Nase Novine, September 02, 1981

              ,(+ vf
K ,!'
H!- - Ш Ј9ШШ m 3, 1M1
5 Г" Izbor miss Louis AdamiC:
PRIPRAVNOSTI
ARMIJAU
r.ir.1.... yyi—и— и. .ут.чјт?ич.~-мЧ'- ч w mmf --~m~nr - "~ w ~nrr—rrtmx-fmr-~- m
' ' ' ' ' t ,4'
: - - , " ' --. . ' -- ' '
,- - - ;i 'V -t- -, , , i .#,- ' - s '- -
; ?-- " ' A - -' '" ' a- - 1
' ' J ' - ' ' - - ; I
-'-i-w sr X'- - -
in
Као i prethodnih i ove
godine se u Torontu odrzala
tradicionalna smotra muzi-k- e,
pjesme igre i Ijepote..
Domacin je bio kanadsko
jugoslovenski radio i TV klub
koji je na ovu smotru doveo
preko 150 izvodja6a i preko
600 posetilaca.
U sve6ano ukraSenoj sali
West Park Secondary School
smotru je otvorio orkestar
decje harmonike iz Hamil-ton- a
sa oko 40 izvodafia na
Harmonikama.
ZatLm su sa folklornim
igrama kroz Jugoslaviju
nastupili ucenici osnovne
skole "Nikola Tesla" iz
Toronta. Jedni za drugim
redjali su se recitatori,
peva6i amateri, instrumenta-list
i izvodaci, gosti iz
Jugoslavije.
Gkavna atrakcija programa
bilo je takmi6enje za izbor
"Miss. Yugoslavia 81" u
Kanadi. U ovoj tradicio-naln- oj
priredbi takmi6ilo se
14 devojaka za zvanja najlep-s- e
Jugoslovenke u Kanadi.
Ovu priredbu suportirala je
Air Canada besplatnim puto-vanje- m
koje je dodeljeno
najlepsoj Jugoslovenki u
Kanadi. NajlepSom devoj- -
Cetrdeset milijuna
slijepih
U svijetu . iivi oko Cetrdeset
milijuna slijepih ljudi (32 milijuna u
zemljama u razvoju). Svjetska
zdravstvena organizacija, koja je
nedavno objavila te podatke,
upozorava da Se se do 2000. godine
taj broj udvostruciti, ako se ne
poduzmu energifine mjere za
suzbijanje ofinih bolesti.
Naj6e§6i uzroci sljepila su
katarakta, trahom, rijefino sljepilo i
sljepilo izazvano slabom pre-hrano- m,
odnosno nedostatkom
'vitamina. StruCnjaci Svjetske
zdravstvene organlzacije nagla-Savaj- u
da za vebinu tih bolesti,
osim za rijefino sljepilo, postoje
uspjeSni lijekovi kojima se moze
sprijedlti Sirenje sljepila u svijetu.
ШШШиШш?Жа. i r
' ' 1
"„ -- 1
kom za 1981vu godinu pro-gase- na
je MNica Zlatonovic,
prvom pratiljom proglasena
je Lidija Pantic, a drugom
Aida Kurbegovi6,. U muzi6-ko- m
delu takmi6enja na
harmonici je pobedio 2iv6e
Neceski, a najboljim peva-ce- m
proglasen je Stjepan
Markovic. Najbolji pjesnik i
recitator bio je Josip Gabre.
Za bobro raspolozenje pri-sutn- ih
pobrinuli su se speci-jal- ni
gosti iz Jugoslavije,
imitator i humorista Ljuba
Stepanovic i vokalni solista
Zoran Gajic, uz pratnju
orkestra Baneta Vicentica iz
Jugoslavije.
Treba napomenuti poseb-n- o
da su se za ovu priredbu
najvise spremali najmladji.
To su bili ufienici osnovne
skole Nikola Tesla koji su
pripremili splet igara iz
Jugoslavije i u6enici muzi6-k- e
Skole koju vodi Mile
UroSevi6 iz Hamiltona koji
su na ovoj smotri pokazali
sta su do sada nauCili.
Publika je toplim aplauzom
nagradila sve izvodafie ovog
festivala koji je prerastao u
tradiciju medu maSim iselje-nicim- a
u Kanadi.
Jordan Vasiljevic
11.MAJA
1497 — Talijanski more-plova- c
Amerigo Vespucci,
krenuo je na prvo putovanje
u "novi svijet". Doplovio ie
do obala Hondurasa i Brazi-l- a,
uvjeren da je otkrio novi
kontinent, izmedu Evrope i
Azije. Po njemu je taj konti-nent
nazvan Amerika.
1976 — U potresu koji je
pogodio sjevernu Italiju
poginulo je oko 900, dok je
400 osoba nestalo.
1949 — Sijam promijenio
ime u Tajland.
1973 — Donji dom parla-men- ta
SR Njemafike ratifici-ra- o
sporazum o uspostav-Ijanj- u
odnosa izmedu dviju
Njemafiki.
13
--— a ц
Starsi so prisli v Zdruzene
drzave v zgodnjih letih
nasega stoletja. Naselili so
se v nekem mestu u Ohiu.
Njihovo ime je bilo visoko
spostovano v Grciji in ga ni
bilo tezko zlogovati ali
izgovoriti v Ameriki. Pred-stavlja- lo
pa je nenehen
izvirek neprilik za v Ameriki
rojene otroke, kajti v tistem
kraju je "iz nekega nezna-neg- a
razloga", ce navedem
svojega porocevalca, po-me- nil
" 'Grk' prav toliko
kakor 'crnuh' na ameriskem
jugu".
Te zagate so se blizale
svojemu viSku pet ali sest let
pred junaskim odporom
Grkov proti silam osi v letih
1940-4- 1 , ko so mnogi Ameri-kan- ci
starega kova in pre-pro- sti
Amerikanci na splo-sn- o
pogledali na "Grke" iz
svoje sredine s prijaznejsimi
ocimi. a ceprav sta bila tako
oce kot mati izobrazana in
sta imela helenisticne
odlike, jima ni bilo mogoce
premagati obcutka sramu,
ki pogostokrat zajame mlade
ljudi zaradi njihovega narod-nostne- ga
izvora. Otroci so
sli celo tako dalec, da se
niso hoteli pokazati na ulici v
druzbi svojih starsev.
Koje bil sestnajst let star,
se je najstarejsi sin hotel
sam usmrtiti. Pozneje je
pobegnil zdoma — in ko so
ga oblasti prijele v Kanzasu,
jim je zatrdil, da je njegovo
ime Brown. Druzino so
vedno pogosteje pretresali
podobni nemiri. Polozaj se
je razvil v neke vrste druzin-sk- o
psihozo. Visek je nasto-pi- l,
ko se je najstarejsa h6i
naskrivaj porocila, to pa
samo zato, kot se je razve-del- o
pozneje, da bi lahko
postala Mrs. Hicks. Zakon
se je poruSil po dveh mese-ci- h,
a se preden se je to
zgodilo, si je sestrin mlajSi
brat nadel ime Hicksov.
"Bilo je strasno," mi sporoca
moj zaupnik, ki je gledal vso
to zanosno dramo iz najvecje
blizine. In v svojem obupu so
se starsi naposled vdali se
I sami in zavrgli svoje staro
ime.
Vsi so postali Hicksi.
To pa nicesar ni spreme-nil- o.
Druzina je morala
vsepovsod na dan z dolgo
razlago, ta pa je ljudi okoli
njih se hitreje opozorila na
njihovo gr§ko poreklo. Doma
so se vrstili se bolj neprijetni
prizori kot doslej. VzduSje je
postalo naravnost neznosno.
Otroci so prisilili svoje
starve, da so prodali svoje
imetje ih se preselili v Tek-sa- s,
kjer si finan6no niso
opomogli do danes.
Starsa, ki sta zdaj v sred-nji- h
letih, sta zalosten par.
Sama vesta, da jima ime
"Hicks" ne pristoja. Njuna
zunanjost je "tuja"; govorita
sicer Se kar dobro angleS-6in- o, vendar z naglasom.
Dva izmed njunih otrok Se'
vedno zivita doma in se
zdirata nanju, 6eS da morata
izgovarjati to ali ono besedo
na ta-in-tak- Sen nacin in ni6
drugace, ostarela zakonca
pa se ne moreta znebiti
svojega naglasa — saj sta
vendar govorila grsko do
sredine svojih dvajsetih let.
Teksanski domacini vedo, da
sta "nekaksna tujca", to je
pa se huje, kot ce bi veljala
samo za "Grka". Predsodki
zoper "tujce" in "tuje drzav-Ijane- "
so posebno mocni
prav v tistem delu Teksasa,
in zato ima oce tudi velike
tezave z obnovo svojega
preseljenega podjetja.
Sinova, mi zatrjuje moj
dopisnik, "nista neumna",
sta pa "tako zmedena zaradi
vsega tega vika in krika na
racun druzinskega imena, da
sta ze povsem slepa za to,
kaj se dogaja z njunim
ocetom in materjo in z njima
samima. "Dovolila sta samo
ime "Hicks" na poStnem
nabiralniku v vezi. In njuna
starsa, ki si ne upata sporo-ci- ti
sorodnikom svojega
spremenjenega imena, sta si
morala najeti poStni predal-ni- k
za pisma iz stare domo-vin- e.
Ko so se Grki tako vrlo
postavili Mussoliniju po
robu, kar je zdaj ze zgodo-vin- a,
so se na domu "Hic-ksov"
pojavile nove tezave.
StarSa, posebno oce, sta
bila vsa navduSena nad raz-voje- m
dogodkov. On je hotel
takoj razglasiti svoje narod-nostn- o
zaledje. Tistih pol
ducata grSkih priseljencev v
mestu je tedaj osnovalo
organizacijo za vojno pomoc
Grciji in "Mr. Hichs" si ni
zelel nicesar drugega, kot da
bi jim lahko cimprej povedal,
da je priSel v Ameriko iz
Korinta in da bi se jim od
srca rad pridruzil. Mlajsi
"Hicksi" pa so se temu
odlocno uprli. "Sledili so
hudi prepiri," in koncno se je
oce spet vdal.
To je bil njegov najhujsi
poraz.
Moj porocevalec si misli,
da sta bila mladenica v casu
italijansko grSke vojne na
hipe "skorajda ponosna na
to, da sta Grka", pa se
vseeno nista mogla ojunaciti
v javnosti; vsa zgodovina
njune mladosti in otrostvaje
delovala proti temu. In ko je
Nemcija nazadnje premagala
Grcijo, jima je odleglo, ker je
bilo zdaj pac vsega skupaj
konec...
Prevedel Ivan Dolenc
(Izknjige
"What's Your Name"— 1942)
Advertisment
Delight Ecological
System" $30,000 Gauranteed
by back contract. Make
$24.000 yearly part time.
Raising bait worms in Your
garage or basement. $3.890
investment required. For
more Information please
Call: 821-215- 1, 276-456- 0. or
write to: Delight Ecological
System 6533 Mississauga
Road, Mississauga, Ont.
L5N lAfi
1 " - шж
,
.1 j - _,
.
' ' - ,
'
'
"
K .
BUENOS AIRES (Tanjug)
— Bolivijska vojna hunta
saop6ila je da bolivijska
armija stavljena u stanje
pripravnosti zbog aktivnosti
"Ijevifiarske gerile" i "eska-lacij- e
teroristi6kih akcija"
Sirom zemlje.
Set rezima general Garcia
Meza takoder je iznio tvrdnju
da u gerilskoj aktivRfosti
sudjeluju i "strani gerilci",
medu kojima, navodno i
kolumbijska gerilska grupa
"M 19".
U Mezinom saopdenju
"Ijevifiarskim se gerilcima"
pripisuje i nedavno dizanje u
zrak naftovoda izmedu boli-vijsk- ih
gradova La Paza i
Santa Cruza.
U promatrafikim krugo-vim- a
u La Pazu do sada se
smatralo da su naftovod
oStetili komandosi neofaSi-sti6k- e
"bolivijske socijali-sti6k- e
falange" koji su se
nedavno pobunili u Santa
Cruzu, zahtijevajudi ostavku
rezima Garcije Meze.
General Meza dodao je da
su vojne jedinice stavljene u
stanje pripravnosti zbog
toga Sto se обекије "val
teroristifikih akcija", koje,
kako on tvrdi, pripremaju
gerilci.
Prema izvjeStajima iz Boli-vi- je,
u posljednje vrijeme
naro6ito je u oblasti Santa
Cruza doSlo do oruzanih
obra6una izmedu krijumdara
kokaina, u kojima su pogi-nu- li
neki kolumbijski gra-dan- i.
Suocen sa sve tezom
vanjskom izolacijom, poci-jepanoS- 6u
u vojnim redo-vim- a
i optuzbama da je
izravno upleten u кпјитба-renj- e
kokaina, rezim Garcije
Meze dosad je u viSe navrata
pokuSavao da proizvodnju i
кпјитбагепје droge pripiSe
"IjeviCarskoj subverziji".
1860 — Talijanski revolu-cion- ar
i borac za slobodu
Giuseppe Garibaldi iskrcao
se sa svojim jedinicama u
Genovi i sa svojih "tisu6u
crvenih koSuIja" — kako su
nazivali njegove dobrovoljce
— preSao na Sicilju te, do
kraja srpnja, oslobodio cijeli
jug Italije.
1840 — U Nimesu roden
Alphons Daudet 6ija je trilo-gij- a
o Tartarenu Taraskoncu
remekdjelo francuske
humoristi6ke proze.
1846 — SAD objavile rat
Meksiku koji je trajao dvije
godine. PoSto su porazile
Meksiko, SAD su osvojile
Kaliforniju i Novi Meksiko i
pripojile ih svojoj konfedera-cij-i.
1871 — U Italiji donesen
zakon kojim se papi dopuSta
da ima sjediSte u Vatikanu.
1888 — U Brazilu ukinuto
ropstvo.
1936 — Umro norveSki
polarni istraziva6, zoolog i
humanist Fritjof Nansen. On
se poslije prvoga svjetskog
rata bavio zaStitom ratnih
zarobljenika i nacionalnih
manjina, a po njemu je jedna
vrsta emigrantskog pasoSa
nazvana Nansenovim pa-soSe- m. Godine 1922. dobio
je Nobelovu nagradu za mir.