni sigurno nece
biti zadovoljni Carterovlm pozivom
da "sve zemlje svijeta smanje
trgovinu oruijem".
Uz Sjed. Drzave (49 posto), naj-veci
su izvoznici I trgovcl oruijem
SSSR (29,9 posto), Francueka (4,4)
Kina (3,3), Britanija (2,9), i Ceho-slovaC- ka
(1 ,9 posto). Tako je oclto
rijec o snainom nadmetanju sis-te- ma
i blokova, all je vrlo oStra
konkurencija I izmedu clanica istog
politicko-vojno- g sistema.
Ovoga trenutka svaki cJvanaesti
dolar Sto ga Sjd. Drzave zarade u
svijetu dolazi od prodaje oruzja, a
brojne i isprepletene politicke,
vojne i diplomatske obaveze koje
su u ovoj trgovinl neodvojlve ostaju
jednako slozene iako se u dvade-seta- k
godina sva drzavna vojna
pomoc pretvorila u neobuzdane
komercijalne pothvate.
Najveci vojni prolzvodail neod-vojiv- o
su vezani uz sluibenu ameri-Ck- u
politiku, pa tadaSnjI predsjed-ni- k
Nixon nije uzalud uspio
nagovoriti Kongres da multimlliju-nski- m
zajmom spasi "Lockheed",
jednog od najmo6nljih americklh
proizvodaca oruzja. Kongresni
novae kasnije je dijelom utroSen u
mito u mnogim drzavama pa je tako
do5lo do spektakularnih sudenja,
pada vlada I "skldanja glava" u Ita-lij- i,
Japanu, Nizozemskoj... Taj
"krvavi dolar" redovno se dobro
"podmazuje", a u Washingtonu i
najsluibenije zivi stotine ljudi —
loblsta — kojima je jedlna brlga da
sprijece svako smanjenje vojnog
budzeta ill opsega vojne trgovine.
Zbog svega toga neki kazu da se
u trgovlni oruzjem Amerika odrek-l- a
svih nacela oslm jednoga — "ko-munistl- ma
se ne smlje ni§ta pro-dati- ".
All, I to je samo djelomlcno
tofino. Blv§i minister vanjsklh pos-lova
Kissinger Imao je Cak devet
nadela po kojima se ravnao kad je
odlucivao o prodajl oruzja, a sva su
ona bila u skladu s politlCklm ill
opcim ekonomsklm namjerama
Sjed. Drzava mada su se ponekad
Clnila izrazito proturjeCnlm. All
samo naizgled.
JoS se i neki Amerikancl 6ude
zaSto je Kissinger Istodobno pro-dava- o
toliko oruzja Izraelu i "izrael-ski- m
neprljateljima — Iranu i Sau-dljek- oj
Arabiji". Ali, zna se da se
sredlSte trgovine oruzjem Iz Evrope
I Azlje premjestllo na Srednji fstok I
Perzljskl zaljev gdje jo Kissinger
lukavo рокибао iskoristiti sve
arapske I muslimanske slozenostl.
Prodavao je oruije samo onim
zemljama clji reziml lokalno neprl-jateljst- vo
prema Tel Avivu iskup-Ijuj- u
simpatijama za vaSlngtonske
svjetske modele, pa je tako pomoc
tim "desnlm diktaturama" Imala
cak trostruku svrhu: kako Slrija I
Eglpat nikad nisu nlfita dobili, a
Iran i Saudljska Arablja i vISe nego
Sto trebaju, u protuizraelskoj front!
sve su se viSe girlie pukotine izme-du
"desnlh" I "lijevih" rezima, dok
je ameri6ko oru2je Stltllo najboga-tij- e
energetske izvore I vracalo
dolare potrbSene za arapsku naftu.
Zbog interesa koje prodaja oru-zja
najavljuje ill slljedi u stopu
dolazi do presedana koji izazivaju
lancane katastrofe. Cim se u
jednom "nestabilnom podrucju"
pojave trgovci oruzjem, okolne
zemlje odmah i same postaju
moguci kupci, pa ne Cudi Sto se u
tu mrezu zaplelo toliko mladih
drzava. Oko 15 medu dvadeset
milijardi dolara Sto se u svijetu
godiSnje troSI na Izvoz oruzja
placaju zemlje u razvoju koje se
cesto moraju naoruzavati iznad
stvarnlh mogucnosti zbog nerije-Seni- h
sporova iz kolonijalne
zaostav§tine Hi noVlh medunarod-ni- h
Igri Sto manje ill vISe otvoreno
prijete njlhovoj teSko steCenoj
nezavisnostl.
Tako oruije bogate Cine bogatl-jim- a
siromaSne јоб slromaSnijim u
svijetu koji se vISe Ipak ne zeli
ponaSatl samo po diktatu najmofi-nijl- h.
Carter I sam cesto govori o
Stetnim posljedlcama takve polltl-k- e,
pa njegova admlnietraclja otvo-reno
priznaje da se "Amerikancl ne
mogu ponoslti time Sto je u
trldeset godina vISe od desetak
ratova vodeno amerlcklm oruzjem".
Ali, ta moralna osuda zahtijeva
trostruku politicku bitku pa ce se
Carter moratl borlti za svoje ideje I
kod kuce I s ameriCklm saveznicl-m- a
I s trgovcima oruzjem Iz drugog
bloka koji bl takoder — kako ieli
Vance — "treball smanjltl svoju
prodaju".
Ovog trenutka "drugl" joS Sute,
pa nije sigurno kollko i nova adml-nistraci- ja
stvarno vjeruje u opci
svjetski rat protiv trgovine oruzjem,
a kollko samo otvara izlaz za nuzdu
(mi smo, eto, htjell, a oni opet
nece). No, bilo kako bilo, za dobar
dio "stare i tradicionalne Amerike"
Carter je joS jednom "vrlo opasno"
progovorio o "americkim vojnim
interesima".
Drazen Vukov Colic
Prva A elektrana
Moskva — Zemlje Savjeta za
uzajamnu ekonomsku pomoc obja-vil- e
su planove za izgradnju prve
centrale na atomskl pogon na
Kubi, o Cernu su sporazum potpl-sa- li
u travnju profile godine Sov-jets- kl
Savez i Kuba.
Prema izvjestaju agencije TASS,
postojece nuklearne centrale su
profiirene, a nove Izgradene u Nje-mack- oj
DR, Sovjetskom Savezu,
Bugarskoj i Cehoslovackoj, a u
toku Je izgradnja ovih centrala u
Bugarskoj. MadarskoJ, Rumunj-sko- j
I Cehoslovackoj. Prlvode se i
kraju pripreme za Izgradnju atom-sk- e
centrale u Poljekoj.
Ukupna snaga nuklearnih cen-trala
u svlm zemljama SEV pove-6an- a
je za sedam puta od 1971.
godine na ovamo, premaSlvSI 7500
megavata. Do 1980. godine, sna-ga
svlh centrala treba da dostigne
30.000 megavata.
f
Mir, ta osnovna glavobolja. (Karlkatura: KarandaS.)
Canadian Peace Congress
welcomes President Carter's
announced goals for Nuclear
Disarmament
On February 11th, the following letter was
sent to President Carter.
Dear Mr. President:
On behalf of the'members and friends of the Canadian
Peace Congress, I write to express our organization's strong
support for your announced goal of scaling down and even-tually
abolishing nuclear weapons. Your words bring hope
and encouragement to earth's four billion terribly threatened
people, including 22 million Canadians.
We know that the overwhelming numbers of our Cana-dian
people will support initiatives under your leadership
aimed at eventually freeing mankind from the astounding es-calation
of armaments; our evidence is the support of over
1 ,000,000 people in our country through individual and orga-nizational
signatures on behalf of the Second Stockholm
Appeal, which calls for an end to the arms race and for a
World Disarmament Conference as the result of the Special
United Natiohs Session on Disarmament to be held in 1978.
Our people want a peaceful and honorable future; they
are ready, most of them, to support fair initiatives that may
eventually free us of the terrible possibility of holocaust —
and weapons equally disastrous as nuclear are scientifically
feasible.
Clearly, the human race is living in the most dangerous
age In all its long history. Here In our Canada, most of us will
eagerly support fair and creative new approaches to peace by
your administration.
Thank you again for your encouraging words.
Sincerely yours,
(Rev.) John Hanly Morgan
President
Canadian Peace Congress
Ako se Interesujete za raspored charter letova
i cene putovanja iz Kanade u Jugoslaviju, ili da
dovodite vaSu rodbinu iz Jugoslavije u Kanadu
1977. godine sa JAT-ovi- m avionima, piSite, ili
licno posetite, ili telefonirajte:
BOB STEVANOVU BOS Travel
Service
"THE LANES"
120 Adelaide St. W.v
Toronto, Ontario — M5H 1T1
Telefoni: Office: 364-262- 3
Home: 767-176- 0
Po vaSoj zelji posla6emo listu rasporeda
letova i cena vama kuci.
Sjedinjene
Drzave i
Meksiko
Posjeta meksiCkog pred-sjedni- ka
Portilla Washingtd-n- u
proSlog tjedna svakako je
protuma6ena kao znak da
Amerikanci zele jedan prisni-j- i
odnos sa svojim susjedom
na jugu.
U torn smislu se je izjas-ni- o
i predsjednik Carter, re-kav- Si
Portillu da je on prvi
strani visoki gost kojeg je
primila nova administracija,
jer se tome pridaje vainost.
"NaSi su problemi zajedni-бк- Г,
rekao je Carter. "I6i 6u
dalje no Sto je potrebno pu-te- m
diplomacije da zblizim
naSe dvije zemlje, na dosad
nepoznat nafcin, u neprekid-no- m
isticanju zajednifikih ci-Ije- va,
zajedni6kih nada, po-uzda- nja
i prijateljstva".
Predmeti zapocetih razgo-vor- a
bili su krijumCarenje
droge i oruzja, ilegalna imi-graci- ja
i ilegalna trgovina. I-- пабе
je poznato da je Meksi-ko
nezadovoljan svojim sus-jedom
na sjeveru i ova pos-jeta
je ipak nekakav pokuSaj
da se uspostave bolji od-no- si.
Kao prvo, Portillo je
istakao da ce problem ile-gal- ne
imigracije iz Meksika u
Ameriku ostati ukoliko se
Meksiku ne pomogne na
ekonomskom polju. Zasad
se габипа da meksifckih ile-gala- ca
u Americi ima oko pet
milijuna. Za poteSkoce Mek-sika
djelimiCno je odgovorno
americko ogranidavanje uvo-z- a
meksiCke robe, kao i du-go- vi
ameriSkim pozajmljiva-6im- a.
Portillo je odlucno branio
stav svoje zemlje na pravo da
pripada kojem ho6e bloku,
da upravlja svojom sudbi-no- m,
jer ako jake zemlje
imaju pravo da se udruzuju
onda to pravo ima i Tre6i svi-jet.
On je joS dodao da bi ra-d- o
posredovao u pregovori-m- a
izmedu Amerike i Kube,
ali smatra da bi se o norma-lizaci- ji
odnosa izmedu dvije
zemlje moglo razgovarati i
bez posrednika.
VUCJANSKA PENELOPA
Prije punlh 35 godina Trajko
Stefanovic otiSao je u rat a kod
kuce ostavio mladu tek dovedenu
Julku. Rat se zavrSio. Neki su se
vratili a neki nisu. Nije nl Trajko.
Samo niko nikakvim nagovaranjima
nije uvjerlo Julku da se Trajko vise
sigurno nece ni vratltl. Trldeset pet
godina ve6 Penelopa Iz Vucja
strepi, ceka I nada se: do6i ce...