Nase Novine, January 31, 1985

              ГјГГч V ' iiW"" 'v'~~уг '" nV"" iiT" fC4 Wi ,ift " ЛШ--ј- г .т јгчуг
V.w
А#''(V '
I
U REAGANOVOJ
AMERICI: GLAD SE
To tvrdi predsjednikKongresnogko-mitet- a
za poljoprivredu Leon E. Pa-nett- a.
Njegovu izjavu objavio je New
York Times.
"Zvona upozoravaju da se glad (u
Sjedinjenim Drzavama), povecava, ali
malo ih je koji se na to obaziru", kaze
Panetta. On tvrdi da je "stanje po-sebn- o kriticno za djecu". Navodi slije-dec- e
podatke:
Gradanska zdravstvena sluzba (Pu-blic
Health Service) tvrdi da je
smrtnost djece od 1 do 12 mjeseci po-veca- n.
Fond za zastitu djecu (Children De-fense
Fund) navodi da je smrtnost
erne djece, u prvoj godini, dvaput
veci nego bijele djece.
Statistika pokazuje da cetvrtina sve
americke djece ispod 6 godina zive
siromasno - povecanje 45 posto u ce-ti- ri
godine. Vise od 50 posto erne
djece ispod 6 godina zive siromasno,
a spanjolsko-americk- e 40 posto.
Lijecnicijavljaju dajeznatnopove-canooboljenj- e
djece zbognedovoljne
ishrane.
Panetta kaze da j e u proslih 28 mj e-se- ci prisustvovao na 16 saslusanja, da
je obisao desetke "soup kitchens" i
razgovarao s mnogim osobama i na
osnovu toga zakljucuje: "problem
gladi je ozbiljan i raste".
To potvrduju i razne studije i salu-sanj- a.
A kako je s brigom federalnih vlasti
za gladne? Panetta kaze: "Ona je ne-zadovoljavaju- ca".
Pomoc se ne povecava vec smanju-je- .
Reaganova administracija je znat-n- o
smanjila pomoc siromasnim gra-danim- a
1981. i 1982. Kongres je zaus-tavi- o
smanjivanje, ali ne moze da vra-t- i
Sto je ukinuto. Pro§le godine Pred-stavnic- ki
dom je pokusao da povrati
ono sto je ukinuto 1981. i 1982. (za to
su glasala 364 clana Predstavnickog
doma, 39 protiv), ali nije uspio; Senat
nije glasao i prijedlog je propao.
Panetta na kraju kaze:
"Paznja javnosti i sredstava infor-miranj- a
je dostigla vrhunac prije iz-vjesn- og vremena. Ako mi poslusamo
alarmna zvona sada, suocit cemo se s
jos tezim drustvenim problemima i
povecanjem izdataka. Za nasu djecu,
daljne odugovlacenje moze da znatno
naskodi njihovom razvitku.
"U ovoj zemlji ne bi smjelo biti gla-di".
RAZGOVOR GORB ACOV-- M ARCH AIS
a ??
MOSKVA — septembra (Tanjug) —
Neophodnost da se sadaSnji odnosi
dominacije zamijene novim meduna-rodni- m
ekonomskim poretkom jedno
je od najznacajnijih pitanja dana-Snjic- e
— kaze se u objavljenom saop-cenj- u
o razgovorima generalnog se-kreta- ra
CK KP Sovjetskog Saveza Mi-hai- la
Gorbacova s liderom francuskih
komunista Georgesom Marchaisom.
Velik dio tog saopcenja, koje pre-no- si
TASS, posvecen je utrci u naoru-zanj- u,
njezinu proSirivanju u svemir
i razoruzanju. U torn konteksu nagla-sav- a
se гпабепје zenevskih pregovo-ra- .
Reaganov plan o "ratu zvijezda"
ocijenjen je kao izuzetno opasan.
Komunisticke partije Sovjetskog
Saveza i Francuske zalazu se, kaze se
u saopcenju, za zabranu svake milita-rizacij- e
svemira, za zamrzavanje dalj-nje- g
razvijanja raketa, kako na Zapa-du- ,
tako na Istoku, kao i za konstruk-tivn- i
dijalog ako bi se naoruzanje
svelo na najnizi moguci nivo. Spreca-vanj- u
rata treba da pridonese i stva-ranj- e
bezatomskih zona u raznim di-jelovi- ma
svijeta.
NAJCUVENIJI ZATVORENIK
Nelson Mandela, dovek bez cijeg
Imena ne moze da prode nijedan pro-test
protiv rasizma, tamnuje vec 23 go-dine.
"Mrzim rasnu diskriminaciju i
moja mrznja je pojacana cinjenicom
da nju deli ogromna vecina covecan-stva- .
Mrzim gordost koja najbolji deo
cuva za manjinu a koja vecinu svodi
na ropsko stanje... Nijedna od san-kcij- a
ovog suda nece moci da ugasi
moju mrznju.. To ce moci samo okon-canj- e
nepravde i varvarstva, dve rane
protiv kojih nisam prestajao da se bo-ri- m
u politickom, socijalnom i eko-nomsko- m zivotu ove zemlje."
Ovako je oktobra 1962. godine govo-ri- o Nelson Mandela pred belim su-do- m Juzne Afrike. Od tada, osuden
na dozivotnu robiju, crni advokat nije
nikog branio, niti je svet mogao da ga
vidi ili cuje. A nema nijednog prote-st- a
ni u Juznoj Africi ni u svetu, protiv
aparthajda, na kojem se ne pominje
danas svakako najcuveniji zatvorenik
Nelson Mandela.
Hrabrost nije retka osobina u juz-noafricki- m prilikama, ali za Nelsona
Mandelu kazu da je hrabar covek koji
je u stanju da svoju vrlinu ulije dva-des- et dvomilionskom obespravlje-no- m
crnom stanovnistvu.
Njihovi i njegovi uslovi
Svaki podatak iz Mandeline biogra-fij- e
prerastao je u meduvremenu u
metaforu. Mandela pripada kraljev-sko- j
kuci najmnogoljudnijeg ple-men- a
Tembu. Nije hteo da bude usto-lice- n
za kralja porobljenog naroda u
" 'Ш11——ЖДИИШВИИР ,Лг.у
Кч-СчИвИ-
1к
"
c
"K VsЈЖЗ ШШТ1!7М "4W"'
л
- . . 4'.' W" .лЛг -- фх
Ј?
Nelson ћlandela
vestacki stvorenoj drzavi — Bantu-stan- u
Transkei. Zavrsio je prava i
otvorio advokatsku kancelariju. Isto-vreme- no
pristupa i Africkom nacio-nalno- m
kongresu, najstarijoj organi-zaci- ji
protiv aparthejda, gde ubrzo
postaje jedna od vodecih figura. U za-tv- or je dospeo zbog pokusaja organi-zovanj- a
strajka.
Imao je tada 44 godine. Danas je se-zdes- et
sedmogodisnjak. Kosa mu je
pobelela, to je jedino novo §to se zna
o njegovom liku. Ne postoji nijedna
novija fotografija crnog lidera. Ona
koju i danas emituju agencije povo-do- m
protesta i demonstracija sirom
sveta, na kojima se zahteva njegovo
oslobadanje, predstavlja mladog
crnokosog, korpulentnog i elegantnog
advokata. Sigurno je da je elegancija
uniStena robijaSkim odelom. Ali ljudi
— nekoliko americkih novinara Peter
Botha je ovog leta pustio do Mandele
— pricaju da mu je drzanje dostojan-stven- o, da je mladolik i da je ubeden
kako ce doziveti oslobadanje svoga
naroda.
Samo ove godine dvaput mu je po-nude- no
da izide iz zatvora. Oba puta
Mandela je odbio da to prihvati. Nije
pristao ni na jedan uslov koji mu je
postavio Peter Botha. Umesto toga on
je postavio uslov: da zajedno sa njim
na siobodu izidu svi ostali politicki
zatvorenici u Juznoj Africi.
"Nas program je jasan", rekao je
odlucno Nelson Mandela, novinaru
"New York Times"-a- . "On se zasniva
na tri nacela: Ujedinjena Juzna Afri-ka- ;
crnacko predstavnistvo u central-no- m Parlamentu, a ne predstavnici u
nekoj vrsti aparthejd skupstina i je- dan covek jedan glas."
Glasovito cutanje
Da bi tako iskristalisale program i
svele ga na tri recenice, nekim parti-jam- a
su potrebne decenije rada, kon-gre- si
i konferencije... Nelson Mande-la
iz zatvore govori kao zreo i uravno-teze- n
drzavnik, kao covek kome licna
sloboda nista ne znaci, ili kao covek
koji i ne primecuje da je iza resetaka.
"Cim sam ga ugledao shvatio sam
da taj covek nije ni gerilski voda ni
ideolog, vec drzavnik — pise komen-tato- r
"New York Times"--a da bi za-kljuc- io
kako pravi sef drzave nije u
Pretoriji, vec je to ovaj zatvorenik u
Polsmuru.
U poslednjem govoru, koji je od-rza- o
pre 23 godine, Mandela je, govo-re- ci
o slobodnom demokratskom dru-stv- u, rekao da je to ideal za cije se
ostvarenje nada da ce doziveti, ili "za
cije sam ostvarenje spreman da
umrem ako ustreba".
Nista se od tada nije promenilo. Ali
su i deca, rodena posto je Mandela
vec bio u zatvoru, pocela da neguju
isti ideal. Hrabrost im je ulilo najgla-sovitij- e
cutanje i najnepoznatiji lik
najcuvenijeg robijsa na svetu.
Zoran SUVAKOVIC
"Politika"
REAGAN I JU
Vec tjednima svijet promatra pro-ganjanj- a,
ubijanja, bicevanja i zatva-ranj- a
juznoafrickog crnackog stanov-nistv- a.
Ali sve je to nedovoljno da bi
impresioniralo Ronalda Reagana.
Za americkog predsjednika, juz-noafric- ka
vlada koja stoji iza ovog zi-votinjs- kog nasilja, je jos uvijek "re-formistic- ka administacija". Zbog"re-formi- "
u njihovom rasistickom siste-ra- u,
Reagan je izjavio da se protivi
sankcijama na koje poziva americki
Kongres.
"Kad bi smo mi sada poduzeli
mjere koje neki preporucavaju i
okrenuli leda, ostali bi bez imalo
utjecaja ili politicke moci" rekao je
Reagan. "Bio je to americki 'utjecaj'
koji je nagovorio vladu predsjednika
Pieter Botha-- e da popusti uzde apar-thajda",
rekao je on.
"Oni su eliminirali segregaciju
koju smo mi nekada imali u nasoj
zemlji — stvari kao sto su odvojeni
hoteli i restauracije, mjesta za za-ba- vu
itd. to je sve eliminirano", rekao
je Reagan u intervjuu s jednom
atlantskom radio stanicom.
Predsjednikovo osoblje je ostalo
zapanjeno. Reagan je ostao Reagan i
njegov savjetnik je hitno reagirao da
bi ispravio gresku. Samo "poneka" od
javnih mjesta su desegregirana u Juz-noj
Africi, izjavio je savjetnik. Raz-lik- a
izmedu "svih" i "nekih" u ovom
je slucaju toliko velika da pobrkati
jedno s drugim je indikacija moral-no- g
sljepila. Neki hoteli i restaura-cije
zaista posluzivaju crnce ali za to
imaju posebne dozvole. Sportski sta-dio- ni
su integrirani ali kino dvorane
nisu; avioni, saobracajno sredstvo
koje crnci rijetko mogu koristiti su in-tegrirani
dole autobusi i vlakovi —
najcesce koristen prijevoz — nisu. Si-ste- m
posebnih dozvola za ogranicenu
javnu integraciju je uvuden pocet-ko- m
sedamdesetih godina cinosno
mnogo prije Reaganove politike
JUGOSLAVENI
OTKRILI STARI
GRAD U PERUU
Dva nasa radnika iz ekipe
"Energoprojekta" u amazon-sko- j
dzungli otkrili ostatke
grada tvrdave iz vremena
prije Kolumba
LIMA, septembra (Tanjug) — Jugo-slavensk- a amaterska ekspedicija
koju su predvodili dr Caslav Hadzini-koli- c
i Branislav Zivadinovic iz Beo-grad- a
otkrila je ostatke grada-tvrdav- e
iz doba prije Kolumba u ama-zonsk- oj
dzungli Perua nedaleko od
gradica Chachapyasa. Informacija o
tome objavljena je u peruanskoj
stampi, a takoder je prikazana i kraca
reportaza na televiziji.
Dr. Caslav Hadzinikolic, lijecnik
psihijatar, i Bratislav Zivadinovic,
strojarski tehnicar, rade u ekipi "E-nergoprojek- ta"
iz Beograda koja je u
peruanskoj oblasti Piura oko tisucu
kilometara sjeverno od Lime upravo
zavrsila drugu fazu irigacionog pro-jekt- a
Chira-Piur- a.
Arheoloski kompleks nazvan "So-bremaya- ",
prema brdu na kojemu se
nalazi, otkriven je u gotovo nepristu-pacno- m dijelu amazonske dzungle.
Caslav Hadzinikolic kaze u izjavi do-pisni- ku
Tanjuga da se kompleks sa-stojiodkruznogvanjskogzida-visokog
tri i dugog 800 metara i ostataka dva-deseta- k
kamenih kuca promjera sest
do deset metara.
Jugoslavenska je ekspedicija o
svom otkricu obavijestila peruanski
Nacionalni institut za kulturu i pre-dal- a
mu fotografije i skice pronadene
citadele kako bi arheolozi uskoro mo-g- li
poceti iskopavanja.
ZNA AFMKA
"konstruktivnog angaziranja".
Pritisak "konstruktivnog angazira-nja"
je vjerojatno pridonio ostvariva-nj- u
jedne koncesije od strane juznoa-frick- e
vlade — opozivanje zakona koji
je branio medurasne brakove. Ali
jednom vjencani, supruznici ne mogu
zivjeti u bijelim regijama. Toliko za
"nesto napretka" — nehumano
drustvo ostaje prakticki nepromje-njeno- .
Crnci se naseljavaju samo u
odredena naselja. Potrebna im je po-seb- na
dozvola da ulaze u "bijele cetv-rti- ",
ne mogu iznajmljivati ili posje-dova- ti nekretnine van svojih naselja.
Zakonom je dopusteno i u praksi
potvrdeno prisilno raseljavanje
crnackog stanovnistva, nemaju pravo
glasa i nikakvog politickog zastupa-nja- .
Reagan se predstavlja kao protiv-ni- k
aparthajda. Kaze da mrzi taj si-ste- m.
Mozda mu se i moze povjerovati.
Problem je u tome sto on mrzi socija-liza- m
vise. Mada je socijalizam u Juz-noj
Africi daleka i hipotetska "prijet-nja-",
on se ne ustrucava da podupre
aparthajd. Odbaciva svoju mrznju
aparthajda jer su vladari Juzne
Afrike patoloski antisocijalisti i anti-komunis- ti.
Reagan je ispao naivan i politicki
nezreo kada je vjerovao Bothinom
obecanju sirokih reformi. Kada je ko-nac- no dosao cas da se te reforme
sprovedu u djelo, Botha ne samo da
je odustao od bilo kakvih reformi i
koncesija nego je pokazao izvjesno
prkosenje i nedosluh. Americka ad-ministracija
se malo spotakla ali na
kraju ipak "poklekla" i "progutala pi-lul- u"
te podrzala Botha-u- .
Za razliku od Juznoafricke Repu-blik- e,
socijalisticka vlada Nikaragve
bi mogla uvesti najsire reforme i kon-cesije
da udovolji Reaganu ali on jos
uvijek ne bi bio zadovoljan. Oni bi
morali napustiti vladu ili totalno pro-mijen- iti
svoja politicka ubijedenja
da bi imalo impresionirali Reagana.