Jedinstvo, June 23, 1961

              м
A
5TRANA 2
Drug Tomo Cacic
prikljucit ce se proslavi
30-godisnji- ce nase stampe
Prije dva tjedna pisali smo drugu Tomi
Cacicu u Jugoslaviju da cemo u okviru prosla-v- e
30-godisnj-ice
nase stampe izdati sped-jaln- o
izdanje "Jedinstva" i da bi zelili da on,
kao pokretac i prvi urednik "Borbe", za isto
nesto napise. On je odgovorio odmah; eyo
sto kaze:
Drag? drugoYi, Yas list sam primlo. Jako
mi je milo, cisto me dirnulo vase drugarsko
sjecqnje. Yidim da me niste zaboravili to je
prijatan osjecaj.
Yidim da se spremate za proslavu 30-godisnj-ice
pokretanja i opstanka nase na-pred- ne
radnicke stampe. Ta me cinjenica
jako raduje, ja se osjecam kao da sam s Ya-rns
u Kanadi. Napisat cu jedan clanak i po-sl- at
yam ga u roku od desetak dana. Cesti-ta- t
cu od svega srca nasim naprednim rad-nici-ma
u Kanadi na kofltinuifetu i pozrtvoYa- -
nom ratki za nasi! naprednu novinu i nase
kulturne organizacije.
Mi koji smo radili u naprednom radni-cko- m
pokretu u Kanadi ponosimo se sa Ka-nadjani-ma
jugoslavenskog porijekla, sa
njihovom progresivnom noYinom, sa njiho-Yi- m
kulturnim i prosvjetnim organizacijama i
sa njihovim bratskim potpornim organizaci-jama.
Sve su to tekovine za koje su nasi na-pred- ni
radnici borili 4 decenija i veoma nas
raduje cinjenica da vi nastavljate tfm pleme-niti- m
putem.
Ostajem uz tople drugarske pozdraYe,
Tomo Cacic
Trideseta godisnjica nase stampe nayr-sav- a
se u novembru. Specijalno izdanje "Je-dinstva"
posveceno ovom znacajnom doga-djaj- u
izaci ce koncem septembra. Pozlvamo
sve citaoce da pomognu da specijalno izda-nje
"Jedinstva" bude dostojan prilog slavlju.
Sta jc pisala nasi Stampa u pro£Iosti
VANCOUVER JE BIO PRVI U POMAGANJU
NARODA 0 DOMOVINI
U "Novostima" u broju od 13 januara 191G. objav-Ije- n je dopis iz Vancouera, u kome je receno:
"Svijest i pozrtvovnost naseg naroda u Vancouvcru
je velika u pomaganju nalcg naroda, a to potvrdjuju i
doprinosi. Vancouver jc dognd vile doprinio za паб na-ro- d,
nego ijedno nalc naselje u Sjcdinjenim Driavama
ili Kanadi.
"Uzmimo za dasak preglcd nafiih organizacija od
18. novembra do 28. decembra 1915. godine, za nesto
vile od mjesec dana organizacije i pojedine grupe dop-rinjc- lo
su prcko 02 tisudo dolara za pomod u domovini.
"Od kada se podelo kupiti i slati pomod naJoj do-movi- ni,
sam Vancouver sakupio je i poslao preko
100.000 dolara. Taj dar poslan jo naioj novorodjenoj
Narodnoj Republici . . .
"Nai narod u Vancouveru otkida od svojih zarada
i doprinaSa za izgradnju stare domovino, jer su svijesni
i u sreu osjecaju da sa brzom izgradnjom poboljsati ce
se iivotni nho naroda u zemlji nasega rodjenja. Mi zna-m- o
ito je biti ekonomeki emigrant, odlaziti u svijet za
zaradom, i mi nebi ielili da to viie dini nai narod. nego
neka izgradjuje i obnavlja svoju grudu, gdje de im biti
dobar i sretan iivot.
"Vancouverska naseobina broji oko 2.000 iseljeni-k- a.
Ima ill prilidan broj dobro situiranih, ali se joi uvi--
jek drze po strain Da ie Rod niih osietaja patriotiz- -
Dopis i z W i n d s o r a
Windsor, Ont — Ovih dana posj'ti u Windsor
primijer prountije Ontario L. M. Frost. Mjesm list ie
pod velikim naslmom iaio da je premijer kazao da ce
Windsor krenuti napnjed (to move ahead), da vidi na-pred- ak automobilske indiistrije, da je Windsor velican-stve- n, divan i sjajan. Ali odmah zatim je priznao da je
mjesto pogodjeno snizenom automobila i
drugih proizvoda. Napomenuo je da je tomu uzrok uvoz
robe iz drugih drzava, ali da ce so to popravit i proiz-vodn- ja tvornica u Windsor povisiti.
Obecanja su obidna poja--a
kod burioaskih politida-la- .
Cudi covjeka kako ce se
proizvodnja automobila ov-dj- e
povisiti kad je poslje-dnji- h
godina osnovna proiz-vodnja
Fordovih automobi-la
premjestena u Oakville.
Za njim se iselile Canadian
Auto Trim, Long M. F. G,
Canadian Motor Lamps,
Truskan Steel, C. I. L., Par-ke
Davis i Sterling Drugs, a
Motor Products je potpuno
zatvoren, nestao kao da ni-ka- d
ni postojao nije.
Slijcdece kompanije de i-s-eliti
iz Windsora: Essex
Wire, Kelsey Wheel, L. A.
Young, General Food (Pas-tum- )
i American Standard.
Govori se da de selidba us-Ijed- iti
uskoro.
P s
Gary, lnd. — Drugovi i
prijatelji, prilozeno vam §a-lje- m
svotu od $28.00 za 4
godisnjc obnove na naiu no-vinu
bez koje
nebi trebao biti nijedan
radnik u Kana-di
i Sjedinjenim Driavama
Amerike, koji zeli znati is-ti- nu
sta se dogadja na svje-tsko- j
politidkoj pozornici. V
isto vrijeme ce doprinijeti
svoj dio za mir medju naro-dim- a
cijeloga svijeta, Sto jc
danas jedno od gorudih pi- -
tanja za opstanak
Primite drugarski pozd-rav—
Pctar
Vancouver, B, C. — Sto-va- ni
drugovi, prilozeno vam
Saljem Money order od
$19.00 i to za 4 godiinje o-bn- ove
$24.000 i $25.00 za
kalcndaro.
Drugovi, mogu vam javiti
dn smo odriali sjodnicu u
vezi sa proslave naie nap-rcdn- c
Stampe u Kanadi.
Rad smo raspodjelili i cekn-m- o
da dobijemo od vas ra-ni- je
redeni materijal i pri-dje- mo
na rad.
Drugarski pozdrav—
Stipe
A. K. —
2)
sobi
moj
bom
Niei
zidu
ni чч
IIIIIMIUlMllllllinUIIUUII!Mi:unilUnUllllllllltllllllllllllllllllHllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllltlllllllllllllllllllllllllll
Frkier. in Srbe-- dEMNST¥0
PRAZNE GESTE MR. FROSTA
proizvodnjom
"Jedinstvo",
ju-goslave- nski
dovjedan-stv- a.
Slavopoljac
Tulondanin
Slovenian Umruaes,
lifliahinc Company, Qwen Strwt Wert,
Toronto OnUrie, telephone
Editor Beei-np- -
Manairer Stima.
other
Second
Iz Windsora so
tvornica Sto manjih,
vecin. ui napre--
dovao su u-pra- va,
provincijalna i fede-raln- a
vlada zabranile iselji-vanj- e
industrija iz Windso-ra
i poku§ale podizu
tvornice. Ali nazalost ni-S- ta
nisu poduzcla gospo-d- a
i sada dolaze i govore u
prospcritetu Win-dsora.
Sto ce u stvari biti ? Neza-posle- ni
radnici node se mo-di
zaposliti, a oni koji su
danas uposleni nisu sigurni
za posao. Cinjenica sama za
sebe govori ce se broj ne-zaposle- nih
radnika povisiti
Pored svih teikoda gospodin
Frost uveo "sales tax"
m a
Quebec. — Stovani dru-pov- l,
j vam dek
dolara i trogodiSnju
obnovu dolara, 2 kalen-dar- a
2 dolara i u fond 5
lara.
Za sada ostajem vaS drug,
Jovnn
USA. — Prijatelji, pretp-lat-a
za neko vri-jeme
i Saljem 8 do-lara
za godiinju pretplatu i
kalendar.
Mnogo pozdrava —
Pcro
USA. — Drugovi, u prilo-g- u
ialjem dek $15.00 za
godiSnjo obnove i za
kalendar 10G2.
Drugarski pozdrav—
Nikola
#
Windsor, Ont. — Drugo-vi,
prilazcm u listu G dola-ra
za jednu obnovu. Nasto-ia- t
demo pokupimo isto-kl- o
prctplato, odnosno koje
istjecu ovih mjeseci.
Drugarski pozdrav —
Ante
DALISTEOBNOVILT
PRETPLATU?
kasnijo su u Tatidinoj odlagali
mkufere. On so jo poput pravog gazde. On-d- a uhvati Maloga za ramona i strese ga.
"Ovo," rede, "je brlog. Rado s
dijelim. Privremeno, razumije se."
ж "Ilvala, maestro," Mali uz naklon.
"Sto? Zar себ ti mene opet s tim?"
"Naravno. si za mene bio i oetat defi."
"A Sto si ti bio?"
J "Luda, malo veca od tebe."
m "Dobro, dobro, ved cemo se nagoditi.
ft Kako je bilo u Francuskoj? mi UaS mnogo
pisao. Alaj si negdje nadrljao!"
"Keka sam. Sad barem neSto znam."
"Kako si volio Havre?"
"Pa nisam ni vidio : otiiao sam iz vleka
pravo na Indju. Eh, da sam te samo
posluSao !"
% "Neka, neka, balvane, to si i zasluf Nisi
se dao urazumiti."
"U redu, Tatica, u redu. Kako bi bilo
umiesto starih litanija podaS malo 'klone'?"
"Pa da. bogamu. Ni ne te ako si
vgladan. Ilajde za mnom."
SpustivSi se sa sprata u prizemlje, Tatica u
hodnika otvori jedna vrata i oni se spuste
u podrum. Tu bila njegova kuhinja, pregra- -
ma, nopi 'iii)4 iiii d.iH Ko
PuhlUhM M?#rv Tuedr and
rrnatien and by Jedinttvo
479
2B, Canada;
FMpire 3-16-
42. Stjepan Mioi.
Ivan Subscription rate:
Jfion per year, U? and countries $7 00.
Inthoriml ч Claw Mail. Pot Office Dept', Ottawa.
de iseliti
l'l §to
winusor
da gradska
da no-vo
ta
bududem
joi
da
jo od
i
sal em od 25
to za
18
do
de mi istedi
ovo vam
od
dvoje
da
Malo
kcrio
ga to- -
rece
To
mi
Le
ga
dovjede,
io.
da
mi
pitam
je
'] posto,
krnepost
koja ce stupiti u
1 septembra ove
godine.
Gosp. Frost nije se poza-bavi- o
pitanjem besposlice u
Windsoru, nego je sa grad-sko- m
elitom obiao Assump-tion
University, provezao
se pokraj Fordove i Chrj-s-lerov- e
tvornice, navratio se
u novopodignuti moderni
City Hall, gdje je potpisao
"guest book". Propustili su
da ga upoznaju sa "rclif la-jno- m", da obidjc bolnice,
gdje tesko oboljeni leze po
hodnicima, a stotine dekaju
na bolnidki krevet po tri
mjescca da so podvrgnu o-pera- ciji.
Da li ovo i slidno
dolikuje takozvanom "indu- -
strijskom mjestu" — Wind
soru, Mr. Frost?
A. Music
w JI
(Nastavak sa .str 1)
imaju dobre namiere pro-m- a
radnistvu, kako preten-diraj- u, to im je zadatak. To
bi bila protuteza postojeci-m- a
zakonima, koji idu na
ruku kapitalistima, a koje o-- ni
u punoj mjeri koriste i
zloupotrebljavaju. Sto jo
karakteristidno i igri kon-zervativ- ne
vlade sa Straj-ko- m
? Skoro su izbori, a gla-so- vi
koje bi mogli dobiti iz
tog izvora nisu za podejo- -
njivanje, a to je jedino na
sto oni radunaju.
PodrSka ostalih unija
itrajku gradjevinskih ra-dnika
u Torontu baca joS
jedno znadajno svijctlo na
cijeli dogadjaj. Sto bi oni bi-- li
postigli bez to pomoci,
bez novdanih sredstava, jer
unija tek postoji godinu
dana i oni su bili suprosta-vlje- ni
gladovanju ili vra-danj- u
na posao kada bi iscr-pi-li
svoja sredstva. Тебко je
kazati da nebi postigli niS-t-a
ali svaki njihov uspjch
koStao bi ih naddovjedans-ki- h
napora. Dakle, da rad-nici
jedne unijc ne Strajku--
ju vise samo za oeuvanje
vlastitih interesa, sve viie
postaje vidljiva, a ujedinje-nj- e
svih unija je ved pitanje
dana. Rukovodioci unijo
gradjevinskih radnika u To-rontu,
a posebno Bruno Za-nin- ni,
su to dotakli ved toli-k- o
puta. Zaista, radnidki in-ter- esi
su zajednidki za sve
radnikc bez obzira u kojoj
industrijskoj grani radili i
na kakovom poslu bili, te i
svako zagovaranje podvo- -
djeni dio podruma, s lednim starim stolom, peci
na plin i par starih stolica. Na jednoj od stoli-c- a
je lezalo nekoliko casopisa i stare novinc.
Domacin se je odmah dao na posao, i dok
je Mali listao raskupusane dasopise, pred njega
jo kao s kruske tresnuo tanjur pecenih jaja i
sunke.
Tu smo, sindicu. HodeS li malo salato?"
'Da, ako ima3."
'Imam samo ogoraka."
"Pa sto onda meljes? Daj to i malo vina."
"Vina? A gdje bi ga uzeo?" "Stozar nema vina?" zacudjeno co Mali.
"Ima, ali skupo je. Ja ponekad odom na
pivo. To ti je generalno pice."
Mali je neko vrijeme jeo, a onda upita:
"A kako dugo vec radii?"
"Pola godine, Mali, i to je sreda. Za tebe
de biti i veca ako neito dobijel."
"No? Zar je to tako ovdje?"
"Da, tako je."
"Ima5 li kakvu 'klapu'?"
"Imam dva mangupa. malo gora od tebe."
"Da li su i oni studenti? Naime, bivSi?"
"Da, da, poput mene i tebe. Ostalo ti je
kao i kroz Evropu. MoraS biti ili 'Hrvatina' ili
"Srbde' ako del da te 'prime' u koloniji. Medju-tim- ,
ja sam joS Jugoslaven. Reakcija, nacionali-MK- i, kakve straSne glujiosti, dovjede! Znai, to
nije ni smijesno."
"Oh, ne brini. Mi smo davno spoznali da
mo se srozali i vise ne moiemo izgubiU nego
ito jeemo. Doskodili smo 'ocu Ceeelji, pa demo
i ovima. Vidis, vec nas je detvorica. Ne klanja-m- o
se ni bogu, momde. Ni ocu bogu!"
"Da. da. ni tovaru Iwgu."
"Sigurno. Tato. ne cemo se klaniati ni ako
se bude gladovalo kao i raniie." razveze Mali
"Bravo! 2ijeli biH djaci!"
Poziv za konvenciju
Xa osnovu pravila Savcza Jiiffoslavcn-ski- h Kanadjana a saglasno odlukama scd-nic- e
Glavnog odbora od 8— 9 aprila 1. g., Iz-vis- ni odbor oim ohavestava sve savczne
organizacije da ce se Osma konvencija SJK
odrzati u Torontu 7—8—9 oktobra ove go- dine.
Osma konvencija naseg Savcza ima da
rcsi krupna pitanja ticuci se nac organiza-cije
i Stampe; ona trcba da razmolri dosa-daSn- ji rad, uspchc i ncdoslalkc i da u dului
danasnjcjr vremena a u okviru nasilt mogu-cnos- ti doncsc korisne odlukc za buduci rad
i da iz svojih redova izabcre rukovodstvo
koje ce taj rad sprovoditi u delo u inlcrcsu
progresivuih Jugoslovena-Kanadjan- a.
Mi s toga pozivamo sve savczne orga- nizacije da na svojim narednim sednicama
iwstavc na dnevni rel Osmu konvenciju;
da razralc svojc predlogc i da a osnovu sa-vczn- ih pravila ucinc sve pripreme za slanje
delegata na ovu vaznu konvenciju.
Izvi-sn- i odbor SJK
Toronto, 20. jima 1001. g.
ZNAGAJNI DOGADJA
lonosti uniia пце m;ta dru-g- o
do zagoaranie kapitah-hticki- h
interesa. Posebno sa-da
kada je strajk poprimio
ovak.iv oblik.
Karakter ovog Strajka jo
vrlo vaina stvar u doba o-sniv- anja
Nove partije. Poli-tida- ri
bi trebali shvatiti ovaj
znadaj za odredjivanje svo-jih
bududih ciljeva, a unije
bi trebale stvoriti sto viie
kadrova iz radnidke rezer-v-e,
za ostvarenje ciljeva ra-dnidke
klase. Duh radnili
ljudi u rukovodstvu unije
gradjevinara iz Toronta i
tc kako se osjeda. Da li de o--ni
zadrzati pravilan smjer,
ili podi putem dosadainjih
profcsionalaca rukovodioca
mnogih unija, to je veliko
Posjct slrnnih
omladinaca
Beograd. — Oko 7000 o-mlndi- naca
iz tridesetak ze-mal- ja
Afrike, June Ameri-ke
i Evrope posictit ce oog
pitanie. "azno je to da Se O-M- ot'a duh radnidke klase,
koji poput lahora propuhi-v- a
zemljom. Bilo putem uni-ja,
bilo kroz novu partiju
treba podvuci klasne razli-k- e,
objasniti njihove uzro-k- e
i imat cemo vjetar koji
de donjeti malo svjezino u
na§ do sada zaguSljivi poli-tid- ki
zivot.
Talijanskim radnicima
iz unije gradjevinara treba
destitati, oni imaju vedinu u
njoj, a vidi se da su svijesni
one njihove izreke, koja
glasi : "Unione fa la forza",
Sto na naSem proved eno
znadi: "U jedinstvu je sna-g- a
.
J. G. Вгосдпас
ljeta Jugoslaviju posredo-vanje- m
Biroa za medjuna
rodnu razmjenu omladine i
studenata. U aranzmanu o-v-og
biroa u ir.ozemstvu de
boraviti oko Ш00 jugosla-venski- h
mladica i djevoja-k- a.
Sfucea za prodafu
Prodajem kucu od 15 soba, sa tri seperatna apart-ment- a.
U kucu je uveden vodovod, plin i elektridna etra--j-u,
nedavno je ofarbana. Uz kudu je veliko kuciite (lot).
Vrlo dobra prilika za trgovinu, bolju bududnost.
Kuda se nalazi na 155 Welland St., Port Colborne,
uz glasoviti Welland Canal, koji spaja Erie i Ontario
Lake — prekomorska plovidba.
Cijena i otplacivanje umjereno.
STEVO 9KVORC
23 Ontario Boad, Welland, Ontario. UTOPISTI
"2ivjela knjiga i znanje! 2ivio bududi
klub utopista!"
"1 sva ova buka uz ogorke!" ujede ТаШа
svojeg pobratima, koji jo dovriavao prvu vefe-r-u
na novom kontinentu.
Smijali su se.
"To jc ono staro, Tatica. Bogati, dini so
da nisi zaboravio ni jedne lakrdije."
"Kako bih zaboravio? Nismo se vidioll
samo godinu dana, a to jc sasvim kratko vrljo-me- ."
"Ali meni jc bilo dugo. A misllm da ni ti
ne u2ivas mnogo u komforu ove ja2binow nam-g-a
so Mali.
"Jazbinc, da. Ovo jc jazbiim, a ono na
spratu brlog."
"Koju de3 spilju dati meni?"
"Ako budoS previle brbljao, dobit Ш o--vu
tu, a u protivnom sludaju spavati demo go-re."
"Zajedno?"
"Pa, naravno. Ne deS valjda u hotel ?
"Zaito ne bi?"
"Skupo je, dudlane. Sad imaS da me ile-sa- 5, jer ja driim kljud situacije. Znai, mnogo
bolje de5 prodi."
"To je odito, Tatica. Nikada nisam vjero-va-o,
da bi ti mogao biti takav sentimentalist,
ili da kaiem, fllantropist."
"Da, da, ako te samo tropnem nedim po
glavi!" dodeka ga Tatica. glumedi zajedljivoet.
"Zasto se ne nasmijel?"
"EJi, Mali, imaS јоб kojesta da naudii. Ovo
ie sada podetak ios jedne skolske godine."
"A Sto su nam predmeti?"
"Filozofiia. Filozofija zivota!" reie Tati-ca
prilidno ozbilino.
"Odlicno. nego sto ce biti od muzike?"
"Mo. kakva muzika?"