Nase Novine, October 31, 1985

              'ПУ%~ Ц-- 4 ј,=Г S1 -- "(! lls-B-i- ,!"
јА'Ч
'?
f:
NOVE
PREXPLAXE
Kampanja novih pretplata
na"Nase novine" sporo napreduje.
U kampanji su stupile jos dve nase
saradnice Ana Durovic iz Detroita
i Nada Arar iz Hamiltona.
TABELA AKTIVISTA
1) Ljuban Vukic (Victoria)
2) Viktor Arar (Hamilton)
3) Mirjana Sarkotic (Toronto)
4) Sofija Hering (Toronto)
5) Pero Kovacevic (Windsor)
6) Slobodan Krackovic (Hamilton)
7) Osman Mujicic (Vancouver)
8) Vera Filipovic (Toronto)
9) Frank Kuhar (Welland)
10) OlgaZecevic (Detroit)
11) John Severinski (Welland)
12) Boza Siftar (Windsor)
13) Vojin Grbic (Toronto)
14) Danica Hozijan (Montreal)
15)Jelena Gavrilovic (Toronto)
16) Mate Oreskovic (Vancouver)
17) Milan Miric (Montreal)
18) Ana Durovic (Detroit)
19) Nada Arar (Hamilton)
Sami se pretplatili
Ukupno
Ukupno
TABELA GRADOVA
Toronto Ont
Victoria, B.C.
Hamilton, Ont.
Windsor, Ont.
Vancouver, B.C.
Welland, Ont.
Montreal, Que.
Detroit, Mich.
Sami pretplatili
Ukupno
#$tf00#tf#WW#Wtf$
Gaso iugosovensuh selietuta nittvovvh
potomaka Severnoamenckom kontmentu.
Published every Thursday YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC Spadina
Ave., Toionto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK- - Prof. Adea Poanccc
SEKRETARI BoiidarPavkovvciSorviaUermg,
BLAGAJNIK: AnkaNoiuuc
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK- -
Vladislav Gaeic
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM- - Sljepan
MvoSc, prof. Ivan Dolenc, Darnel Pixlades,
3eena Gavnlovic.Pero Kovafcevc,BataBattfc,
Mike Grbvc, Шепко Popovlc.
DOPISNICI: Pro?. Vladimir Tomovlc, (Uni-versity
Chathannes), Anion Koslelac
(Welland), Dusan Putnlk (Chicago), Boia
Spatek (New York), Frank Fudunc (Vancou-ver),
Josip Slanlc-Stanvo- s (Rim, Italija), Lepa
Teofanovvc (Remacheid, Zap Nemacka),Mra
Strbac (Panz, Francuska).
DOPISNICI JUGOSLAVIJE: Mlrko
Markovlc, Luka Markovlc, Petar Kurtlc, Mllos
Kondlc, Aleksandar Clrlc, Strahlnja Malellc,
Novlca Wvllc, prof. Dusanka Llfelna I Nikola
DTenovac.
IZDAVACKI SAVET: Vojln Grblc, Joslp
Kovatlc , Stanko Mudieka , Kalarlna Kosllc , Ш-len- a Вогс, Ana Durovic , Lepa Bainovlc , Borl-sl- av Weskovlc, Koiallla Dlvlakovlc. Duro
WLaljkovlc, Ivan Prlbamc, Mile Baljak, lllja
Bubalo, Pavao Badmanlc, Ostoja Kovacevic,
Viktor Arar, Dusan Stanar, Mllljan Petrovlfe,
John SeverlnskA, Mate Slaus, Martin Karava-nlc- ,
Srdan Bodlc, Peko Dmltrovlc, Mlllca
Mlucbln, Gerlacb, Leo Baclcb. Bosko Mla-denovl- c, Mllos Vuktevlc, 3oslp Suljlc, Budl
Gregoras, Stanko Bolf, Joslp Gabre, Aca Pe-trovlf- e.
Subscription: $35.00 year. (First Class
Mail extra). Single copies cents. Adverti-sing
rates on request Second Class Mail Re-gistration
NO. 0378.
Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"Nase novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata
iznosi $35.00 godisnje, pojedini primjerak
centi. Cjene oglasa zahtjev. "NaSe novine"
nasljednik "Jedinstva", kome su pretho-dil- i
listovi "Novosti", "Srpski glasnik"; "Edi-nost- ", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba",
i "Narodni Glasnik" i drugi naprcdni li-stovi
koji su prethodili u Sjedinjenim
Drzavama.
Bedakclja odgovara га ncpotplsane mate-rljal- c. Potplsanl clancl Izraiavaju mlslienjv..
autora. Dopisv se ne vracaju.
#################j########
95
5
3
332
43
14
57
1) 12
2) 9
3) 9
4) 4
5) 3
6) 2
7) 2
8) 2
se 14
57
na
by
119
of St.
IZ Dr.
A.
per
75
119
75
na
su
kao
mu
'►
'►
'►
►
►
►
::
i
i
I
!!
MIL
iS i V Si!
druzenje Dugoslavena u
Amsterdamu otvara sirom
vrata rnladima, all se zasad
oni nedovoijno odazivaju. Sne-ian- a
Mirjanic, Goran Do-slja- k, Zorana Stojanovic,
Uasmina Mesic, Gmilija jova-novi- c, Dobrica Stojanovic,
Ozren Didovic, Arina Puaag,
Hasan Huseinovic i neki dru-gi
redovito dolaze, ah su svje-sn- i
da ih jos mnogo vise pro-vo- di
vnjeme izvan kluba, do-saduj- uci
se, jer ne znaju sto
bi sa sobom. Napravili su pro- -
os tale
(Snimio:
ga
poceti pfovoditi
svi
li i
vise
za aktivnosti
U nekim americkim listovima objavljeno je da je
predsjednik Reagan u svojim mladim holivudskim dani-m- a
bio informant FBI.
FBI (Federal Bureau of Investigation - Savezni istrazni
ured) americka je kriminalisticka i politicka policija. Osnova-n- a
je 1908. godine u Washingtonu i formalno je podredena
ministarstvu pravde. Na pocetku je ime glasilo - Bureau of
Investigation (Istrazni ured), a od 1935. godine nosi danasnje
irne.
Dvije su glavne aktivnosti FBI opca istrazivanja i ope-racij- e
sigurnosti, cime je obuhvacena i borba protiv spiju-naz- e, sabotaze i subverzivnih aktivnosti u Dan nakon
japanskog napada na Pearl Harbour prosinca 1941) FBI
je, primjerice, uhapsio oko 1700 potencijalno opasnih i ne-prijateljstv- ima
sklonih osoba, o kojima su godina
sakupljane informacije.
U sklopu McCarthyjeva na vjestice i FBI je pri-kuplj- ao
informacije o komunistima ili simpatizerima komuni-st- a
u SAD, pa tako i u Hollywoodu.
Sjediste FBI je u Washingtonu, odakle se koordiniraju
sve akcije diljem SAD, a tamo su smjesteni i laboratoriji FBI
za kriminalisticka istrazivanja, kartoteke, dosjei i otisci prstiju.
Prvi susret Marxa i Engelsa
polovinom studenoga 1842. u
Kolnu, nije bio suvise srdacan.
Marx, tada urednik Rajnskih
novina drzao je mladog En-gelsa
za pripadnika berlinskih
slobodnih, grupacije s ko-jo- m je upravo raskinuo. Dvije
godine kasnije dva velikana
revolucionarnog radnickog
pokreta ponovo su se srela u
Parizu i toliko zblizila da su do
kraja zivota ostali prijatelji i
suborci, povezani neraskidi-vi- m
nitima idejnih i zivotnih In-tere-sa.
Poslije pariskog susre-t- a
u svom prvom pismu Mar-x- u,
a bit ce ih 1567 u cetrde-setogodisnje- m
razdoblju dru-govan- ja,
Engels je vec otkrio
svoje sklonosti:
Sad zboaom. draai moi . koi' Je ali je En- -
Karl i 5tn ia toe gelsnaipnsniie sudielovao u
f-r- rfi wtw WItWMIVl 44 IVU — " nisam bio onako raspolozen i
onako se osjecao covjekom
kao onih deset dana koje sam
proveo kod tebe. .. Susreti s Marxom odredili
su zivotni put Friedricha En-gelsa,
tog velikana ljudske mi-s- li
koji je, uz svog prijatelja,
utemeljitelj modemog socija
lizma i rin kraia nstan rAvnln.
cionar posvetio 6e™ sv[edoce
radnicke diela: ideologi
renje novog, pravednijeg dru-stv- a
i prevladavanje klasnih
odnosa. Engels umro ko-lovo- za
1895. u Londonu,
Lenjinovim rijecima, kao
savjetnik i rukovodilac
evropskog proletarijata poslije
Marxove smrti.
Mladi se Engels zarana
upoznao s liberalnim idejama,
osobito s mladohegeiijanskom
kritikom religije, nije mo-ga- o
prihvatiti trgovacko za-nima- nje
tradiciju
svoje bogate obitelji. Umjesto
mira i obilja u sredenoj gra-dansk- oj
sredini, odabrao
stalnu borbu pobjedu poni-zeno- g
proletarijata. surad-nj- e
s Marxom proistekla ra-zra- da
novog dijalektickoq i hi- -
storijsko-materijalistick- og
Privuci i --
sterdamu
gram i plan rada planiraju
od jeseru kad
se vrate s odmo-ra- .
Hoce time privuci zain-teresira- ti
svojih vrsnjaka
kojima se bave,
SAD.
(7.
prijasnjih
lova
nedrich
Friedrich Engels
Uskoro se na kla-sn- e
borbe pojavio i poznati
Manifest partije
napisao Marx
nii ctnriio "--'
religijsku
pozornici
komumsticke
stvaranju tog izuzetnog doku-ment- a
u kojem izlozena
osnovna gledanja komunizma
povijest, moderno drustvo,
komunisticku partiju i krajnje
ciljeve revolucionarne borbe.
zajednickoj teoretskoj
djelatnosti s Marxom Engels
je stalno sudjelovao bilo kao
koautor, bilo kao samostalni
koji je sve sile Pisa? ? broj
borbi klase za ostva- - na Njemacka
je 5.
pre-m- a
jedini
pa
ni
ni
je
za
Iz
je
po
su
na
U
ja, Sveta porodica, Anti-Diihrin- g,
Porijeklo porodice,
privatnog vlasnistva i drzave,
i mnoga druga. Njihova os-novna
misao, prl cemu su je-da- n
i drugi dali veliki zajedni-ck- i
doprinos, sastoji se u tome
da se kapitalisticki nacin
proizvodnje moze negirati sa-m- o
proleterskom revolucijom i
uspostavljanjem socijalizma
pri cemu je radnicka klasa
glavna snaga tog korjenitog
preobrazaja drustva. Engels
je dao i izvanrednu analizu dr-zave
pokazavsi da je ona pro-du- kt
historijskog kretanja, da
nastaje u doba nastajanja kla-sa
i da ce razlog njena opsto-janj- a
prestati s nestajanjem
klasnog drustva.
Poslije Marxove smrti Frie- -
gleda na sviiet koii s diialekti- - drich Engels je sve do po
ckom metodologijom i povje-- sljednjeg dana ulagao sve sile
snim sagledavanjem svega sposobnosti za razvitak i po- -
zbivanja tvori osnovno obilje- - bjedu novog, marksistickog
zje marksizma. pogleda na svijet
grupa mladih u Udruzenju Jugoslavena u Am-- D
Nikolic)
godisnjih
vidjet ce se, ah u svakom slu-caj- u
valja im pomoci da ustra-j- u
i uspiju. Mladi su i ambici-ozn- i
pa ako ih i nema mnogo,
bucni su da ih svi cuju.
Durica NIKOLld, Amsterdam
UPRKOS OBECANJA
VLASTI
I
Ali tri
—
Buto, je u kucni
koji bi, prema
da traje 90 dana.
nije
za§to je cerka
Ali Buta
i danas licnost
u kucni
se, da su
tome njene
da se hitno
ukine i ocene o
i
Jake straze
su oko njene kuce i
joj je da bilo koga u po-set- u.
Buto (na slici u
gde je naden mrtav njen
brat) stigla je u posle
20. da bi
svog brata
Buta. rezima su
tada da nje nece
mere, ali su je
da ne
sina.
OD
- i
americki top narednik York, oruzje
za 21. zaSutio je prije nego li je
ispalio prvu, pravu granatu.
Yorka bilo je
proslog u a
je bio sam sef Caspar
koji je dosad bio po
svojoj daljem
amerifike armije, nego po
oruija.
Ocito teSka srea, je
naciju da narednik York mora biti
da takvu odluku nije lako doni-jet-i, jer je u njega do sada ulozeno gotovo
dvije dolara, ali da je to bolje
uraditi prije nego odu jo§ tri nove
nije samo u novcima
nije nikada izrazavao sklonost
da stedi americku On
to ne cini ni ovaj put je druga
stvar. Narednik York, ponos
i uzdanica
se za misiju ko-j- a
mu je da stiti frontu od
naleta aviona,
a raketa-m- a
Projekt je krenuo prije sest godina i no-- vi
top, koji bi trebalo da se okrece na oklo-p- u tenka M-4- 8, dobio je ime
Yorka, vojnika u
SADn
„cvrstoj llnljr
1. IX -G- eneral-ni
sekretar CK KPSS Mihail Gorba-fio- v
izjavio je u intervjuu
tjedniku „Time" da 6e
Атепбке Drzave na samitu u Zenevi
ostati pri svojoj „cvrstoj liniji", oce-kuju- di
da samo SSSR ucini neki ustu-pa- k.
„Cini se kao da je na-prav- io
scenario za „теб" nekakvih
imajudi
u vidu samo jednu misao: kako
najbolje zadati vjest udarac
i dobiti ekstra poen u toj rundi" -r-ekao
je Gorbacov „Time"-- u za koji
ap kaze da je njegov prvi intervju
zapadnoj Stampi od kada se nalazi na
vodecoj funkciji. „Time" je prvo
dobio odgovore na pismena pitanja, a
zatim je nekonko njegovih urednika
s u kancela-rij- i
u Kremlju.
Mihail Gorbacov je u ovom inter-vjuu
joS jednom osudio Reaganov
plan o
inicijativi u kozmosa i dodao
da ,,rat
prepreku super-sila- ,
yko se Reagan ne odiekne tak-vi- h
planovrf.
ATVOEENA BENAZIR BUTO
Lider pakistanske opozicije, cerka obesenog premijera
Zulfikara bice u kucnom pritvoru meseca.
ISLAMABAD, Tanjug Predsed-nic- a Pakistanske stranke (PPP), Be-nazir
stavljena pri-tv- or
izjavama predstav-nik- a
vlasti, trebalo
Zvanicno pruzeno objasnjenje
bivseg premijera Zulfi-kara
(obeSenog aprila 1979.),
sigurno najuticajnija
opozicije, stavljena pritvor.
Pretpostavlja medutim,
doprinele izjave protiv
sadasnjeg rezima, pozivi
vanredno stanje "po-tlaceni- m siromasnim stanovnicima
Pakistana". policijske po-stavlje- ne
zabra-njen- o
prima
Benazir Kanu,
Francuska,
Pakistan, 18-me-secn- og
izgnanstva avgusta
organizovala sahranu Sah-nava- za Predstavnici
obecavali protiv pre-duzim- ati nikakve upo-zorava- li
"preterano politizuje"
sahranu najmladeg Butovog
СУуууууууу
Pogubljen narednik York
DOPISNIKA TAN1UGA
WASHINGTON Najskuplji najeuve-nij- i
stoljece,
Pogubljenje narednika
ponedjeljka Washingtonu, eg-zeku-tor
Pentagona
Weinberger, poznatiji
groznicavoj privrzenosti
naoruzavanju
otpisivanju postojeceg
Weinberger obavije-sti- o
pogubljen,
milijarde
milijar-de.
Problem, medutim,
Pentagon,
budzetsku blagajnu.
Posrijedi
donedavno
americkog modemog naoruia-nja- ,
pokazao neefikasnim
namijenjena-- .
neprijateljskih niskoletecih
posebno helikoptera naoruianih
narednika
najhrabrijeg amerifikog
rWSrWSSrVSSSSrWSrW
WASHINGTON,
americkom
Sjedjnjene
Washington
politidkih „supergladijatora",
protivni-k- u
razgovaralo GorbaSovom
tokozvanoj strateskoj obram-beno- j
zviiezda" predstavlja nepre-mostiv- u
pregovonmd
Buta,
prvom svjetskorn ratu. Posao je dobila po-zna- ta tvrtka Ford Aerospace and Com-munication
Corporation.
U meduvremenu, uz utrosak od 13 mili-jar- di dolara, obavljena su velika istraziva-nja
i proizvedeno je 65 skupih i suvreme-ni- h oruija Rije6 je zapravo o nekoj vrsti
lako pokretnog tenka, koji nosi dva pro-tuavions- ka topa od po 40 mm. Oruije je
opremljeno radarom s borbenog aviona
F-1- 6, ima dvije atene, od kojih jednu za
trazenje pokretnih ciljeva, panoramifian
periskop, oklopnu kabinu, laserski nisan,
kompjutor i tko zna sto sve jo§.
Narednik York koji su pripremali za
nekakav novi rat, iznevjerio je svog ime-nja- ka iz rata od prije sedam desetljeca.
Njegov radar, uz svu elektroniku, nije u
stanju otkriti niskoletede ciljeve, cak ni
sporo letede helikoptere. Njegovi topovi,
pravljeni s dometom od cetiri kilometra,
pokazali su se kratkim za oko 2000 me-ta-ra
A osim toga nisu pokazali ni neku
preciznost u gadanju, niti dovoljnu brzinu
u iznenadnim situacijama
Pentagon je dugo cranio i hvalio pro-jekt,
ali sada je morao dici ruke od njega
U kongresu i u javnosti ta je odluka po-zdravlj- ena ali je pokrenula i jedno drugo
pitanje, ono koje se ovdje u posljednje vri-je- me
sve cesce cuje: trosi li Pentagon go-le- me novce kojima raspolaze kako treba
je li kontrola dovoljna, posluje li se Stedlji-vo- ?
BORISLAV LAUC