Novosti, August 26, 1944

              §
t%-jppp%4'jgipipii-
La' mmmm wiamt' ffj wyyyfeji¥j##ppiyippr
STRANA 2 "NOVOSTI" Subota 26 aug' 1944 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne usvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
U toku je važna konferencija
Oči i misli naroda u demokratskim i slobodoljubećim
zemljama svijeta uperene su ovih dana prema konferenciji
predstavnika Sjedinjenih Država Sovjetskog Saveza i Velike
Britanije koja zasjeda u Washingtonu Zadaća ove konferen-cije
je da izradi planove i položi temelje jednoj svjetskoj or-ganizaciji
mira i napredka
Konferencija je uvjetovana korim bezuslovnim pobjeda-ma
saveznika na najvažnijem i najglavnijem ratnom poprištu
u Europi
Nali vojnici i vojnici naših velikih saveznika partizani u
pregaženim zemljama Europe koji kidaju ropske lance bijes-nog
fašizma i milijuni drugih naroda koji na jedan ili druqi
način rade i doprinose za ratne napore — imaju-pre- d sobcm
dva najglavnija cilja: uništenje neprijatelja i uspostavu istin-skog
i trajnog mira na zemlji
Za ove ciljeve naši se vojnici bore polažu svoje živote i
provode ogromne operacije koje su sada na vrhuncu po svim
frontovima Europe i Azije Za ove ciljeve strada slobodolju-beć- e
čovječanstvo i neumorno radi na svim sektorima ratnih
potreba
Posve je razumljivo da delegacije na ovoj konferenciji
razumiju svoje zadaće i odgovornosti prema svijetu Njihov
sastanak je u duhu konferencija u Moskvi i Teheranu jer Mo-skva
i Teheran su stvarno položili temelje zgradi pobjede i
mira koja se sada gradi
Sudeći prema napomenama koje je pri otvaranju kon-ferencije
podvukao Cordell Huli i onda sudeći prema izjava-ma
sovjetskih predstavnika Aleksandra Cadogana i Andreja
Gromyko konferencija se slaže po svim osnovnim pitanjima
koje pred njom stoje Delegati su uvjereni da će njihov rad
uroditi plodom Svi mi imamo razloga da s' njima dijelimo
ove nade i uvjerenje
Medjutim ne smijemo zaboraviti na činjenicu da je ova
konferencija kao i svi drugi saveznički pothvati izazvala neza-dovoljstvo
i napade sa strano protivnika savezničke stvari
Ti protivnici nisu neki novi ljudi neka nova nepoznata lica
To su oni isti elementi koji na jedan ili drugi način sabotira-ju
ratne napore sa ciljem da zadrže rat i onemoguće punu sa-vezničku
pobjedu Oni će i ovog puta sve upotrebiti da ovu
konferenciju prikažu u sasma drugom svjetlu l obliku Poku-šali
su ju torpedirati još prije nego je počela zasjedanjem ali
nisu uspjeli Nastojali su zastrašiti narod pogotovo male na
cije da će to biti organizacija samo velikih sila gdje male
nemaju pravo riječi ni pristupa
Na sve ovo Mr Cordel Huli je u ime konferencije pri ot-varanju
rekao da će se svjetska organizacija mira temeljiti
na suverenoj ravnopravnosti svih nacija velikih i malih Sva-ka
od njih kaže Huli doprinalati će podržavanju mira prema
svojim mogućnostima
Aleksander Cadogan od sovjetske delegacije je rekao:
Ovo nije konferencija mira nego konferencija za pripremu
konferencijo mira koja dolazi nakon pobjede
Izmotavanja
Uslijed protesta kanadskog članstva Zajednice radi pro-pusta
Izvršnog Odbora da pošalje svog predstavnika ili ba-rem
pozdrav na konvenciju Kanadskih Južnih Slavena za po-moć
narodima Jugoslavije — povedena je riječ na prošlo)
sjednici Izvršnog Odbora HBZ
Nakon krivog objašnjavanja radi nepoznavanja rada Vi-jeća
brat Krašić kaže: "Mi smo MOGUĆE učinili griješku što
njim nismo poslali pozdrav"
Brat Kovač pak filozofski sugerira nekakav proglas na
naš narod u Kanadi kao da mi čekamo na Kovačev proglas
pak da onda počnemo radom za pomoći narodu našem
Poslije ovog se zaključuje da se kanadskom članstvu da
objašnjenje radi ove omaške kojeg i opet brat Krašić formu-liš- e
ovako: "da im Javimo da jo izvršni odbor nehotice poradi
prezaposlenosti promašio poslati pismeni pozdrav a što se
tiče sakupljanja pomoći našem narodu u starom kraju da svi
porade kako znadu i mogu Preporuka brata Krašića se usva-ja
Jednoglasno"
Da je to sve jedno obično izmotavanje daleko od stvar-nosti
to će vidjeti svatko kome su ikoliko poznate prilike Pri-je
svega nije "moguće" počinjena greška kako to kaže brat
Krašić nego je to GREŠKA koju treba priznati kao grešku Ta
greška je napravljena usprkos poziva i opomena da će na
spomenutoj konvenciji biti reprezentirana i većina članstva
Zajednice preko svojih delegata
Pa recimo da nije ni tako zar bi štetilo kampanji Zajed-nice
da na ovakvu konvenciju pošalje pozdrav ili svog pred-stavnika
pogotovo onda kad su organizatori toga zbora tra-žili
nekog od Zajednice i plaćali mu putni trošak
Ni "prezaposlenost" nije i ne može biti izgovor da se pro-mašilo
poslati pozdrav — nego Je tu po sredi rastrešenost i
nemarnost u prvom redu glavnog predsjednika koji kanadske
zajedničare ne Voli sve od prošle konvencije a drugo činje-nica
da izvršni odbor kao cjelina nije ni htjeo da zna o toj
'akciji jer mu Je tako sa stanovite strane namignuto
Rezultat svega toga osjeća se upravo na kampanji za no
vo članstvo dakle tamo gdje smo se mi najviše bojali da će
se osjetiti i za to na vrijeme upozoravali odgovorne odbornike
Konačno ne radi se ovdje o običnom pozdravu nego o
podrški koju je vodstvo Zajednice dužno dati u ovakvim pri-likama
ne samo našem narodu u Americi nego i u Kanadi —
ne samo jednoj nego i drugoj strani kad se već znalo da
preko Zajednice mi iz Kanade nemožemo pomoć slati
Churchill-Tit- o sastanak u Rimu bio je od naročite važnosti po zajedničke operacije i ko-or-dinac-iju
savezničkih sila na Balkanu Rat i posljeratiii život
RADIO GOVOK I)R IHĆANIĆA
Dva su temeljna pitanja na
koja danas traži naš sijet od-govor:
I'no je pitanje kada će
se ovaj strašni rat svršiti A
drugo je pitanje što će biti po-slije
ooga rata Na prvo pita-nje
jedino što možemo reći je
da je konac rata na izgledu a
da svaki od nas može skratiti
trajanje rata a po tome i pat-nje
i žrtve ako učini sve što je
u njegovoj moći da Hitler bu-de
što prije poražen
Želimo da rečemo danas ne-što
o 'drugome pitanju što će
biti poslije ovoga rata Na umu
su nam tri stvari Prvo da se
poslije rata ne će povratiti ona-kav
život kakav je bio prije go-dine
1939 U svijetu su se do-godile
ogromne promjene Na-stale
su nove snage koje dje-luju
i koje treba poštovati Na-stala
su nova pitanja koja tre-ba
riješiti Kao što Hrvatski
Seljački Pokret poslije 1918 ni-je
bio isti kao prije svjetskoga
rata I kao poslije udaraca krize
1 diktature 1935 nije bio više is-ti
kao 1929 tako noro doba u
još većoj mjeri donosi nova pi-tanja
koja traže rješenje Za
nas mogu u tome pogledu biti
jedino mjerilo životne potrebe
naroda Prema tome moramo
udesiti već danas naše djelova-nje
i vidjeti gdje su pravi pri-jatelji
i s njima aktivno sura-djiva- ti
Praktično to znači su-radnju
HSS-- a sa Narodno-Os-lobodilačko- m
Pokretom Jugo-slavije
Hrvatski seljaci su živi ljudi
koji traže rješenje svojih život-nih
potreba Htjeti od njih uči-niti
branitelje mrtvoga svijeta i
sila prošlosti znači činiti poli-tičko
samoubijstvo željeti izu-mrijeti
s tim starim svijetom
Nov život treba organizirati na Zločini invazora
u Hrvatskoj
KOVAĆ
OSLOBODILAČKE JUGOSLAVIJE
— RRZOJAVNO NOVOSTIMA—
Moskva — Svi putevl koji-ma
su hitlerovcl u Jugosla
viji zabilježeni su potocima krvi
Svagdje su palili uništavali vje-šali
i zatvarali narod u koncentra
cione logore l'a ni tako zvana
nezavisna hrvatska država" ni
je Izbjegla ove straSne sudbine
Desetke hiljada neduinog naroda
u Hrvatskoj izginulo je od ruku
stranih I domaćih krvnika Nebro
jeni koncentracioni Insče
poznati kao "logori smrti" opko-ljeni
bodljikavim žicama protežu
se skoro u neprekidnoj liniji o-- i
Koprivnice do Jascnovaca
U ovim logorima okupatori pro
vode strahovite metode terora I
mučenja Naročite strahote vrle se
u logoru "8 C" gdje u zatvoreni-ci
pod vedrim nebom privezani lan-cima
Hiljade nevinih gradjana
dnevno umire od glada i batina
Narodu u ovim logorima po ne
koliko dana ne nikakve
hrane i za najmanji prekršaj pra-vila
u logoru se tue
i mrcvari do smrti Mnogi polude
od glada žedje batina i radi toga
što moraju jesti mrtve ostatke
svojih bivših drugova
Nedaleko logora kod Jasenova- -
ca je ogromni nasip gdje se nala-ze
oni nesretnici koji au u ovom
logoru mučeni do smrti
U 1942 godini radio sam neko-liko
mjeseci kao noćni ctraiar u
jednoj radioni u Staroj Gradiški
Na strani radionice na'a-zil- a
se kuća u kojoj je živjela ge-stapo
policija Svake noći dolazila
živim narodnim temeljima i o
tome treba voditi računa već
danas
Drugo je što želimo reći ovo:
Tkogod bude rješavao naša pi-tanja
morat će poći od naše
stvarnosti Niti sanje o prošlo-sti
starih zadovoljnih konzerva-tivac- a
ni maštanja o budućno-sti
mladih radikalnih ljevičara
ne će nikoga spasti Rješenja
naših pitanja uslovljena su na-šom
stvarnošću i tkogod želi
iskreno da rješava ta pitanja u
interesu naroda a ne privilegi-ranih
pojedinaca taj ne će mo-ći
izmišljati rješenja nego uzeti
ona koje stvarnost sama na-meće
Zato čitava ideološka raz-lika
podIačenja nema značenja
za rješavanje stvarnih pitanja
i čitava takozvana borba protiv
komunizma nema nikakvog smi-sla
Glavnu razliku vidim u to-me
da li netko želi da zadovo-lji
narodne potrebe ili da radi
u interesu priviligiranih
Treća je stvar da moramo ra-čunati
na to da glavni teret
rada za budućnost leži na nama
samima Tek ako si sami po-mognemo
pomoći će nas i dru-gi
To vrijedi najprije na voj-ničkom
polju za naše oslobodje-nj- e
od sadašnjega okupatora
Oslobodjenje će biti djelo nas
samih To vrijedi takodjer i na
ekonomskom polju Kako si
prostremo tako ćemo spavati I
ako se medjunarodne organiza-cije
spremaju da organiziraju
poslijeratnu pomoć ipak treba
računati s time da su potrebe
postradalih na čitavome svijetu
ogromne a zalihe na raspolaga-nju
razmjerno male K tome se
treba brinuti da ta pomoć do-dj- e
u prave narodne ruke a ne
u ruke reakcionaraca koji bi a
time htjeli tjerati politiku u
svoju korist
Isto je i s političkom vlasti I
su iz dvorišta kola krcata sa mrt-vim
za so-bom
tragove krvi po svim ulica-ma
kuda su Iz
ove kuće često sam čuj
i
Većina ovih u zatvo-ru
bili su iz Rosne i
bez razlike na spol J starost
U 1948 bio sam ne-koliko
tjedana zatvoren u Kuli
Riječi moje nemogu opisati sve
strahote i koje sam vi-dio
tamo Samo tokom prvih ne-koliko
dana je Dosak
zatvora lično
oko 100 osoba medju njima do 20
žena { Svake noći čula
se psovka pijanih stražara i krv-nika
kada su išli po hodniku a za-tim
je i
žrtava koje su mučili Zatvo
renike na koje su prve stavili svo-je
krvave ruke 3U
tuki] tada ih odvukli
kroz hodnik i onda po
u podrum gdje su se
nalazila druga mućilirta Još uvjek
imam na sebi od
I ko-jeg
su izveli nad menom
kao i svim drugim
u Kuli
Protiv većine naro-da
nisu imali nikakve
optužbe ali su ih zatvo-rili
i One koje nisu
odsudili su ih od deset
do godina robije i poslali
kao radne na istočni
front
Moji N
ta će biti u narodnim rukama
ako narod akti-van
i spreman da brani plodo-ve
svoje pobjede Ne valja se
zalagati lažnim da
će narodna vlast doći s nebesa
nekim glasovanjem u
prostoru Dok dodje do
već će glavna poli-tička
pitanja biti riješena Sje-tite
se kako je bilo godine 1918
Nama se je dogodi-lo
već u našoj povijesti više pu-ta
da smo zakasnili da u pra-vo
odluku i
da na se-be
Tako je bilo godine 1818 za
Jelačića bana koji je bio poš-ten
a prevaren Isto se je po-novilo
godine 1868 za
nagodbe i
pa kasnije
i Rili smo
kasno i stvari su se
bez nas Isto je bilo godine
1918 Glavni su se
odigrali za nekoliko tjedana
(ili samo dana) i mi smo mo-rali
da se borimo 20 godina da
od tih ne-koliko
dana Opet je danas
momenat Mi moramo
uzeti sudjelovanja u
dogodjajima Ako čekamo na
izbore zakasnit ćemo Zato tre-ba
svi a naročito HSS da uz-memo
punoga učešća
u ratu protiv Hitlera i u Na-rodno
oslobodilačkoj vojsci
pod Titom
Ta vojska jedina je
da će
biti doista pravo oslobodjenje
"od tudje i domaće
krivice" kako je rekao Ante
Radić a ne lažno oslobodjenje
kao 1918 Onda smo se tužili da
smo Na nama i to
na nama je
da ne budemo
opet Treba dati svoj dio i zna-ti
tražiti svoje pravo
PIŠE: JOSIP PRVE BRIGADE NARODNE
VOJSKE U SSSR
po
prošli
logori
davaju
zatvorenike
drugoj
tjelesima ostavljajući
prolazila podruma
policijske
stenjanje žrtava pucnjavu
nesretnika
Vojvodine
decembru
divljaitva
zloglasni
komandant poubijao
omladine
slijedilo stenjanje cvilje-nje
nemilosrdno
kundacima
dugački ste-penicama
ogrebotinu bru-talnog
postupka mrcvarenja
okupatori
zatvorenicima
zatvorenog
okupatori
svejedno
maltretirali
pomorili
petnaest
bataljone
prijatelji Salhodlić
je organiziran
vjerovanjem
zrako-praznom
glasovanja
Hrvatima
vrijeme donesemo
primimo odgovornost
sklapa-nja
izmedju Austrije
Madjarske izmedju
Hrvatske Madjarske
dogodile
dogodjaji
ispravimo pogreške
his-torič- ki
aktivnog
aktivnog
Ju-goslavije
maršalom
saveznička
garancija oslobodjenje
nepravde
prevareni
isključivo odgovor-nost
prevareni
VOJNIK
zanatlija iz Bihaća Đ Kajtaž
radnik iz Mostara Osman Bukić 1
Hilmi Dedić iz Banja Luke — svi
muslimani — mučeni su postepeno
do smrti Salhodiiću su najprije
polomili kosti na rukama i noga-ma
tada su mu odrezali uha ra-sporili
trbuh i dok je još uvjek di-s- ao
zakopan je zajedno sa drugim
žrtvama
Po Dediću su više od dva sata
gasili i tukli ga kundacima Na
lijevoj ruci posjekli u mu sve pr
ate Ovako na pola mrtvoga doveli
su natrag u podrum i bacili ga na
pod Nas su strogo opomenu!] da
mu se nesmijemo približiti Kada
je Osman Bukić prišao bliie svom
izmučenom drugu koji je tražio
vode dojurio je straiar koji se
oborio na njega i noiem mu isko-pao
oči
Svakog dana I svakog sata za
vrijeme mog boravka u ovom zat-voru
vladale u takove strahote
da je to riječima nemoguće IiraziU
Nebrojeni su zločini koje su poči-nili
Nijemci i njihovi suradnici
ustaše Narodi Jugoslavije neće
nikada zaboraviti ili oprostiti te
zločine Neprijatelji će za njih od-govarati
i po stotinu puta plaćali
Svatko od na koji je vidio ili čak
čuo o ovim zločinima okupatora
spreman je protiv njih voditi bor
bu do smrti Meni je bilo nemo-guće
priključiti se Narodnoj Os-lobodilačkoj
Vojsci u Jugoslaviji
Ali sam se zato priključio njezi-nim
redovima ovdje u Sovjetskom
Savezu Ovo nije po prvi puta da
ću ići u borbu protiv njemačkih
Iliya
Ehi'enbur
(24)
Smrti sam niz puta gledao u oči Bio om se priključio
T-'izani-ma
ali me je Fricevska kugla bacila iz stroja Sada
:- -i opet dobro Noga se je prilično zalječila pa se nadam
3r-- cu naskoro opet moći u progon za neprijateljem da mu se
vetim za zločine koje je nad našim narodom počinio Drži
uviek na pameti striče Miša da je fašistički ljudožder naš
najveći neprijatelj Ubij ga gdje god naidješna njega Ras--
eci ga na komade kao zmiju otrovnicu
SAM U MRTVOM GRADU
"Ovo pisme je jako zapleteno kao što je i sav moj život
zapleten Ah ja sam još uvjek živ i jedini cilj u životu će mi
biti osvetiti se neprijatelju Čini mi se kao da
sam se digao iz grobnice pa da nanovo poči-ma- m
život — život siročeta Piši mi često Piši
na staru adresu Ali kuda god pišeš ja ću pis-mo
dobiti jer ovdje nema nikoga na životu
osim mene"
Dječak od petnaest godina sam samcat
u nekadanjem gradu On sluša glasove koji
dolaze ispod zemlje Brojni grobovi potsjećaju
ga na prošlost i budućnost On nas ponukava da idemo za-padno
Da Senja i mi masiramo prema zapadu tvoj stric
Miša i čitavi Sovjetski Savez
Primio sam pismo dvanaestgodišnjaka On mi piše:
"Mlade su smjesta poubijali dok starije i nas su otjerali
u šumu Oko nas su bacili kordun i počeli ubijati redom Dje-ca
su bacana u iskopanu jamu Ja sam počeo bježati Jedan
Nijemac je jurio zamnom Uspjelo mi je popeti se na visoko
drvo i on me nije mogao naći Sa tog stabla gledao sam kako
su sve do posljednjeg poubijali Zemlja se je puna tri dana
pušila od prolivene krvi "
NIKADA NEĆE ZABORAVITI
U šumama Pinecki blizu Lvova naši izvidjači su našli 80
ljudi Taj narod je dvije godine živio u šumi Jedna tro-godiš-- nja
djevojčica nije znala kako izgleda vanjski svijet Kad jo
ugledala konja vikala je u strahu Ali čak i to dijete je očeki-valo
našu vojsku te običavalo govoriti: "Otac Staljin će doći
pa će nas voditi kući"
U Jarkšev Nevindca pokrajini učiteljica matematike Gita
Jakovljevna rekla je svojim osudjenim drugovima kad su je
zajedno sa šest godišnjim bratom vodili na stratište: "Na fron-ti
se nalaze naša braća Oni će se vratiti Mi imamo sovjetski
poredak koji nikada ne može umrijeti Mi imamo Staljina koji
nas nikad neće zaboraviti" A njemačkim mesarima je oštro
podviknula: "Čujete li pasja braćo Staljin neće nikada za-boraviti
vaa djelat"
Da Staljin nije samo naš vrhovni zapovjednik Staljin je
i naša svijest I svi mi kad se sjetimo čovjeka koji nam je na
jesen 1941 rekao da će Crvena Armija ući u Berlin svi mi
koji smo mentalno osjećali sve boli kroz koje naš narod pro-lazi
kad pomislimo na tog velikog čovjeka mi znamo da on
neće zaboraviti
Nijemci su ubili najstarijeg popa u Vilna — Gosioroski U
Dori su sve pravoslavne nagomilali u jednu crkvu i zapalili
ju nakon su sva vrata dobro čavlima okovana
Ja znam da će Nijemci reći: "Bili su to pojedini zločinci
koji su vršili ta ubojstva Potražite kapljice u oceanu" Ali
predamnom leži na stolu opširan "sumarni raport" Potpisan
je po kapetanu Saueru a u njemu su nanizane masakracije
stanovnika Pinska
Sauer piše:
"15000 naroda je potjerano na jedno 2borno mjesto Svi
bolesnici i djeca koji su ostavljeni u kućama su na licu mje
sta usmrćeni Tim putem je u samom Getu ubijeno 1200 oso
ba odredi koji su zaduženi zgrtanjem naroda moraju na
sva vremena biti snabdjeveni sa sjekirama barama i drugim
potrebnim alatom jer je pronadjeno da su sva vrata obično
zatvorena cak i tamo gdje nema podruma mnogo se je
posakrivalo ispod poda Potrebno je stoga upotrebljavati poli
cijske pse koji će narod pronaći (u Pinsku je taj posao obav-ljao
policijski paš po imenu Asta) "
Mi ćemo se te priče sjetiti u Berlinu Nećemo se sjetiti paa
Asta nego ćemo se sjetiti Sauera i mnogo drugih Nijemaca
Mi ćemo se sjećati "tvornica smrti" Mi ćemo se sjećati onih
koji su izdavali naredbe za ubijanje i onih koji su te naredbe
ispunjavali Ne samo da se nalazimo na granicama Njemačko
— nego smo mi i na pragu sudnice
KRVAVI PUT
U blizini Vilne govorio sam sa jednim Crvenoarmejcem
koji je tokom posljednjih deset dana napredovao 400 kilome-tara
Svi su oni bili toliko zaprašeni da su im se kose sjale
kao da su srebrne Oni su takodjer imali zatečene oči te na-breknu- te
i ispucane usnice No govorili su: "Dolazimo tamo"
Bili su ushićeni približavanjem njemačkoj granici Možda će
sve po neki stranac pomisliti da je naše napredovanje ugod-na
šetnja ono je u stvari krvavi put
Jedan pukovnik mi je rekao "Brestlitovsk je bio jako utvr- -
djen Nijemci su mislili da su u njemu sigurni Mi smo ih zao-biš- li
a onda smo ih u vlastitim utvrdama sasjekli na komadi-će
Ja sam stvarno hodao po Iješinama sasječenih krvnika
Kad sam gazio po njima sjećao sam se moje matere moje
braće sestara i djece koju su umorili Njičbvo skoro ćemo
biti u Njemačkoj "
Ako se oslanjaju na naše kratko pamćenje Nijemci se
opet grdno varaju Upravo kao što imade zima koje su bez
toplih dana koji tale snijeg tako imade i mržnja koja se nikad
ne gasi Svaki od naših momaka znade da moramo poći u
Berlin drukčije ne može biti Naša savjest bi nas morila kad
tamo nebismo došli
Mi možemo zaboraviti vlastite rane ali nikada zaboraviti
ne možemo što su našoj djeci učinili Mi možemo biti blagi i
popustljivi onima koji su neprosvjećeni Ali ne izumiteljima
sprava za masovno uništavanje ljudi
(Nastavit će se)
invazora PFed tri mjeseca bio
sam sa bjeloruskim partizanima
Za ovo vrijeme samo nal parti-zanski
odred krenuo je sa željez-nice
devet njemačkih vlakova koji
su voaili topove i municiju Po-re!
drugih uspjeha odred je joi
zapalio deset neprijateljskih aero-plana
i unesposobio za borbu pre-ko
100 njemačkih vojnika