Novosti, February 12, 1944

              ihIIvb'
i
♦MHJd-J- W w&("?'W ' w !Tr
STRANA 2 "NOVOSTI" Subota 12 feb 1944 NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Telephone: ADekride 1642
ADRESA NOVOSTI
206 Adekride Street West Toronto 1 Ontario
Registered in the Registry Olfice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Putem Gubčevih tradicija
Mjesec veljača je mjesec uspomena na Matiju Gubca i
Antuna Radića
Na 15 veljače 1573-c- e godine ubijen je u Zagrebu —
okrunjen usijanom željeznom krunom — Matija Gubec vodja
i organizator hrvatske seljačke bune
Na 10 veljače 1919 godine umro je Antun Radić vjeran
sin hrvatskog naroda učitelj i prosvjetitelj hrvatskog puka
Matija Gubec i Antun Radić spominjati će se u borbenoj
historiji hrvatskog naroda kao dvojica narodnih velikana čiji
život i borba je bila posvećena oslobodjenju hrvatskog naroda
Za to svake godine u mjesecu veljači hrvatski narod ski-da
kapu i odaje slavu i poštovanje ovoj velikoj dvojicu
Od seljačke bune pod vodstvom Matije Gubca prošla ja
371 godina
Onaj tko danas izbjegava govoriti o slavi Gubca i nje
govih hrvatskih junaka onaj tko omalovažuje borbu hrvatskih
seljaka pred 371 godinu zaboravlja da ideja Gubca i danas
živi medju hrvatskim narodom medju hrvatskim borcima ko-ji
danas po planinama i vrletima hrvatskim nastavljaju bor-bom
koju jo Matija Gubec započeo
Borba hrvatskih seljaka pod vodstvom Matije Gubca bila
jo borba za "stare pravice" borba protiv nesnosnog života
zapostavljanja i terora kojeg je onda hrvatska gospoda podr-žavala
nad kmetovima borba protiv ondašnjeg društvenog
poredka feudalizma koji je još tada postojao u cijeloj Europi
borba za nacionalnu slobodu ispod austrijskog gospodstva:
borba za socijalne pravice kao ukidanje maltarine i ostalih
feudalnih zapreka — jest borba za oslobodjenje sebe i svojih
susjeda koji su takodjer poklecali pod terorom svoje gospode
i tudjinskog jarma
Ta historijska borba je bila ugušena jer hrvatske selja-čke
snage još tada nisu bile dorasle velikoj zadaći koju su na
sebe preuzele Borba nije bila organizirana po cijeloj Hrvat-skoj
Onda su bili hrvatski seljaci u osnovi osamljeni Jedini
saveznici bili su njim kranjski i štajerski kmetovi — ali i ti
joS ne organizovani Ugušena je bila i zato što je plemićska
vojska bila jača Seljačka je bila brojnija od plemićske ali sla-bo
organizovana nedisciplinirana i skoro nikako naoružana
Hrvatski seljaci za doba Gubca nisu imali ni mogućnosti za
ostvarenje pravilnog programa borbe niti jasne ideologije
I ako ova strana seljačke bune još ni danas nije dovoljno prou-čavana
ipak je sigurno da je Gubčeva ideologija kraj sve
svoje nejasnoće sadržavala mnoge napredne i revolucionarne
elemente kojo smo gore istakli
Ali to opet no znači da se seljaci nisu trebali prihvatiti
oružja — kuko i motike To no znači ni toda buna nije đoni
jela nikakvo koristi Usprkos toga što se nisu ostvarile ideje
seljaka ona je ipak zadala težak udarac tadanjem društve-nom
poredku — foudalizmu i hrvatskoj gospodi koja je posli-je
toga morala pristati na nekoje ustupke Ona je potkopala
ieudalističko temelje poslije čega slijedi cijeli niz što većih što
manjih seljačkih buna i pokreta u kojima se hrvatski narod
dizao u borbu za svoju socijalnu pravicu i nacionalnu slobodu
Na časnim tradicijama hrvatske bune iz 1573 će godine
nastavljena je današnja borba
Ona pred 371 godinu bila je predvodjena po hrvatskom
seljaku Gubcu a današnja po hrvatskom radniku Brozu —
Titi I jednog i drugog postojbina je Hrvatsko Zagorje jedan
i drugi su sinovi hrvatskog naroda — ne hrvatske gospode
nego običnog puka
Pa dok je Gubčeva borba bila skučena u glavnom oko
Hrvatskog Zagorja borba pod vodstvom Broza zahvaća sve
hrvatske srpske i slovenske krajeve Zahvaća cijelu zajedni-ci:
Južnih Slavena Dok je Gubec bio na čelu isključivo hrvat-skih
seljaka Broz je na čelu svih slobodoljubećih slojeva na
roda Jugoslavije koji su odabrali da kao braća živu u jednoj
državnoj zajednici slobodno i bez straha od nesavjesnog tu-djin- a
koji ih je stoljećima držao podijeljene jer je sa tako po-dijeljenim
lakše vladao Dok je Gubec vodio borbu protiv
omraženog feudalizma Tito vodi borbu protiv brutalnog fašiz-ma
koji je sa svojom krvavom čizmom zagazio na zemlju na-su
Dok je Gubčeva lozinka bila "Hoćemo pravicu i život ko
ljudi" — Brozova lozinka je "Smrt fašizmu i sloboda narodima!"
Hrvatski seljak --ne traži danas vraćanje na "stare pravice"
(koje nisu nikada ni postojale) jer zna da su i one za uvjek
propale skupa sa njihovim ekonomskim osnovicama Danas
je svakom hrvatskom seljaku i radniku jasno da svojim tru-dom
i svojom borbom mora najprije očistiti svoju kuću pomo-ći
svom bratu i susjedu da i on to učini pa da onda zajedni-čki
otpočnu novi socijalniji slobodniji i lakši život — život za
kojim teže jedan drugi i treći kroz vijekove
I mi se sa pravom možemo nadati da će današnja heroj-ska
borba naroda Jugoslavije vodjena pod neustrašivim vo-djo- tn
čeličnim radnikom Josipom Brozom biti pobjedonosmja
nego je to bila borba pod Matijom Gubcem 1573 godine Jam-stvo
2a to je: jedinstvo disciplina oružje strpljivost odlučnost
i veliki saveznici širom svijeta kojih nije bilo za vrijeme Gub-ćevo- g
ustanka
Za to u ovim velikim danima — Tebi Gubče veliki muče-nice
neka Je vječna slava A Tebi Tito i ostalim borcima naš
plameni pozdrav i čvrsto obećanje da ćemo i mi pomoći
T
1573 GODINA U HRVAT-SKOM
ZAGORJU
PREMA POVIJESNIM PODACIMA ZA ŠTAMPU PRIREDIO:
MARIJAN KRUŽIĆ
Od seljačke bune pod vodstvom
Matije Gubca pa do danas prošlo
je 371 godina
Bilo Je to u mjesecu veljači
1573 godine kada je hrvatska se-ljačka
buna bila potpuno ugušena
i preko 6000 hrvatskih seljaka
poubijano Biskup Drašković mo
lio je tada austrijskog cara Mak- -
similijana u Beču da mu izda doz-volu
da moie kazniti kako on želi
vodje seljačke bune Svoje pismo
završio je austrijskom caru Mak-imilija- nu
sa ovim riječima: Jed-nog
od njih kojega zovu Gubec ok-runiti
ćemo ostalima za primjer
usijanom Krunom ako nam to va-še
veličanstvo dozvoli" želji bis-kupa
Draškovića i ostaloj hrvat-skoj
gospodi onoga vremena bilo
je udovoljeno Matija Gubec je bio
okrunjen užarenom željeznom kru-nom
i kasnije na Markovom trgu
u Zagrebu rasječen na četiri dijela
Andriju Pasanca najprije su ži-va
nabili na vrteče kolo i potom
rasjekll na četiri dijela Ovakav je
bio svršetak hrvatske seljačke bu-ne
1573 godine
Mjesto Stubica u Hrvatskom Za-gorju
bilo Je glavni logor Gubčeve
seljačke vojske U Stublci je bilo
osim glavno komande i vrhovno
sudište seljačko sudište pod vod-stvom
Matije Gubca Andrije Pa
sanca i Ivana Mugajiča Stubica
je ujedno bila i rodno mjesto Ma-tije
Gubca Kada su hrvatski se-ljaci
kmetovi ustali u borbu za
svoje stare pravice a protiv feu-dalne
gospode bili su prilično
spremni i organizirani da se ogle-daju
sa onda dosta malenom i ne?
discipliniranom plemičskom voj-skom
Iz te spremnosti i gotovosti
hrvatskih seljaka da pod cijenu
svojih golih života pod cijenu ve-likih
žrtava skinu sa sebe nesnos-ni
jaram hrvatske feudalne gospo
de zaključujemo da se je pripre
ma za samu bunu razvijala po jed
nom dobro smišljenom planu po
jednoj strateško-taktičk- oj liniji iz
koje se vidi sposobnost i sprema
hrvatskih seljaka
Prikupljanje i predobivanje se-ljaka
u Gubčevu seljačku vojsku i
za seljačku stvar nije bio teža
posao JoS prije zajedničke i or-ganizov- ane
borbe seljaci su se
protiv svojih plemiča bunili Ne-organizov-ano
i spontano su se bo-rili
i u toj borbi padali Sve što jo
tadfa bilo nužno za povesti jednu
uspješnu borbu protiv gospode je-ste
kako je i sam Matija Gubec
predvidio stvoriti dobar plan ta-ko
da svi seljaci zajednički a ne
spontano stupe u borbu za svoja
prava
Iliji Gregoriču kmetu iz sela
Ribnika nedaleko Metlike bilo je
kao malom stručnjaku povjereno
po rečenom seljačkom vodstvu da
sastavi plan vojnih operacija V- -
li se da je njemu bilo dodjeljeno
još 12 seljačkih kapetana Tla
kojeg je tada stvorio Ilija Gregu
rič izgledao je prema pisanju hr
vatske povjesti odprilike ovako
Za kratko vrijeme nakon su se
pobunili kmetovi Cesargrada 29
siječna 1573 godine i zauzeli taj
grad prikupljati su se počele ve-like
mase hrvatskih seljaka iz Su-sjedgrad- a
Stubice Kerestinca Ce-sargrad-a
Jastrebarskog i ostalih
manjih sela iz ovog područja Tu
je več bila formirana prva selja
čka vojska naoružana raznim
poljodjelskim alatom: vilama mo-tika- ma
sjekirama kosama polu-gama
i tu ili tamo po kojom puš-kom
ili lumbardom koju su bili za-plijenili
prilikom zauzeča Cesar-grada
Bila je to vojska što se ono
kaže od kuke i motike Uredjeno
je bilo tako da jedan dio od osam
do deset hiljada pobunjenih selja-ka
ostane u Stubici a sa drugim
dijelom da se što prije krene pre-ma
Sloveniji i tamo pobuni slo-venske
seljake Gregurićeva na-mjera
je bila da pomoću sloven-skih
seljaka krene u Štajersku i
Korušku i da tamo kod Celja po-čeka
bravarskog radnika sterca sa
njegovim drugovima koji su se ta-kodjer
bunili i napredovali prema
Celju
Drugi dio seljačke vojske imao
je poći prema Krškome pa da na-kon
zauzeča Krškog krene do No-vog
Mesta i preko u Zumberak da
pomoču žumberačkih Uskoka pre-ko
Jastrebarskog Okiča i Samo-bora
dodje u vezu sa glavnom se-ljačkom
vojskom iz Stubice od ku-da
bi svi zajedno krenuli na Za-greb
Treči dio vojske trebao je kre-nuti
dolinom rijeke Save i onda
dolinom Savinje preko Laškoga
do Celja u Koruškoj U Celju se
prema planu imao odvojiti jedan
dio vojske i poći preko Ljubljane
u Istru do mora buneči sve kme-tove
na tom putu Sam Gregurić
bi se bio nakon sjedinjenja selja-ka
pod vodstvom radnika Pavla
šterca vratio iz Celja preko Roga-tice
i onda dolinom rijeke Sutle
u Cesargrad Tu bi se prema Gre-guričev- om
planu sjedinila sva se-ljačka
vojska krenula prema Za-grebu
i uspostavila seljačku vla
du
To je u kratko i prema opisu
hrvatskih povjesničara bio Gre-gurić- ev
plan vojnih operacija Taj
Gregurićev plan je bio neprimljen
na predhodnom sastanku svih vo-dja
pobune u Stubici
Hrvatska i slovenska gospoda
bili su preko svojih špijuna i douš-kiva- ča
obavješteni o planu I ako
nisu znali plan u tančine predo-sjećali
su da grupisanje seljaka
ima nekakvog razloga Hvatao ih
je smrtni strah Obraćali su se
jedni drugima za pomoć a svi
skupa očekivali su pomoć od Beča
Bili su u neizvjesnosti Seljačkim
vojskama priključivali su se mno-gi
redovi seljaka kuda god su pro-lazili
Uspjeh za uspjehom još je
više oduševljavao borbu njihovu
Vojske su se kretale svojim prav-cima
još do sada nesmetano Tu
i tamo bilo je manjih otpora ma-njih
okršaja koje su seljaci sa
lakoćom savladjivali
Gregurić je već sa svojom voj
skom prešao slovensku granicu i
došao blizu same Koruške Plan
Gregurića bio je dobar i promiš-ljen
i prema njemu se napredova-lo
i radilo
I ONDA SU POČELI POKAŽI
Do prvog poraza seljačke vojske
došlo Je u Krškome Pomoću us-kočkog
kapetana Thurna a sa
podkuljenim i prevarenim Usko-cima
uspjelo je plemićkoj vojsci
da hametice potuku seljačku voj-sku
kod Krškoga dana 5 veljače
1573 godine
Računa se da je to bio prvi po-raz
seljačke vojske koji je mnogo
djelovao na moral i disciplinu os-talih
selj&čkih vojska Počela se tu
i tamo gubiti nada Seljaci su za
brinuto slušali o porazu njihove
braće u Krškome
Još se odjek prvog poraza nije
stišao kad već drugi dan to jest
6 veljače slijedi i drugi poraz
Ovaj drugi bio je još katastrofal-nij- i
po nakane i planove seljaka
On je porazno djelovao osobito na
onaj dio vojske koji je vršio svo-je
operacije oko Jastrebarskog
Okića Draganića Kerestinca i Sa-mobora
Prema toj seljačkoj voj-sci
dolazio je Gašpar Alapić sa
-
BLlsHl 1
flfJBJBJjKagL %C L „aSj
BJsLsHsirfsHfl9K£j '
DR ANTE RADIĆ
CIO PREDLAŽE ZAJED-NIČKU
KONFERENCIJU
Vashington D C — Izvršni
odbor CIO je svim prisajedinjenini
unijama preporučio da se u sko-r- oj
budućnosti održi zajednička
konferencija predstavnika radnika
poslodavaca i vlasti gdje bi se
imao izraditi program za medju-sobn- u
suradnju i što veće iskoriš-tavanje
industrijske snage u po-dupiranju
dolazeće savezničke
ofenzive u Europi
Predsjednik CIO Phillip Mur-ra- y
je u vezi toga rekao da bi ta-kav
program bio od velikog inte-resa
za sve koji žele uspješno pro-vodjen- je rata i skoru pobjedu Uje-dinjenih
Nacija nad neprijateljem
Time će se ujedno poraziti poku-šaje
protivnika slobodnog unijsko
pokreta čija je namjera uvesti
takve zakone koji bi razbili rad-ničke
unije i podrovali jedinstva
nacije iza ratnih napora
Samo tijesnom suradnjom i ra-žu
m jeva njem izmedju radnika po-slodavaca
i vlasti biti će do najve-ćeg
stupnja iskorištena industrij-ska
snaga za naše vojne sile koje
će se u skoroj budućnosti suočiti
sa neprijateljskim silama na eu-ropskim
kontinentu
1! ~!l
svojom banskom vojskom koja Je
bila vrlo dobro opremljena Na
sve strane govorilo se da se Ala-piće- va
vojska primiče velikom br-zinom
i da je dobro opremljena
Nekoji su govorili da u AlapićevoJ
vojsci ima i bečkih vojnika koje
da je poslao kralj da pomognu
ugušiti seljački ustanak Do su-koba
je došlo izmedju Kerestinca
i Svete Nedjelje Borba Je bila
oštra i neravna Seljaci oboružani
sa svojini primitivnim oružjem
padali su ko snoplje Toslije bor-be
od nekoliko sati Alapićeva voj-ska
je izašla pobjednikom Dva
sata kasnije stigli su bili i Thuroo-v- i
Uskoci pa su onda zajedno sa
banskom vojskom nastavili tjera-njem
ubijanjem palenjem i plja-čkom
seljaka i njihovih sela Po-lje
nedaleko Kerestinca bilo je
natopljeno seljačkom krvlju Od-zvanjao
je jauk i zapomaganje
seljaka To je bila krvoločna žud-nja
hrvatske gospode da se osve-te
seljacima za njihovu ruku koju
su digli protiv gospode a za svo-ju
slobodu
Treći poraz je doživila sama
Gregurićeva vojska nakon se je
bez uspjeha vraćala iz Koruške u
Hrvatsko Zagorje Poslije neuspje
log pokušaja da se Gregurićeva
vojska sjedini i zajednički nastupi
protiv plemićke vojske da spasi
samog Pavla šterca kojeg su bili
zarobili plemići nakon bitke u Pla-ninama
Na samoj granici Hrvat-ske
blizu utoka rijeke Bistrice u
Sutlu kod Sv Petra dostigla je
Gregurićevu već iznemoglu vojsku
četa dobro naoružanih plemićkih
vojnika i konjanika Njima je us-pjelo
da uz pomoć vjernih kme-tova
u Kumšpergu i Bizelju uda-re
na hrvatske seljake sa dvije
strane Gregurićeva vojska borila
se je hrabro ali nikako nije mogla
odoljeti većoj i svježoj sili pleme-nitaške
vojske koja ju je tu hame-tice
potukla Samom Greguriću i
Gušetiću uspjelo je uteći u šumu
gdje su se dosta dugo vremena sa-krivali
Raspisana je bila i nagra-da
za glavu Gregurića od 500 fo-rinti
Gregurić je znao što ga čeka
dopadne li ruku hrvatske gospode
zato je i pripremao bjeg u Tursku
pri čemu je bio spriječen Malo
kasnije uhvaćeni su bili i Gregurić
i Gušetić i odpremljenl na preslu-šavanje
u Beč U Beču su ih jako
mučili Seljaci su pričali da su im
bečki panduri nokte čupali iz ru
ku palili kose i razbijali im zube
Kasnije nakon pobune povraćeni
su obojica natrag u Zagreb gdje
ih je ban Drašković dao pogubiti
da budu za primjer drugim selja-cima
četvrti i konačni poraz doživila
je vojska Matije Gubca u samoj
Stubici Ban Drašković znao je
tada vrlo dobro da za potući Gub-čevu
vojsku neće biti dostatna sa-mo
banaka vojska koja se tada na
lazila u Zagrebu i okolici pa je
radi bolje sigurnosti povukao je-dan
dio vojske sa granica i ako je
pretila opasnost provale Turaka u
Hrvatsku Za bana Draškovića i za
ostalu hrvatsku gospodu bilo j--5
prečnije ugušiti pobunu seljaka
koji su tražili više kruha i više slo-bode
nego spriječiti dolazak Tu-raka
Prema tome sabralo se tada
u Zagrebu do 5000 banskih vojni-ka
To je djelomično bio veliki dio
vojske pomoću koje je Gašpar
Alapić C veljače potukao seljake
kod Kerestinca i Mokrica Na če-lu
ove vojske postavio je ban-bis-k- up
Drašković svoga zamjenika
Gašpara Alapića i velikaša Matiju
Keglevića Sa tom vojskom krenu-la
su rečena dvojica preko zagor-skih
planina šuma i livada prema
Stubici
Kad je Matija Gubec saznao da
se protiv njega kreće velika ban-ska
vojska spremao se zn odlučan
otpor Prije same bitke n je se-ljacima
govorio da se hrabro drže
i sto bolje bore protiv gospodtke
ojske jer da je došao odsudan
čas Govorio im je da toga dana
moraju pobjedi ti ili umrijeti svi
upozoravao ih je na teške i nepod-nosiv- e
muke koje će čitava poko-ljenja
podnositi ako pobješnjela
gospoda u toj bitci pobjede
Odsudna i historiska bitka hr-vatskih
seljaka protivu gospode
plemića i njihove plaćeničke voj-ske
počela je 9 veljače 1573 godi-ne
Sa dviju strana i divljom vi-kom
navalila je plemićka vojska
na seljake Konjanici igrali su ta-da
najvažniju ulogu na jednoj i
drugoj strani Borba je bila očaj-na
— na život i smrt — borba za
lobodu ili ropstvo Trajala je pu-na
četiri sata bez prestanka Se-ljaci
su se borili protiv banske voj-ske
herojski i nisu odstupali I da
nisu već pri samom koncu bitke
koja Je još tada bila u rukama se- -
ljaka došli Haramije (državna po-- 1
MATIJA GUBEC
Vodja hrvatske seljačke bune 1573
Bjelorusija- -
i njena
STOPU PO STOPU CRVENA
SKU ZEMLJU I NIJE DALEKO DAN KAD ĆE PONOS-NA
BJELORUSIJA I OPET BITI SLOBODNA
TIMOFEJ GORBUNOV:
Moskva (Brzojavno Novostima)
— Prvi januara 1944 navršila se
25 godina kako je bjeloruski na-rod
poslije mnogih stoljeća posti-gao
slobodu i osnovao vlastitu dr-žavu
Osnivanje države bjelorus-kog
naroda bilo je moguće tek po
slije velike oktobarske revolucije
koja je iskorjenila društveno i na
cionalno potlačivanje i stvorila os-novu
za dobrovoljni savez svih na-cionalnosti
u Busiji
Od prvih dana njezinog postoja-nja
kao nezavisne države Bjeloru-sija
je ušla u bratski savez sa Bu-sijom
Ukrajipom i drugim sovjet-skim
republikama
Bjelorusija nebi bila u stanju
braniti svoju nacionalnu nezavis-nost
od imperijalističkih susjeda
kad veliki ruski narod nebi pružio
svoju bratsku pomoć Najvažnija
faza borbe bjeloruskog naroda za
državni opstanak je bila povezana
sa državnim vodjama Lenjina i
Staljina koji su se lično zauzimali
granična vojska) u pomoć banskoj
vojsci sigurno bi bili seljaci dobili
bitku Ali sa pojavom i nastupom
Haramija počeli bu seljaci uzmi-cati
i konačno bježati glavom bez
obzira dok su ih konjanici proga-njali
i nemilosrdno sjekli mačevi-ma
Tek vrlo malom broju selja-ka
uspjelo je pobjeći u planine
dok su ostali pali ili bili zarobljeni
I tako su završene vojne opera
čije seljačke vojske koje su traja-le
prema historičarima nekih 12
dana Točan broj učesnika u buni
se nezna Nekoji historičari tvrde
da ih je bilo 60000 drugi 40000
treći 20000 Zapravo nezna se
Poslije toga nastao je onaj
brarani i divljački pokolj seljaka
Nastala je ona sramna osveta hr-vatske
gospode nad hrvatskim
kmetovima To divljaštvo je bilo
tako okrutno i tako strašno da je
i sam tadašnji austrijski car Mak-similij- an
strahovao da će hrvat-ski
seljaci iz očaja bježati preko
granice u Tursku da kod tudjina
traže zaštitu Kadi toga je on i in-lerveni-sao
kod pobješnjele hrvat-ske
gopode i rekao im da popu-ste
Borba hrvatskih kmetova 1573
godine je bila borba protiv feudal-ne
gospode koja je vladala naj-okrutnijim
feudalnim melodarri
da se održi na vlasti To je bila
borba za pravicu za zemlju za
slobodu borba protiv terora i zlo-činaca
koji su hrvatskog seljaka
smatrali nižim od psa
Od onda pa do danas naredalo
se 371 godina Kroz sve to vrije-- 1
me hrvatski narod podnosio je
neopisive muke Borio se i u borbi
padao osamljen i neorganizovan
Stvarno ta borba još ni prestala
nije Buktila je nekada jače ne-kada
slabije — ali je buktila ne-prestano
sve do dana današnjega
I tamo gdje je 1573 prestao
Matija Gubec danas 371 godina
poslije nastavio je njegov zem-ljak
njegov susjed Josip Broz —
Tito Onakvim oduševljenjem i
požrtvovoošću sa kakvim su pc
hrvatski seljaci borili pod vod-stvom
Matije Gubca bore se danas
hiljade hrvatskih seljaka i radni-ka
rame uz rame sa svojom srp-skom
i slovenskom braćom pod
vodstvom svog maršala Josipa
Broza — Tke Oni se bore za svo-ju
slobodu za svoju zemlju i za
svoje pravo Bore se protiv fašiz-ma
tog povampirenog feudalizma
Prema tome današnje herojske
borbe našeg naroda protiv fašisti-čkih
okupatorskih sila — protiv
hrvatske srpske i slovenske pok-varene
gospode i izdajnika — na- -
stAvalr Kti hni-t- u ltniu fa UA nrifo
371 godina započeo Matija Gubec
njena borba
sloboda
ARMIJA OSLOBADJA BJELORU
za formiranje bjeloruske republi-ke
Neprijatelji su učinili mnogo po-kušaja
da spriječe osnivanja bjelo-ruske
republike pokušavši zauzeti
njezinu zemlju gradove i sela i
tako porobiti bjeloruski narod U
1918 godini njemački imperijalisti
su napali Bjelorusiju Narodna re-publika
se junački borila protiv
ofenzive Kajzerove armije
Tako je ruski narod došao u po-moć
bjeloruskom narodu koji ee
odupirao njemačkim invazorima
Ujedinjenim silama Crvene Armi-je
partizana i sveg radnog naroda
Bjelorusije bili su poraženi nje-mački
invazori i istjerani iz bjelo-ruske
zemlje
Na prvi januara 1919 godine
izdan je manifest kojim je progla-šena
Bjeloruska Sovjetska Socija-listička
Republika Mirni radnici i
seljaci Bjelorusije bili su medjutim
brzo opet napadnuti po invazori-ma
Veleposjednici Poljske organizi-rali
su tri kampanje protiv mlade
sovjetske republike Cilj poljskih
veleposjednika je bio da se po mo-gućnosti
domognu bjeloruske zem-lje
da izrabljuju zemlju i seljake
Opet je Rusija došla u pomoć Bje-lorus- iji
Ofenziva Poljaka je obus
tavljena Crvena Armija je zadala
niz teških udaraca bijelim garda
ma Poljske i bila je spremna da
im pruži nove udarce Tako su po-ljski
vlastodršci bili prisiljeni aa-traž- iti
mir od sovjetske republike
Na 20 oktobra 1920 potpisan je
mir sa Poljskom u Rigi Ugovor
u Rigi bio je važna pobjeda za bje-loruski
narod koji je pomoću dru-gih
bratskih sovjetskih naroda ob-ranio
svoju nacionalnu nezavisnost
i slobodu
Nakon su poljske bijele garde
istjerane iz Bjelorusije narod je
prešao na mirnu izgradnju zemlje
i života Tokom godina sovjetske
vlasti učinjen je ogroman posao u
Bjelorusiji Porasli su gradovi
mnogo bolji i bogatiji izgradjene
su nove tvornice razne industrije
Industrijska proizvodnja republike
porasla je za 23 puta prema pro-izvodnji
1913 godine Organizirani
su cijeli ogranci nove i moderne
industrije
Porastom moderne industrije
proizvodilo se u velikom broju po-ljoprivredno
orudje Hiljade trak-tora
kombanja i desetke hiljada
drugih poljoprivrednih mašina
olakšalo je rad bjeloruskih farme-ra
Uzgajanje blaga na kolektiv-nim
farmama je svake godine bilo
bogatije i posjedi farmera su se
povećavali životni stupanj naroda
Ju gradovima i selima se svake go--
dne popravljao
Kroz ovo vrijeme je nacionalna
kultura umjetnost i literatura
mnogo napredovala Organizirano
je 26 viših škola 13000 osnovnih
i srednjih škola u republici koje
je posjećivalo preko dva milijun
djece i omladine
U republici su izgradjena 23 ka-zališta
i opere preko 1000 žaba-višt- a
priličan broj muzeuma par-kova
i naročitih igrališta za dje-cu
Oni gradovi koji su ostali pod
petom poljskih veleposjednika su
naišli na drukčiju sudbinu Dugih
dvadeset godina narod zapadne
Bjelorusije je živio samo sa jed-nim
mišljenjem i sa jednom že-ljom
— da odstrane zamraienu
granicu kojom su ih poljski vele
posjednici umjetno odjeliti od nji-hove
braće u Sovjetskom Savezu
Konačno je dugo očekivani čas
došao U septembru 1939 Crvena
Armija je na volju sveg sovjetskog
naroda oslobodila radni narod Za-padne
Bjelorusije i Zapadne Ukra
jine od jarma poljskih tlačitdja
Narod Bjelorusije je sam odlu
čio o uspostavi svoje države Na
(Prenos na tr 4)