Nase Novine, November 13, 1986

              &№J$$%$#P#№ ш л
1t! , 7
V
1ВЛЧ Џ
a
f 5. J &
:m
YUGOSLAV
COMMUNITY NEWSPAPER
IIIIIIIIIINIIIIIIIIIIIII Illllll Illil! I Illlllllll I Illllllllllll Illlll 1111111111Ш111111Ш!111Ш111111111ШШ1111Ш11!11Ш1111111Ш
Pitamo se, koji su razlozi da
"Nase novme" i jugoslovenska
stampa u zemlji nisu dovoljno
upoznale javnost o kretanjima
trojke — dr. Veselina Djuretica,
Vuka Draskovica i Milovana Da-nojlica
po SAD.
Njihovo nastupanje po emig-rantski- m skupovima, iznenadilo
je posteno jugoslovensko iselje-nistvo.
Cudno je, da u zemlji nije po-trebn- o
objasnjeno ireagovano na
ponasanja trojke, kojaje vodjena
organiza cijom n eprija teljske
emigracije u SAD.
Dobija se utisak, da nemate
obavestenja, ilije mozda, nekom
stalo da se sve to precuti.
Zasto?
"Nase novine" — su jugoslovenski
list, koji je namenjen radnickoj klasi
u borbi za njena prava i ljudsko dosto-janstv- o
i rodoljubivom jugosloven-sko- m
iseljenistvu u Severnoj Ameri-ci.
One nisu stvorene da bi zadovoljile
razna politicka, verska i moralna
shvatanja, jer imaju svoj odredjeni
pravac i cilj. Razumljivo je, da ne
mogu biti prihvacene od onih, koji su
skloni stalnim promenama u bilo ci-j- oj
sluzbi.
Vuku Draskovicu je nepoznato ko
uredjuje "Nase novine" i gde je sedi-st- e
uredjivackog kolegijuma.
Sve novine koje pomazu u produb-ljavanj- u
prijateljstva medju drza-vam- a
i narodima, ulazuci napore pro-ti- v
svakog iskoriscavanja, podcinja-vanj- a
i uskladjivanja slobode — slo-bodni-ma
i vrse uticaj na suzbijanju
onih snaga, koje zele da umnoze
mrznju, strah i nepoverenje — svim
takvim novinama je i sediste i uredji-vac- ki
kolegijum "Nasih novina".
Ovde nije rec o "Nasim novinama",
nego koristimo rec da bi opisali li-ko-ve
pisaca — izuzetno moralnu
stranu njihovih ponasanja — dr. Ve-selina
Djuretica, Vuka Draskovica i
Milovana Danojlica.
V. Djuretic u "Nedjeljnom vjesni-ku- "
navodi "Da me Pavicev raport
nije iznenadio govori moj izvestaj o
cilju gostovanja koji sam uoci odla-sk- a
uputio mjerodavnim instituci-jam- a
u Srbiji i Beogradu."
Izvestaj o cilju gostovanja, koji je-Djure- tic
uputio merodavnim institu-cijam- a
u Beogradu — da se drzao njih,
ne bi imao ni trebalo kome da daje
odgovore, ni Pavicu, ni "Nasim novi-nama".
Djuretica, Draskovica i Danojlica
pogadja tekst u "Nasim novinama"
sa naslovom "Procetnici iz Jugosla-vij- e
kod Cetnika u Kanadi" — mozda
iz razloga, sto naslov clanka nije bio
— bivsi clanovi Saveza Komunista
kod Cetnika u Kanadi.
"Moj cilj nije rusenje nego ucvrsca- -
vanje mostova koji iseljenistvo pove-zuj- u
sa njihovom starom domovi-nom- ",
kaze Djuretic u svom odgovo-ru- .
Da h je to bio cilj njihovog putova-nja- ?
0 kakvom iseljenistvu Djuretic go-vori?
Da bi poverovali njemu, koji is-ti- ce
svoje "jugoslovensko" osecanje
trebalo je da navede bar jedan primer
da je posetio bilo koju iseljenicku
grupu ili organizaciju sa kojima Ma-tic- e
iseljenika godinama rade, odrza-vaju- ci
susrete i kulturnu saradnju.
Na sta se svodi njihova "naucna tur-neja- "
i promocija knjiga? Kome su
drzali predavanja i u kakvim sredina-ma- ?
Ko im je placao putovanja i ciji
su bili gosti? U cijim se kovertama
skupljala milostinja za "srpske pis-ce"- ?
Ko ih je platio, taj ih je imao.
"Bezdusni Pavic nastoji da me po-litic- ki
identifikuje sa najekstremni-ji- m
dijelom emigracije" — kaze Dju-retic.
Mozda je Djuretic cestit covek
i naucnik pa ga ne treba identifikovati
sa ekstremnim neprijateljima, ali
kako to daje on bio njihov gost, drzao
predavanja i odgovarao na pitanja bas
delu politicke emigracije i zakletim
neprijateljima Jugoslavije.
Da bi poceli sa predavanjima u jed-no- j
od emigrantskih sala u okolini
Chicaga, morali su da sacekaju blago-slo- v
od "vladike" Irineja — donedav-no- g
predsednika Srpskog nacional-no- g
odbora, lidera crkvenog raskola
i clana glavnih odbora Srpske na-rod- ne
odbrane, jedne od najizrazitijih
organizacija ekstremne emigracije.
Kako bi bivsi clanovi Saveza komuni-sta
mogli da pocnu svoja predavanja
bez "vladike" dusebriznika, koji je na
crkvenom imanju za sebe podigao
olimpijski bazen. Sa "vladikom" i
njegovim saradnicima imali su vise
susreta i goscenja.
Kad se ide u manastir, obicaj je da
se nose darovi i daje milostinja slepi-ma- .
U ovom slucaju, gosti iz Jugosla-vije
sa "naucnom turnejom" bili su
bogalji na piknicima i kapijama, gde
su punili svoje torbe. Niko nema
prava da je protiv pravih ostvarenja
kulture bilo kog naroda. Srpski narod
ima svoju kulturu i istoriju, koju ova-kv- i
torbari nisu gradili.
Nino Pavic u "Nedjeljnom vjesni-ku- "
pise "Boravak Djuretica, Danoj-lica
i Draskovica u Kanadi bio je, da-kl- e
prvenstveno, komercijalnog ka-rakter- a.
Pisce je u Kanadu doveo
mnogo spominjani Zivko Apic.
Tacno je da ih je doveo trgovac Apic
— i da je njihov boravak bio i komer-cijalnog
karaktera. Apic ih je doveo
ali ko ih je prihvatio? Do dolaska Dju-retica,
Draskovica i Danojlica u Ka-nadu
nigde nisu bila zakazana nji-hova
predvanja. Organizatori su se
ESTABILISHED 1931
VOL. 55, NO. 36 (716)
THURSDAY, OCTOBER 9, 1986 ' -
naknadno pojavili i obezbedili im
"uspeh" po emigrantskim salama
ukrasenim zastavama i slikama Draze
Mihailovica. Zahvaljujuci organizato-rima- ,
politickim izbeglicama i zakle-tim
neprijateljima danasnje Jugosla-vije
bilo im je omoguceno da putuju
po Americi i Kanadi.
Organizatori predavanja famozne
trojke, procetnika Djuretica, Drasko-vica
i Danojlica bili su oni isti, koji su
pripremili predavanja za poznatu
antijugoslovensku novinarku Noru
Belof, koja je istovremeno gostovala
i kod ustasa.
Kakvo je to iseljenistvo o kome
Djuretic i Draskovic govore?
Djuretic u "Nedjeljnom vjesniku"
pise: "Ovaj moj program nije ispu-nje- n
do kraja, jer su odlozena vec za-kazana
predavanja na nekim britan-ski- m
univerzitetima".
Pravim i priznatim naucnicima i je-st- e
mesto na uglednim univerzite-tima
— ali za sadrzaj njihove "naucne
turneje" nije bilo prostora ni na jed- -
(Nastavak na strani 2)
JUGOSLAVENI OBISLI SVIJET
Sydney (Tanjug ) — Dvoje Jugoslaye-n-a
— Romana Dobnikar (24) i Zvone Se-rug- a
(30), novinari iz Ljubljane — ostva-ril- i
su pothvat dostojan Guinnessove
knjige neobicnih rekorda. Oni su zavrsili
svoje putovanje oko svijeta na motoru i
stigli na cilj Sydney poslije tocno godinu
dana.
Romana i Zvone su na terenskom mo-toru
"BMW" od 800 kubika posli na put
dugacak vise od 40.000 kilometara iz
Ljubljane 23. septembra 1985. godine i
putovali kroz Bugarsku, Tursku, Iran,
Pakistan, Indiju, Singapure, Maleziju,
Tajland do Filipina i indonezanskih
otoka Sumatre, Jave i Balija, odakle su
avionom doslo do glavnoga grada au-stralsk- og sjevernog teritorija Darwin, a
zatim istocnom obalom petog konti-nent- a
stigli do Sydneya.
Time su dvije Ljubljancana zaokruzili
"hodocasce" po svijetu, presavsi
ukupno oko 90.000 kilometara. Oni su
prethodno obisli Sjevernu i Juznu Ame-rik- u,
a Zvone Seruga je sam proputovao
i Afriku.
BELAFONTE
OPTUZUJE REAGANA
Americki glumac i pjevac Harry
Belafonte optuzio je predsjednika
Reagana za rasizam. U razgovoru s no-vinari- ma
u Lusaki pred polazak u An-gol- u,
poznati pjevac je izjavio da Rea-gano- vi
postupci prema americkim
obojenim gradjanima "ne ostavljaju
nikakvu sumnju daje predsjednik dje-lomic- no rasisticki opredjeljen".
Belafonte je doputovao u Zambiju
radi pripremanja filma o zivotu juz-noafrick- ih
boraca protiv aparthajda —
Nelsona i Winnie Mandela.
(6
goc&ina
u sluzbi
jugoslovenskih
iseljenika
u Scvernoj
Americi
NAKON INICIJATIVE
KENETA KAUNDE
VREMENA ??
HARARE, septembar (Tanjug) —
Americki predsjednik Ronald Reagan
nema vremena da posjeti zemlje "prve
linije fronta", niti je spreman da primi
vodje tih zemalja u Washingtonu. To
tvrdi politicki komentator vodeceg
zimbabveanskog dnevnika "Heralda",
pozivajuci se na sluzbene krugove u
Lusaki.
Zambijski predsjednik dr Kenet
Kaunda, predsedavajuci grupe zema-lja
"prve linije fronta", uputio je ne-dav- no
poruku predsjedniku Reaganu
u kojoj ga je pozvao da posjeti ovaj
region radi razgovora o dramaticnoj si-tuac- iji
u Juznoj Africi.
Medjutim, tvrdi "Herald", iz Wa-shington
je upravo stigao odgovor u
kojem se izrazava "zaljenje" zbog toga
sto predsjednik Reagan nece biti u sta-nj- u
posjetiti zemlje "prve linije fron-ta".
U istom odgovoru se kaze da Rea-gan
zbog "zauzetosti" ne bi mogao
naci vremena da se sretne s vodjama
zemalja "prve linije fronta" cak i da
oni dodju u Washington:
Reaganovo dvostruko odbijanje, ba-re- m
ako je suditi po intonaciji poli-ticko- g
komentara objavljenog na na-slovn- oj
stranici "Heralda" tumaci se
ovdje kao svojevrsni "diplomatski sa-ma- r"
mirovnoj inicijativi zemalja
"prve linije fronta".
Ideja o susretu lidera zemalja "prve
linije fronta" i predsjednika Reagana
poniklajezavrijemenedavnogposjeta
Jesse Jacksona. U okviru "strateske
borbe protiv aparthejda na vise kolosi-- j
eka" , Jackson je 2 1 . augusta u Maputu
(Mozambik) najavio mogucnost su-sreta
na vrhu Reagana i lidera zemlja
"prve linije fronta". Takav susret,
prema njemu, omogucio bi Reaganu
da shvati problem aparthejda u "is-pravn- oj
perspektivi".
OKONCAN SPOR NOVINARA
"VJESNIKA" I KNJZEVNIKA
MOME KAPORA
ZVIZDIC NOVCANO
KAZNJEN
Krivicno vijece Opcinskog suda iz
Zagreba osudilo je, zbog krivicnog
djela klevete putem stampe Saliha
Zvizdica, novinara zagrebackoglista
"Vjesnik", na novcanu kaznu od
50.000 dinara.
Salih Zvizdic osudjen je zbog toga
sto je 6. oktobra 1985. godine u ne- djeljnom izdanju "Vjesnika" iznio
niz neistina o knjizevniku i akadem-sko- m slikaru Momi Kaporu.
Zvizdic je, kako je sud utvrdio bez
dokaza napisao da je Momo Kapor
"ispljuvao svoju zemlju, govorio
protiv bratstva i jedinstva, protiv
ideologije, narocito one na kojoj je
sazdana ova zemlja".