000202 |
Previous | 5 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
a „. i v A
V M-- '.
,
Jun. 3. 1981 "Mi ШЗШ --s, mark nnpustio Kolumbiiu
Meksiko, — Uzalud je kolum-bijs- ki
ministar vanjskih poslova
Karlos Lemos Simons uvjeravao
javnost da je knjizevnik Gabrijel
Garsija Markes sasvim siguran u
svojoj domovini. "Ne vidim nikak--vo- g
razloga za to da trazi azil u
meksi6koj ambasadi. Protiv maes-tr- a
Garsije Markesa nema nikakvog
nalogaza hapSenje, niti bilo kakve
istrage. Moze slobodno ostati u
Kolumbiji, moze otputovati kuda
ho6e i vratiti se ovamo kad god
zazeli" — rekao je novlnarima
Lemos Simons.
Garsija Markes, jedno od naj-ve6- ih
imena suvremene knjlzev-nos- ti
u Latinskoj Americi, autor
romana "Sto godina usamljenosti",
"Jesen patrijarha" i drugih, nije
dijelio miSljenje ministra vanjskih
poslova. Prvo je u srijedu uve6er.
zatrazioazil u meksiikoj ambasadi
— bar tako je javljeno — a sinoc ga
je citava novinarska armija do6e-kal- a
ovdje, u Meksiku.
"Nemam nikakve veze s geril-ski- m
pokretom "19. april" — izjavio
je knjizevnik na meksifikom aero-drom- u.
Time je odgovorio, za-prav- o,
kolumbijskim vlastima ko]e
su se — prema informacijama 5to
su raznim kanalima stigle do njega
— spremale da povedu istragu
zbog piSceve navodne povezanosti
s gerilskim aktivnostima u ovoj
andskoj zemlji.
m o si в i
PALERMO, 12. V — Ulice Cata-nij- e,
Palerma i drugih gradova na
Siciliji oblijepljene su plakatima
Gadafija s pozivom: "Ocekujemo
te". Libijskom se voch, dakle, na
otoku zeli dobrodo§ljica prije nego
§to se zna da li ce do tog posjeta
uopce doci.
Spomenuta gesta mote se
takoder shvatiti kao potvrda zelje
zitelja Sicilije da sacuvaju status
mosta izmedu Evrope i Afrike, 5to
su oni ne samo geografski nego i
trgovinski i politick! cesto biVali.
Nasuprot бети? Nasuprot sve
izrazenijem nastojanju da se otok
— poput Sardinije — pretvori u
nosafi aviona NATO-- a. Na jednom
simpoziju prije godinu dana u
Palermu zamjenik generalnog
sekretara NATO-a- , ambasador
Petrignani, opisao je Siciliju kao
"predstrazu obrambenogsistema".
U nedavnoj studiji koju su zajedno
pripremile vojne lifinosti Itallje,
Grcke i Turske Sicilijanskl je kanal
cak oznafien kao "hipotetifiko
mjesto sukoba". Na ministarskom
sastanku NATO-- a ovih dana u
Rimu obnovljena je ista teza zaklju-cko- m
da "tko kontrolira Jonsko
more, kontrolira i Sredozemlje u
cjelini". Kako obale Sicilije za-pljusk- uje
i ovo more, spomenute
se rijeci neizbjezno i na nju
odnose.
Nije se ostalo samo na rijecima.
Prema tjedniku "Europeo" na otoku
su vec na sedam mjesta uvedene
instalacije NATO-a- . Na otoku Lam-pedu- si
i u Sicilijanskom kanalu,
tvrdi isti list, radarsku bazu opslu-zuj- e
dvjesta ameridkih vojnika. U
istoj su funkciji, pi§e "Europeo",
radari, aerodromske piste i 6ak
podmorniike baze na drugim mje-stim- a
na otoku.
Sve to, naravno, vi5e nego
opravdava bojazan da Sicilija moze
dozivjeti sudbinu suradnje koja se
ovdje navodi kao primjer otoka
"nosaca aviona". Taj opis valja i
doslovno shvatiti jer je u vojne
svrhe ekspropiran deseti dio otoka,
a snaga oruzja smjeStenog na
njemu procjenjuje se, prema pro-r;aduni- ma
lokalnih novinara, na
dvjesta tona trotila po stanovmku.
Protiveci se "militarizaciji" Sici-lije,
koiu odito zele u planu
Kolumbijski rezim je, inaie,
sredinom ovog mjeseca nanio
dosta tezak udarac Ijevifiarskoj
gerili. Vi§e najlstaknutijih ruko-vodila- ca
pokreta "19. april" je
uhvaceno, a nekoliko je ubijeno u
okrgajima u dzunglama duz granice
s Ekvadorom.
"Da se razumijemo — kaze pi sac
— ne optuzujem ovdje vladu
Kolumbije, medu dijim clanovima
imam iskrenih prijatelja. Ali sigur-no- st
mi nisu mogli garantirati.
Situacija je u zemlji na zalost takva
danas da civilni organi vlasti desto
ne znaju §ta poduzima vojska, pa
6ak i komandanti armije ponekad
nisu obavijesteni §to Cine pojedine
jedinice ili sluzbe. Tri signala
prijatelja da se sprema istraga
protiv mene i jedna anonimna
prijetnja ucinili su da sam se
odludio da sinoc zatrazim zaStitu
meksidke ambasade — ne azil kako
je javljeno — i da se vefieras nadem
ponovo u Meksiku".
Rezim neobicne sprege dviju
partija na vlasti, Liberalne i Konzer-vativn- e
— uz mocne desnicarske
generale u pozadini scene —
dozivio je bijegom Garsije Markesa
ozbiljni moralni батаг. Trenutakda
na dosta spektakularni nacin
napusti domovinu poznati pisac,
osobni prijatelj Fidela Kastra, nije
sigurno slucajno izabrao: odletio je
iz glavnog grada Bogote istog dana
kada i kubanski ambasador Fer
V шШ
NATO-- a, koordinator komunistii-ki- h
parlamentaraca s otoka Ago-stin- o
Spataro istice viSe komer-cijaln- e
nego "filantropske motive.
Prema podacima koje on navodi u
posljednjih desetak godina sicili-jans- ki
izvoz prema industrijskim
nacijama smanjen je viSe od 15
posto, dok je u isto vrijeme prema
petrolejskim zemljama uCetvo-rostruce- n,
a prema zemljama
Sredozemlja udvostruden. Jasno je
stoga da u njegovu pitanju "odgo-var- a
li Sicilija vise da bude nosac
aviona ili trgovinski — i ne samo
trgovinski — partner sjeverne
Afrike" uistinu nema mnogo
dileme.
Kako to pokazuju i plakati u
Palermu, tradicionalna merkantilna
I medlteranska vokacija Sicilija-nac- a
nije potisnuta ni zaboravljena.
Kao most izmedu Afrike i Evrope
Sicilija, dakle moze biti strateSki
znadajna i za mir.
DUSANMIKLJA
Sovjetski znanstvenici su
nedavno otkrili da su palme
rasle u "tropskom" Antark-tik- u
prije 80 milijuna godina.
Te su podatke u svoje znan-stven- e
studije uvrstili stru-dnja- ci
Institute za paleobio-logij- u
u Firenci koji izraduju
nove karte o rasprostranje-nost- i
flore na zemlji poCevSi
od razdoblja tercijera, od-nos- no
od prije 80 milijuna
godina. Direktor Instituta
Vicenco Faena izjavio je da
dosad nadeni fosilni ostaci
tropskog raslinja dokazuju
postojanje palmi u sjevernoj
hemisferi prije 23 milijuna
godina, i to na oko 1500 do
2000 kilometara sjevernije od
oblasti gdje ih danas mo-zem- o
na6i.
Antarktik je okovan ledom
prije 220 milijuna godina
nakon velikih tektonskih
poremecaja i pomicanja na
zemlji.
nando Rabelo, koji je to morao
ucinlti zbog odluke kolumbijske
vlade da preklne diplomatske
odnose s Havanom optuzenom za
navodno obucavanje i naoruzavanje
kolumbijskih gerllaca.
Istini za volju, valja reci da se o
pravom bijegu slavnog pisca i
njegovom "azilu" u Meksiku gotovo
i ne moze govoriti. On i njegova
najuza porodica I inace zive ve6 22
godine u Meksiku i prije neSto viSe
od mjesec dana on je, zapravo,
samo poslovno otputovao u domo-vinu:
da na trzistu Kolumbije
promovira izdanje svog novog
romana. "Kronika najavljene
smrti".
Najnovije djelo Garsije Markesa
— pisca kojeg je kolumbijska
Ijevica u viSe navrata bezuspjeSno
molila da prihvati njenu kandi-datur- u
na predsjednidkim izborima
— prvo je djelo koje je objavio
nakon krvavog риба generala Pino-6e- a
u Cileu, u septembru 1973.
godine Ogorcen obaranjem vlade i
ubojstvom predsjednika, socija-list-a
Salvadora Aljendea, kolum-bijski
knjizevnik je odluCio da
prestane s pisanjem sve dok je u
Cileu diktatura, ali je odluku ne-dav- no
promijenio uz logifino ob-јабпје- пје
da "diktatorima vi§e kori-s- ti
moja Sutnja nego pisanje".
SLOBODAN VUKMIROVlC
DRAGICEVI6
Ovih dana smo doznali da je
3. januara 1981 . godine umro
Ivan Dragicevic od duge i
teske staracke bolesti. Ivan
Dragicevic se povratio iz
Kanade 1947. godine gdje je
zivio vise od 20 godina (u
Windsoru).
Dragicevic je postac svije-sta- n
i napredni radnik vec
vise od 50 godina, kao takvi
je poznat u Kanadi i SAD, jer
je cesto pisao poudne i
korisne 6lanke u nasim
naprednim novinama.
Dragicevic je roden 1897.
godine u selu Zavretnica kod
Jablanca, Hrvatsko primorje.
Iz Kanade se povratio u
Vukovu Goricu gdje je zivio i
umro.
Drug Dragicevic iza sebe
ostavlja zenu, dva sina i
kcer. Njegova su djeca ucesnici narodnooslo-bodilacko- g
rata.
B.P.
NASAGRESKA
Prilikom prepisivanja
izvesaja urednika, koji je
podnet na godisnjoj kon-ferenc- iji
"Nasih novina" 1 1
.
i 12. aprila 1981., potkrala
se greska. Umesto "Portu-gal- ci
su doveli "Partizan"
da igra u Kanadi", treba da
stoji: Kad su clanovi "Sloge
doveli "Partizan" da igra u
Kanadi i Portugalci su, na
primer, igrali sa ovim
timom.
Molimo clanove "Sloge"
da nam oproste zbog §tam-parsk- e
greske.
— UREDNISTVO
Г
OOLAR
Slijedeci su prilozili po jedan dolar — Hi viSe, za
svaku godinu izlazenja napredne Stamper
Jeiena i Andrija Gavrilovic, Toronto 50.00
Vojin Grbic, Toronto 50.00
L Blazevic, Sudbury 60.00
G.M. Rudar, Sudbury 50.00
Mike Strucelj, Toronto 50.00
Milica Miuchin, Chatham 50.00
Pensioners Club CFU, Detroit 50.00
Pavao Radmanich, Calgary 50.00
llija Poljak, Toronto 50.00
BataBatid, Toronto 50.00
Peter Kekic, Oakville 60.00
Primorac, Toronto 50.00
Josip Stasic, Toronto 500
D.D. Zumberfan 80.00
Lepa i Rade, Rajnovic, Toronto 50.00
Mike Sudar, Windsor 50.00
Stjepan Miosic, Toronto 50.00
Nikola Spoljar, Stoney Creek 50.00
Stanley i Katie Bolt, Toronto 50.00
Peko Dmitrovic, Toronto 50.00
George Miletich, Toronto 50.00
Odsjek 832 HBZ, Toronto 50.00
Jakov Radmilovic, Hamilton 100.00
Anton Osojnik, Montreal 50.00
Vladislav Gacc, Toronto 1,300.00
Petar Pavic, Edson, Alta. 50.00
KostaJrklja, Kelowna, B.C. 50.00
Ruza i Marijan Kruzic, Toronto 50.00
Milos Grubic, Hamilton 50.00
Mary Martinac, Beamsville, Ont. 50.00
Doka Dulvezan, Detroit 50.00
Prijatelj iz Windsora 50.00
Arsa Micin, Detroit 60.00
Vlada sardevic, Detroit 50.00
John Derencionovich, Vancouver 50.00
F. Sodyi, Thunder Bay 50.00
Ivan Pribanic, Vancouver 50.00
B. Pavkovic, Hamilton 50.00
J. Lovcanin, Hamilton 60.00
Stjepan Bestok, Hamilton ' 50.00
llija Bubalo, Hamilton 50.00
V. Arar, Hamilton 50.00
Daniel Pixiades, Thunder Bay 50.00
Victor Blazina, Thunder Bay 100.00
Max Ruzick, Thunder Bay 50.00
Toma Tomljenovic, Thunder Bay 50.00
Ivan Bubalo Thunder Bay 50.00
S. Muzdeka, Windsor 50.00
llija Popovic Vancouver 60.00
B. Cadic, Thunder Bay 50.00
M. Butorac, Thunder Bay 50.00
N.S., Vancouver 51.00
M. Siaus, Vancouver 50.00
Pete KneZevid, Farrell, Pa. 50.00
A ndrija Josipovic, Zagreb 1 00. 00
Ivan Boban, Thunder Bay 50.00
Ivan Bubalo, Stoney Creek 50.00
Don Roknid, West All is, Ws. 50.00
Milan J. Pilja, St. Catharines, Ont. 50.00
Annie Asich, Windsor, Ont. 50.00
Bogdan Jokanovich, Coquitlam, BC 50.00
Frank Fudurich, Vancouver, 50.00
Steve Paich, Bridgeville Pa. 50.00
J. Ocokoljic, Niagara Falls 50.00
M. Bosnic, Welland 50.00
V. Matejevic, Toronto 50.00
John Radosevich, Vancouver 50.00
Domenik Lizzola, Vancouver 50.00
Katica Briski, Vancouver 50.00
Mile i Katija Kalanj, Vancouver 50.00
John Lenic, Vancouver 50.00
Ivan i Anica Grskovich, Vancouver 50.00
Ivan Starcevich, Vancouver 50.00
Lower Mainland Yugoslav
Pensioner's Club, Vancouver 500.00
John Rapljanovich, Vancouver 50.00
Radomir i Ana Durovic Warren, Mich. 50.00
Joseph Kovacich, Hamilton 50.00
N. Trtan, N. Burnaby B.C. 50.00
ugosioveni y Amersci s
"i
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, September 02, 1981 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1981-06-03 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000111 |
Description
| Title | 000202 |
| OCR text | a „. i v A V M-- '. , Jun. 3. 1981 "Mi ШЗШ --s, mark nnpustio Kolumbiiu Meksiko, — Uzalud je kolum-bijs- ki ministar vanjskih poslova Karlos Lemos Simons uvjeravao javnost da je knjizevnik Gabrijel Garsija Markes sasvim siguran u svojoj domovini. "Ne vidim nikak--vo- g razloga za to da trazi azil u meksi6koj ambasadi. Protiv maes-tr- a Garsije Markesa nema nikakvog nalogaza hapSenje, niti bilo kakve istrage. Moze slobodno ostati u Kolumbiji, moze otputovati kuda ho6e i vratiti se ovamo kad god zazeli" — rekao je novlnarima Lemos Simons. Garsija Markes, jedno od naj-ve6- ih imena suvremene knjlzev-nos- ti u Latinskoj Americi, autor romana "Sto godina usamljenosti", "Jesen patrijarha" i drugih, nije dijelio miSljenje ministra vanjskih poslova. Prvo je u srijedu uve6er. zatrazioazil u meksiikoj ambasadi — bar tako je javljeno — a sinoc ga je citava novinarska armija do6e-kal- a ovdje, u Meksiku. "Nemam nikakve veze s geril-ski- m pokretom "19. april" — izjavio je knjizevnik na meksifikom aero-drom- u. Time je odgovorio, za-prav- o, kolumbijskim vlastima ko]e su se — prema informacijama 5to su raznim kanalima stigle do njega — spremale da povedu istragu zbog piSceve navodne povezanosti s gerilskim aktivnostima u ovoj andskoj zemlji. m o si в i PALERMO, 12. V — Ulice Cata-nij- e, Palerma i drugih gradova na Siciliji oblijepljene su plakatima Gadafija s pozivom: "Ocekujemo te". Libijskom se voch, dakle, na otoku zeli dobrodo§ljica prije nego §to se zna da li ce do tog posjeta uopce doci. Spomenuta gesta mote se takoder shvatiti kao potvrda zelje zitelja Sicilije da sacuvaju status mosta izmedu Evrope i Afrike, 5to su oni ne samo geografski nego i trgovinski i politick! cesto biVali. Nasuprot бети? Nasuprot sve izrazenijem nastojanju da se otok — poput Sardinije — pretvori u nosafi aviona NATO-- a. Na jednom simpoziju prije godinu dana u Palermu zamjenik generalnog sekretara NATO-a- , ambasador Petrignani, opisao je Siciliju kao "predstrazu obrambenogsistema". U nedavnoj studiji koju su zajedno pripremile vojne lifinosti Itallje, Grcke i Turske Sicilijanskl je kanal cak oznafien kao "hipotetifiko mjesto sukoba". Na ministarskom sastanku NATO-- a ovih dana u Rimu obnovljena je ista teza zaklju-cko- m da "tko kontrolira Jonsko more, kontrolira i Sredozemlje u cjelini". Kako obale Sicilije za-pljusk- uje i ovo more, spomenute se rijeci neizbjezno i na nju odnose. Nije se ostalo samo na rijecima. Prema tjedniku "Europeo" na otoku su vec na sedam mjesta uvedene instalacije NATO-a- . Na otoku Lam-pedu- si i u Sicilijanskom kanalu, tvrdi isti list, radarsku bazu opslu-zuj- e dvjesta ameridkih vojnika. U istoj su funkciji, pi§e "Europeo", radari, aerodromske piste i 6ak podmorniike baze na drugim mje-stim- a na otoku. Sve to, naravno, vi5e nego opravdava bojazan da Sicilija moze dozivjeti sudbinu suradnje koja se ovdje navodi kao primjer otoka "nosaca aviona". Taj opis valja i doslovno shvatiti jer je u vojne svrhe ekspropiran deseti dio otoka, a snaga oruzja smjeStenog na njemu procjenjuje se, prema pro-r;aduni- ma lokalnih novinara, na dvjesta tona trotila po stanovmku. Protiveci se "militarizaciji" Sici-lije, koiu odito zele u planu Kolumbijski rezim je, inaie, sredinom ovog mjeseca nanio dosta tezak udarac Ijevifiarskoj gerili. Vi§e najlstaknutijih ruko-vodila- ca pokreta "19. april" je uhvaceno, a nekoliko je ubijeno u okrgajima u dzunglama duz granice s Ekvadorom. "Da se razumijemo — kaze pi sac — ne optuzujem ovdje vladu Kolumbije, medu dijim clanovima imam iskrenih prijatelja. Ali sigur-no- st mi nisu mogli garantirati. Situacija je u zemlji na zalost takva danas da civilni organi vlasti desto ne znaju §ta poduzima vojska, pa 6ak i komandanti armije ponekad nisu obavijesteni §to Cine pojedine jedinice ili sluzbe. Tri signala prijatelja da se sprema istraga protiv mene i jedna anonimna prijetnja ucinili su da sam se odludio da sinoc zatrazim zaStitu meksidke ambasade — ne azil kako je javljeno — i da se vefieras nadem ponovo u Meksiku". Rezim neobicne sprege dviju partija na vlasti, Liberalne i Konzer-vativn- e — uz mocne desnicarske generale u pozadini scene — dozivio je bijegom Garsije Markesa ozbiljni moralni батаг. Trenutakda na dosta spektakularni nacin napusti domovinu poznati pisac, osobni prijatelj Fidela Kastra, nije sigurno slucajno izabrao: odletio je iz glavnog grada Bogote istog dana kada i kubanski ambasador Fer V шШ NATO-- a, koordinator komunistii-ki- h parlamentaraca s otoka Ago-stin- o Spataro istice viSe komer-cijaln- e nego "filantropske motive. Prema podacima koje on navodi u posljednjih desetak godina sicili-jans- ki izvoz prema industrijskim nacijama smanjen je viSe od 15 posto, dok je u isto vrijeme prema petrolejskim zemljama uCetvo-rostruce- n, a prema zemljama Sredozemlja udvostruden. Jasno je stoga da u njegovu pitanju "odgo-var- a li Sicilija vise da bude nosac aviona ili trgovinski — i ne samo trgovinski — partner sjeverne Afrike" uistinu nema mnogo dileme. Kako to pokazuju i plakati u Palermu, tradicionalna merkantilna I medlteranska vokacija Sicilija-nac- a nije potisnuta ni zaboravljena. Kao most izmedu Afrike i Evrope Sicilija, dakle moze biti strateSki znadajna i za mir. DUSANMIKLJA Sovjetski znanstvenici su nedavno otkrili da su palme rasle u "tropskom" Antark-tik- u prije 80 milijuna godina. Te su podatke u svoje znan-stven- e studije uvrstili stru-dnja- ci Institute za paleobio-logij- u u Firenci koji izraduju nove karte o rasprostranje-nost- i flore na zemlji poCevSi od razdoblja tercijera, od-nos- no od prije 80 milijuna godina. Direktor Instituta Vicenco Faena izjavio je da dosad nadeni fosilni ostaci tropskog raslinja dokazuju postojanje palmi u sjevernoj hemisferi prije 23 milijuna godina, i to na oko 1500 do 2000 kilometara sjevernije od oblasti gdje ih danas mo-zem- o na6i. Antarktik je okovan ledom prije 220 milijuna godina nakon velikih tektonskih poremecaja i pomicanja na zemlji. nando Rabelo, koji je to morao ucinlti zbog odluke kolumbijske vlade da preklne diplomatske odnose s Havanom optuzenom za navodno obucavanje i naoruzavanje kolumbijskih gerllaca. Istini za volju, valja reci da se o pravom bijegu slavnog pisca i njegovom "azilu" u Meksiku gotovo i ne moze govoriti. On i njegova najuza porodica I inace zive ve6 22 godine u Meksiku i prije neSto viSe od mjesec dana on je, zapravo, samo poslovno otputovao u domo-vinu: da na trzistu Kolumbije promovira izdanje svog novog romana. "Kronika najavljene smrti". Najnovije djelo Garsije Markesa — pisca kojeg je kolumbijska Ijevica u viSe navrata bezuspjeSno molila da prihvati njenu kandi-datur- u na predsjednidkim izborima — prvo je djelo koje je objavio nakon krvavog риба generala Pino-6e- a u Cileu, u septembru 1973. godine Ogorcen obaranjem vlade i ubojstvom predsjednika, socija-list-a Salvadora Aljendea, kolum-bijski knjizevnik je odluCio da prestane s pisanjem sve dok je u Cileu diktatura, ali je odluku ne-dav- no promijenio uz logifino ob-јабпје- пје da "diktatorima vi§e kori-s- ti moja Sutnja nego pisanje". SLOBODAN VUKMIROVlC DRAGICEVI6 Ovih dana smo doznali da je 3. januara 1981 . godine umro Ivan Dragicevic od duge i teske staracke bolesti. Ivan Dragicevic se povratio iz Kanade 1947. godine gdje je zivio vise od 20 godina (u Windsoru). Dragicevic je postac svije-sta- n i napredni radnik vec vise od 50 godina, kao takvi je poznat u Kanadi i SAD, jer je cesto pisao poudne i korisne 6lanke u nasim naprednim novinama. Dragicevic je roden 1897. godine u selu Zavretnica kod Jablanca, Hrvatsko primorje. Iz Kanade se povratio u Vukovu Goricu gdje je zivio i umro. Drug Dragicevic iza sebe ostavlja zenu, dva sina i kcer. Njegova su djeca ucesnici narodnooslo-bodilacko- g rata. B.P. NASAGRESKA Prilikom prepisivanja izvesaja urednika, koji je podnet na godisnjoj kon-ferenc- iji "Nasih novina" 1 1 . i 12. aprila 1981., potkrala se greska. Umesto "Portu-gal- ci su doveli "Partizan" da igra u Kanadi", treba da stoji: Kad su clanovi "Sloge doveli "Partizan" da igra u Kanadi i Portugalci su, na primer, igrali sa ovim timom. Molimo clanove "Sloge" da nam oproste zbog §tam-parsk- e greske. — UREDNISTVO Г OOLAR Slijedeci su prilozili po jedan dolar — Hi viSe, za svaku godinu izlazenja napredne Stamper Jeiena i Andrija Gavrilovic, Toronto 50.00 Vojin Grbic, Toronto 50.00 L Blazevic, Sudbury 60.00 G.M. Rudar, Sudbury 50.00 Mike Strucelj, Toronto 50.00 Milica Miuchin, Chatham 50.00 Pensioners Club CFU, Detroit 50.00 Pavao Radmanich, Calgary 50.00 llija Poljak, Toronto 50.00 BataBatid, Toronto 50.00 Peter Kekic, Oakville 60.00 Primorac, Toronto 50.00 Josip Stasic, Toronto 500 D.D. Zumberfan 80.00 Lepa i Rade, Rajnovic, Toronto 50.00 Mike Sudar, Windsor 50.00 Stjepan Miosic, Toronto 50.00 Nikola Spoljar, Stoney Creek 50.00 Stanley i Katie Bolt, Toronto 50.00 Peko Dmitrovic, Toronto 50.00 George Miletich, Toronto 50.00 Odsjek 832 HBZ, Toronto 50.00 Jakov Radmilovic, Hamilton 100.00 Anton Osojnik, Montreal 50.00 Vladislav Gacc, Toronto 1,300.00 Petar Pavic, Edson, Alta. 50.00 KostaJrklja, Kelowna, B.C. 50.00 Ruza i Marijan Kruzic, Toronto 50.00 Milos Grubic, Hamilton 50.00 Mary Martinac, Beamsville, Ont. 50.00 Doka Dulvezan, Detroit 50.00 Prijatelj iz Windsora 50.00 Arsa Micin, Detroit 60.00 Vlada sardevic, Detroit 50.00 John Derencionovich, Vancouver 50.00 F. Sodyi, Thunder Bay 50.00 Ivan Pribanic, Vancouver 50.00 B. Pavkovic, Hamilton 50.00 J. Lovcanin, Hamilton 60.00 Stjepan Bestok, Hamilton ' 50.00 llija Bubalo, Hamilton 50.00 V. Arar, Hamilton 50.00 Daniel Pixiades, Thunder Bay 50.00 Victor Blazina, Thunder Bay 100.00 Max Ruzick, Thunder Bay 50.00 Toma Tomljenovic, Thunder Bay 50.00 Ivan Bubalo Thunder Bay 50.00 S. Muzdeka, Windsor 50.00 llija Popovic Vancouver 60.00 B. Cadic, Thunder Bay 50.00 M. Butorac, Thunder Bay 50.00 N.S., Vancouver 51.00 M. Siaus, Vancouver 50.00 Pete KneZevid, Farrell, Pa. 50.00 A ndrija Josipovic, Zagreb 1 00. 00 Ivan Boban, Thunder Bay 50.00 Ivan Bubalo, Stoney Creek 50.00 Don Roknid, West All is, Ws. 50.00 Milan J. Pilja, St. Catharines, Ont. 50.00 Annie Asich, Windsor, Ont. 50.00 Bogdan Jokanovich, Coquitlam, BC 50.00 Frank Fudurich, Vancouver, 50.00 Steve Paich, Bridgeville Pa. 50.00 J. Ocokoljic, Niagara Falls 50.00 M. Bosnic, Welland 50.00 V. Matejevic, Toronto 50.00 John Radosevich, Vancouver 50.00 Domenik Lizzola, Vancouver 50.00 Katica Briski, Vancouver 50.00 Mile i Katija Kalanj, Vancouver 50.00 John Lenic, Vancouver 50.00 Ivan i Anica Grskovich, Vancouver 50.00 Ivan Starcevich, Vancouver 50.00 Lower Mainland Yugoslav Pensioner's Club, Vancouver 500.00 John Rapljanovich, Vancouver 50.00 Radomir i Ana Durovic Warren, Mich. 50.00 Joseph Kovacich, Hamilton 50.00 N. Trtan, N. Burnaby B.C. 50.00 ugosioveni y Amersci s "i |
Tags
Comments
Post a Comment for 000202
