Novosti, December 30, 1944

              J
STRANA 2 NOVOSTI Subota 30 decembra 1944 NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Satuiday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
20S Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1G42
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Ulazimo u 1945-t- u
I 1944-t- a je prošla Prošla je još jedna godina rata godina
velikih borba i teškog rada za narode Ujedinjenih Nacija i
godina krvi i stradanja za slobodoljubeće narode zasužnjene
po fašističkim razbojnicima
tnmimn n 1945-t- u sa tvrdom odlukom da to mora
godina bezuslovne pobjede Ujedinjenih Nacija godina koja
nesumnjivo nosi cijelom čovječanstvu mir i sretniji život
Prošla godina bila je godina velikih borba i velikih pos-tignuća
To je bila godina izražaja odluka u Teheranu bez
kojih se nebi moglo postići tako velikih uspjeha na ni jednom
dijelu savezničkog fronta Jer ako se za 1943-ć- u mole reći da
je to bila godina planircnja i priprema za 1944 možemo sa si-gurnošću
reći da je bila godina akcija Ako 1943-ć- u spominje-mo
kao godinu jednog fronta u kojoj je izvojevana prekretni-ca
i istrgnuta inicijativa iz ruku neprijatelja 1944 ćemo spo-minjati
kao godinu u kojoj je obzirom na otvaranje drugog
fronta zajamčena pobjeda našeg oružja
Početkom 1944 bile su ja? hitlerove horde na Azovskom
Moru i Krimu Lenjingrad je bio pod opsadom Vodile su se
borbe na Dnjepru za Berdičev Vitebsk itd Saveznici još nisu
bili iskrcali u Francuskoj Tek je bila oslobodjena Sicilija i
krajnje južni dio Italije Na Pacifiku inicijativa je bila u ru-kama
Japanaca
U Jugoslaviji Nijemci ustaše i četnici provadjali su Sed-mu
ofenzivu protiv vojske maršala Tita Cijela zemlja pretvo-rena
je bila u front protiv neprijatelja Tito još nije bio priznat
kao vojni faktor na Balkanu a jugoslavenska izbjegla vlada
pravila je smetnje
Danas godinu dana kasnije cijeli Sovjetski Savez je očiš-ćt- n
od neprijatelja Saveznička vojska na osnovu odluka u
Teheranu provalila je u Francusku i stigla do granica Rajha
Iz rata na Hitlerovoj strani istrgnuto su uslijed prodora Crve-ne
Armijo u njihove zemlje Finska Rumunjska i Bugarska
Ostala je još samo Madjarska ali i njoj su dani odbrojeni Na
Pacifiku inicijativu su preuzeli Amerikanci i istjerali japansko
osvajače iz niza otoka uključiv i dijela Filipinskih otoka
U Jugoslaviji Narodna Oslobodilačka Vojska uz pomoć
Crveno Armije oslobodila je cijeli istočni dio zemlje uključiv
i Beograd Pa onda većinu jadranske obale skupa sa otocima
l svim većim gradovima Dalmacije neprestano potiskavajući
neprijatelja iz ostalih dijelova zemlje Maršal Tito i njegova
vojska priznati su kao jedini vojni faktor u Jugoslaviji Raspa-la
se reakcionarna izbjegla vlada izvan zemlje i uspostavljena
druga sa odobrenjem Tita i Odbora Narodnog Oslobodjenja
Stvoren je sporazum izmedju maršala Tita i dra Subašića ob-zirom
na neposredna pitanja nakon oslobodjenja zemlje pre-ma
kojem su za uvjek raspršene nade krajnje jugoslavenske
reakcije na povratak na vlast Vlast do izbora u zemlji vrše
narodno oslobodilački odbori i narodni predstavnici koji su
se za vrijeme oslobodilačko borbo iskazali kao istinski zago
varatelji naroda i njegovih težnja
Na domaćem frontu zabilježen je takodjer ogroman uspjeh
u korist progresivnog čovječanstva Izvojevano je niz dobrih
zakonskih promjena pojačano je jedinstvo zanatsko-unijsko- g
pokreta pobjedo organiziranih radnika u čeličnoj zlatnoj
automobilskoj šumskoj gumenoj prehranbenoj ribarskoj
brodogradilišnoj i drugoj važnoj industriji redale su se jedna
za drugom Uopće zabilježena je pobjeda progresivnih sila u
dobrom dijelu općina pa onda na provincijalnom i federalnom
opsegu Na pitanjima ratnih napora zemlje izvojevana je po-bjeda
time što je neprestano pcbjedjivala ispravna radnička
politika o ne štrajkovanju u ratnoj industriji za vrijeme rata
riješavaju6 sporove izmedju radnika i poslodavaca putem
kolektivnog pregovaranja slobodnog glasanja u industriji itd
Pa i na našem nacionalnom polju postignuli smo ogrom-ne
uspjehe tokom 1944 godine Samo za narode Jugoslavije
sakupili smo do 250 hiljada dolara u gotovu novcu i blizu sto
tona raznovrsne robe već upakovane i spremne za otpremu
U organkicije triju naših Saveza ušle su stotine novih člano-va
Za našu progresivnu štampu (hrvatsku-srpsku-slovensk- u)
dobili smo tokom 1944 do blizu 1500 novih pretplatnika Kad
bi spominjali rad našeg pokreta i naroda našeg u Kanadi na
unijdeom polju rva polju prosvjete i kulture na radu za Ka-nadski
Crveni Križ za Sovjetski Savez i druge koristne narod-no
svrhe mogli bi reći da Je kroz prošlu 1944 godinu naš
narod u Kanadi doprinjeo za razne narodnosno svrhe oka
500000 dolara (pola milijuna)
Sve ovo spominjemo u najkraćim potezima tek da letimič-no
pregledamo uspjehe koji su postignuti tokom prošle godine
Iako su ti uspjesi ogromni mi u 1945 godinu ne smijemo
uči sa mišlju da je već sve gotovo rat dobijen i prema tome
naša uloga svršena Nikada veće pogreške nebi napravili ne-go
baš onda kad bi se zadovoljili sa postignutim uspjesima i
otpočeli počivati na lovorikama
Umjesto toga naše su dužnosti da i dalje nastavimo na
jačanju Jedinstva koliko medju nama toliko i Jedinstva medju
cijelim narodom Kanade Mi smo i dalje pozvani da radimo i
žrtvujemo sve u našoj moći da se ovaj rat što prije sa pobje-dom
svrši Jer što se prije svrši to manje žrtava će biti I dalje
smo pozvani da radimo prikupljamo i pomažemo našem pat-ničko- m
narodu u starom kraju da širimo našu štampu i po
kret naš: da stupamo u unije i u njima uzimamo aktivnog
učešća na još Jače povezivanje sa demokratskim pokretima
ove zemlje i narodom Kanade kako bi se osigurao bolji eko-nomski
i politički slobodniji život poslije rata
Britanska politika prema Grčkoj i Poljskoj
Premijer Churchill objavio je
posljednjih tjedana dvije politi-čke
linije njegove vlade u odnosu
prema pojedinim zemljama u
Europi Tokom rasprave o bri-tanskoj
Intervenciji u Grčkoj pre-mijer
Churchill je u parlamentu
izjavio da će Britanija vojskom
i oružjem podupirati vladu Pa-pandre-uo
za uspostavu "reda i
zakona" u toj zemlji Nekoliko
dana kasnije objavio je posve druk-čiju
politiku njegove lade prema
Poljskoj
U slučaju Poljske britanska se
vlada konačno razdruiila od iz
bjegličke kombinacije pro-fašis- ta
i pseudo socijalista Imaju se rije-šiti
joS samo neke tehnikalije pa
da se potpuno likvidira izbjeglička
klika kao "vlada" i prizna Odbor
MnAi'iml roikJv_:- - t 11:
biti mu No u slučaiu Grčke Britanija
oružanim silama podupire one koji
su najomraženiji narodu i koji su
se protiv njegove volje povratili u
oslobodjenu zemlju i preuzeli vlast
Pa dok narod Britanije i ostali de-mokratski
svijet pozdravlja stano-vište
Churchilla prema Poljskoj
njegovo stanovište prema Grčkoj
Belgiji i Italiji izaziva sveopći pro-test
U obim zemljama u Poljskoj 1
Grčkoj vladali su prije rata dik-tatorski
režimi čija se vlast osla-njala
na žandarske bajunete zat-vore
i progone svih onih koji nisu
odobravali njihovu politiku U oba
slučaja vlade su održavale prijate-ljske
odnose i šurovale sa Hitlero-vo- m
Njemačkom te nakon su ne-prijatelju
predale zemlju pobjegle
Historijske pouke
(Ovaj objavljen Je u sovjetskom
Klasa od
B STAJN
U koliko se sve više približava
konačni poraz Hitlerove Njemačke
politička misao u zemljama anti-Hitlero- ve
koalicije sve više i više
se okreće prema problemima pos-ljeratn- og
u red jaja i posebno prob-lemu
stvaranja takvog sistema ko-ji
bi spriječio mogućnost ponovne
agresije sa strane Njemačke Na-rodi
nemogu a da ne postave pred
sebe pitanje: kako se moglo do-goditi
da se tokom četvrtine jed-nog
vijeka čovječanstvo uvuklo
dva puta u pučinu krvavog i ra-zaračk- og rata? Kako se moglo do-goditi
da je imperijalistička Nje-mačka
koja je poražena u prvom
svjetskom ratu mogla ponovno
kroz 20 godina zapaliti požar dru-gog
svjetskog rata? To opravdano
pitanje vodi drugom pi-tanju:
kakve su pogreške napravi-li
pobjeditelji u prvom
ratu pogreške koje su dale moguć-nost
da Hitlerova Njemačka raspi
ri drvfci svjetski rat?
Ako pokušamo makar u kratko
fonnulisati osnovne greške koje
su dopuštene u odnosu prema Nje-mačkoj
za vrijeme i poslije Versa-lj- a
onda se mora doći do slijedećih
zaključaka:
U oktobru 1918 godine Njema-čka
je pitala saveznike za mir Kao
što je poznato ta je molba prim-ljena
to pored vojne kapitula-cije
jedinstveni uvjet kojeg je for-mulisa- o
predsjednik Wilson bio je
zahtjev da se skine njemačka vla-da
i da se cara Wilima II
sa kojim saveznici nisu željeli
stupati u pregovore Taj zahtjev
bio je ispunjen putem stvaranja
vlade Eberta — Sajdemana sa
jedne strane i bjegstvom Wilima
II u Holandiju — sa druge strane
Primirje je bilo potpisano u mo
mentu kad su se njemačke vojske
nalazile izvan granica Njemačke i
kad ni jedan inostrani vojnik nije
stupio na njemačko zemljište Nije
slučajna stvar je njemački ge-neralni
štab na čelu sa Hindcnbur-go- m
i Ludendorfom uporno i sis-tematski
tražio od vlade da se po-žuri
sa primirjem da bi se na taj
način onemogućilo saveznicima
stupiti na njemačko zemljište Od-redje- ni
cilj bio je postignut Nje-mačku
nije okupirala saveznička
vojska
Bez dvojbe to je bio prvi uspjeh
njemačke vojske koja je pretrpila
poraz na frontu Njemačke armi-je
razbijene na bojnim poljima
mogle su se vratiti u domovinu i
na taj način postati srčika stva-ranja
oružanih sila odredjenih za
novu agresiju za koju su se pri-preme
počele vršiti odmah nakon
svršetka rata
Zaključivanje primirja takve vr-ste
dalo je Njemačkoj mogućnost
ne samo da sačuva kičmu armije
nego i da onemogući pobjeditelj
izvrše ma kakav pokušaj pro-tiv
osnovnih grana narodnog gos-podarstva
a posebno protiv Jaka
industrijske mašine Baš ta netak-nuta
i očuvana malina za proiz-vodnju
poslužila Je u budućnosti
ekonomskom bazom za pripremu
nove agresije
su u iseljeništvo i tamo radile is-ključivo
na tome kako će se posli-je
oslobodjenja vratiti u zemlju i
ponovno zasjesti na grbaču naro-u- a
u oba slučaja tokom rata poja-vili
su se jaki oslobodilački pokre-ti
i vodili borbu protiv okupatora
Što se tiče teritorijalnog pitanja
Poljske i njezine buduće granicr
sa Sovjetskim Savezom britanska
vlada odobrava da se zapadna
Ukrajina i Bjelorusija povrate
Sovjetskom Savezu da za buduću
sovjetsko-poljsk- u granicu ostane
Curzonova linija i da buduća Po
ljska dobije Istočnu Prusiju i dio
istočne Njemačke Od Poljske se
prema tome ne traži ništa što njoj
pripada Neće se ništa ni dati njoj
nije njezino
Sa stanovišta britanske politika
poljski problem je riješen Izbjeg
ličku vladu se nebrojeno puta po-kušalo
uvjeriti u ispravnost sov-jetskih
zahtjeva i ponukati na su-radnju
sa odborom u Lublinu No
ona je to svaki puta energično od-bila
i sada ne preostaje ništa dru-go
nego da se na nju potpuno za-boravi
Ali nerazumljivo je stanovište
britanske vlade prema drugim 03- -
lobodjenim zemljama Europe na-pose
prema Grčkoj gdje se oruž
jem brani od naroda isto tako
okorjele reakcionarce kao i one oko
bankrotirane poljske izbjegličke
vlade Ako si pak Britanija pridr-žaj- e
posebno pravo u Grčkoj bez
obzira na posljedice onda neka
zna da sebi u Grčkoj ne stvara
prijatelje nego protivnike njezi-nim
sadanjim i budućim interesi-ma
članak časopisu Rat i Rad-ničk- a
15 augusta 1944)
neizbježno
svjetskom
Uz
odstrani
što
da
što
U momentu potpisa primirja 11
novembra 1918 države pobjedite-ljic- e
bile su zaposlene ne samo od-redjivanj-em
sudbine pobjedjene
Njemačke nego i pitanjem oruža-ne
intervencije protiv Sovjetske
Rusije Ba5 ta okolnost dovela je
do toga da su se saveznici u naro-čitom
tajnom paragrafu primirja
složili ostaviti njemačku vojsku na
zauzetom po njima zemljištu Ru-sije
(posebno pri Baltiku) BaJ ta
njemačka vojska u suglasju i uz
pomoć saveznika ostvarivala je
pri Baltiku oružanu intervenciju
starajući se da u Isto vrijeme osi-gura
položaj Njemačke na Istoku
i da dobije potrebne preduvjete za
blage uslove budućeg mira
Taj tajni paragraf uvjeta pri-mirja
postao je izlaznom točkom
za sve vrste planova glede iskoriš-tavanja
njemačke agresije protiv
Sovjetske Rusije Poznato je da
se je za vrijeme pariške mirovne
konferencije Njemačka starala is-koristiti
to neprijateljstvo savez-nika
protiv Sovjetskog Saveza i
više puta je predlagala svoje uslo-ve
za oružanu intervenciju
U tim planovima oružane inter
vencije protiv Sovjetskog Saveza
nije se uzimala u obzir samo Nje-mačka
Na pariškoj mirovnoj kon-ferenciji
kao što je poznato stvo-rena
Je poljska država Ne tičući
se cijelog problema stvaranja Po-ljske
što je bez dvojbe u svojoj
osnovi odgovaralo životnim intere-sima
poljskog naroda treba napo-menuti
da praktično riješenje toga
problema bilo je iznaopačeno na
mjerama borbe protiv Sovjetskog
Saveza
ritanje o stvaranju nezavisne
Poljske prvi puta se je diskusiralo
medju saveznicima u Parizu 2 no
vembra 1918 godine tj još prije
potpisa primirja sa Njemačkom
Ministar vanjskih poslova Francu-ske
Pišon uz pomoć maršala Fo-ča
izložio je francuski program
koji se tiče granica buduće Polj-ske
Formulišućl zahtjev da Nje-mačka
evakuira poljske teritorije
Pišon je rekao od riječi do riječi
ovo:
"Ja ću nastojavati na tome da
se pod evakuiranim zemljištem
podrazumjava sve zemlje koje su
sastavljale poljsku kraljevinu do
prve polovine 1772 godine"
Na tu izjavu odmah je odgovorio
ministar unutarnjih poslova En-gleske
Balfour koji Je rekao:
"Ja sam uznemiren ovim prijed-logom
vi velite da Poljska iz 1772
godine treba biti Poljskom 1918
godine To nije ono čemu smo mi
težili i glede čega smo se obave
zali Mi smo se obavezali oživiti
Poljsku koju naseljavaju Poljaci
Poljska iz 1772 godine ne odgova-ra
tome cilju Jer se ona nije sas-tojala
isključivo od Poljaka U nju
će biti uključeni teritoriji ne-polj-s- ke
u isto vrijeme kad poljski te-ritoriji
sastavljaju u njoj samo
jedan dio"
Pišon je u taj momenat morao
odstupati kad je predstavnik pred-sjednika
Vilsoni pukovnik Hauz
dao izjavu da on u potpunosti pot-pomaže
Balfoura Usprkos svoga
(Prenoa na str 4)
za
Vlada Cvetković-Mače- k pri-prein- ila
je izdaju izvršenu nd
narodima Jugoslavije pristupa-njem
Trojnom paktu čitavom
nizu postupaka i mjera u zem-lji
Tako je odmah poslije spo-razuma
nadopunjen zloglasni
zakon o zaštiti države odredbom
o osnivanja logora Bila su izvr-šena
masovna hapšenja u čitavoj
zemlji t stotine boraca anti-fa-Sis- ta
bačeno je u bilećski i lepo-glavs- ki
logor Kad je pod snaž-nim
pritiskom napredne javno-sti
vlada bila prinudjena raspu-stiti
logore Maček i njegovi
petokolonaši nedugo poslije to-ga
ponovno su uspostavili logor
U Lepoglavi i prepunit! ga is-taknutim
narodnim borcima sa
teritorija banovine Hrvatske
Što više pred samim napadom
hitlerove Njemačke na Jugosla
viju 30 marča 1941 izvršena su
u Zagrebu velika hapšenja rad-ničkih
političkih i sindikalnih
prvaka intelektualaca i stude-nata
anti-fašist- a Hapšenja su
izvršena po listama koje su una-prijed
sastavili gestapovci i
Mačekova zaštita Kao i oni u
Lepoglavi tako su i ovi zatvore-ni
anti-fašis- ti bili izručeni ges-tapu
i ustaškim krvnicima koje
su Ili neposredno iza izručenja
ili nešto kasnije nakon zvjer-skih
mučenja u koncentracionim
logorima ubili Sjetimo se samo
Imena naših sjajnih drugova
Itoiidara Adiije Otokara Kcr-šovan- ija
i Ognjena Priče Tko
može zaboraviti imena boraca
kao što su bili Mirko Bukovac i
Marijan Krajičić koji su sa još
nekoliko desetaka drugova umo-reni
najgroznijom smrću u lo-goru
Stara Gradiška Bez vode i
hrane poslije najtežih zlostav-ljanja
zatvorenih u tijesnoj će-liji
kao u grobu umirali su pre-ko
mjesec dana u najstrašnijim
mukama
Danas možemo na temelju
prikupljenih podataka po kon-centracionim
logorima 1 ustaš-kim
zvjerstvima izvršenim u tim
logorima nad desetcima i stoti-nama
hiljada nedužnih gradjana
Hrvatske i Bosne dobiti pravu
sliku onog što nam je spremao
razbojnički fašizam i koliko mu
je od toga zahvaljujući doma-ćim
izrodima uspjelo ostvariti
Ustaški koncentracioni logori
od Koprivnice do Jasenovca
imali su poslužiti i još danas
služe kao mjesto za masovno
ubijanje gradjana naše zemlje
koji se po smišljenom planu a
tom svrhom šalju u logore i
tamo uništavaju
U te logore smrti odpremani
su i danas se odpremaju u pr-vom
redu uhapšeni anti-fašisti-Č- U
borci iz svih društvenih slo- -
Ne odloži orudja — rat još nije gotovi
jeva koji su se isticali u borbi
protiv protu-narodni- h režima
Kod toga su široko iskorištava-ne
policijske arhive i policijski
aparat koji je kompletno pre-šao
u službu okupatora 1 usta
£a Na osnovu prijava 1 denunc-ijacije
hrsovaca zaštita i fran-kovačkih
studenata koji su se
udružili u stari politički apa-r- at
ubijene su na policijama i
otjerane u logore tisuće hrvat-skih
rodoljuba koji su tamo na-šli
svoju smrt Strašnu smrti
Neopisivu smrt!
Masovno hapšenje Srba u Hr-vatskoj
i Bosni odpočelo je do-laskom
okupatora koji je sa
svojim prtljagom dovezao Pa-veli- ča
1 stotinjak njegovih ga-va- za
iz emigracije Pavelić uz
pomoć Mačekovih zaštitaša i
njegove policije improvizira no-ve
logore u koje se dopremaju
puni vlakovi mirnih srpskih se-ljaka
i gradjana iz svih krajeva
Hrvatske kud god ustaše pro-dj- u
Neopisiva su zvjerstva koje
ustaše počinjaju nad ovim na
smrt osudjenlm ljudima Nema
tih muka koje zločinačka maš-ta
izroda ne smišlja za srpske 1
hrvatske rodoljube Nema tih
patnja na koje ne osudjuju hi-ljade
nedužnih ljudi Jasenova-čk- i
nasip na primjer sagradjen
na ljudskim kostima — kosturi-ma
Pičilljeve peći u tom logoru
radile su dan i noć pekući još
žive i polužive ljude ne danima
nego mjesecima U logoru zva-nom
"3 C" unutar bodljikave
žice sputani lancima pod ved-rim
nebom na jednom jedinom
obroku juhe dnevno nesretnici
su čekali smrt koja je dolazila
kao spas poslije neopisivih mu-ka
Posljednji koji su preostali
na životu — a tih je bilo vrlo
malo — ostavljeni su bili i bez
ono malo hrane da poumiru od
gladi Izbezumljeni (već polu-djeli
od muka) ljudi jeli su me-so
umrlih suputnika! Iz podru-ma
tako zvane ustaške bolnice u
Staroj Gradiški kroz cijelo ljeto
godine 1942 svakog jutra odvo-zila
su se u masovne grobove
puna kola Iješcva bosanskih i
slavonskih seljaka i radnika U
zatvorima "Kule istoga logora
svake noći koljači Mile Oreško-vi- ć
Ante Vrban Miro Majsto-rov
ić Stjepan Ilosak — ustaški
časnici — koljači — prolijevaju
krv bespomoćnih žrtava Samo u
nekoliko dana decembra 1943
godine i januara 1944 godine
komandant logora Boak poklao
je vise od 50 muškaraca i 20 že-na
u sadašnjem "logoru za Hr-vate'
Veliki broj tih novih žr-ta- va
su muslimani Da spome
ten mmtMt&&mMmmmmiummm
Krvavi planovi Nijemaca
istrebljivaje naših naroda
nemo samo Nijaza Salihodžića
iz Bihaća Džemala Kajtaza iz
Mostara Osmana Bukića 1 Hil-mi- ju Dedića iz Banjaluke Kroz
isto vrijeme Jasenovački krvnici
ubojnik Pavlović Ivica Brklja-Či- ć
Ljubo Miloš i slični poubija-li
su preko 200 Srba i Židova
Za komandu nad ovakvim
koncentracionim logorima orga-nizirana
je u ljetu 1941 godine
ustaška obrana u sklopu usta-ške
narodne službe gestapovske
podružnice u Hrvatskoj Formi-rane
su posebne bojne ustaške
obrane s odabranim krvolocima
Za povjerenika svih koncentra-cionih
logora u Hrvatskoj pos- tavio je Pavelić emigranta Mak-s- u Luburića koji Je Iz Jugosla-vij- e utekao ne zbog političkih
nego zbog kriminalnih činova a
u emigraciji vršio ubijstva koja je Pavelić naručivao
Krvavim poslom tog ustaškog
dželatskog aparata upravljaju
Nijemci Oni obilaze logore di- jele s ustašama opljačkano na- rodno dobro šalju svoje komisi-j- e
za odabiranje robija koje od
vremena do vremena odvlače u
Njemačku
Uhapšene anti-fašist- e koje
dopremaju u logor ustaše ili
ubijaju odmah ako im popratne
odluke imaju takovu odluku ili
uništavaju gladju teškim radom
zlostavljanjima Osim toga vrše
se povremena "čišćenja" logora tj slanje u smrt na Rubillštiraa
blizu logora ili kao taoca kod
smaknuća iza logora
Čitavi logori likvidirani su ta-ko
da je sve do posljednjeg čov-jeka
u njima pobijeno kao
Krušćlći i Krapju "čišćenja"
logora tj odvodjenje iz logora
u blizu okolicu i ubijanje vrši
se u većim grupama koje su če-sto
prelazile i broj od nekoliko
hiljada ljudi Takva su gubili-št- a
s masovnim grobovima Gra-dina
kod Jasenovca Mlaka 1 Jablanac Izmedju Gradiške 1 Ja-senovca
Od približno 30000 Ži-dova
odvedenih u koncentracione
logore ubijeno ih je preko 29
hiljada Cigani su istrebljeni
potpuno Broj ubijenih Srba sa-mo
u tim logorima nadmašujc
150000 Broj ubijenih hrvatskih
anti-fašis- ta samo u tim logori-ma
nije mnogo manji
Materijal o bezbrojnim zloči-nima
izroda hrvatskog naroda
prikupljamo On će se objaviti u
najjasnijim slikama i potezima
Pred narodima Jugoslavije i
pred javnošću svijeta stojati će
još jedna užasna slika zlodjela
zločina koje je poživlnčili faši-zam
počinio nad sinovima i kće-rima
naših naroda
Z T u "Naprijed"
? ni i
r f #F % ' "H -- MtT