Nase Novine, November 04, 1981

              It -- Г V- - V. IS
Ivan Pribani
i
Bk
'J't
Na slici: Toni Ruzi5, Stjepan MioSi6 i Ivan Pribanic
U toku cele protekle
nedelje, vidali smo svakoga
dana u redakciji, Ivana Pri-bani- ca,
iz Vancouvera. Ivan
je boravio u Torontu iz
fam ilijarnih razloga, a
sasvim je prirodno da je
najvise vremena provodio sa
nama, u redakciji, i van nje.
Sve sto mozemo reci sada je
da nam je neobi6no zao sto
ga vise ne vidamo svaki dan.
Kad god on dode cini nam se
da je oduvek ovde.
Treba li ga predstavljati?
Stariji pretplatnici svi znaju
ako ne licno, bar su 6uli, za
starog aktivistu i borca za
radnidku klasu i naprednu
stampu. On je jedan od
zasluznih aktivistaza Sirenje
na§eg lista, od njegovog
osnivanja 1931. godine.
Na nase veliko zadovolj-stv- o,
Ivan je u dobroj fiziCkoj
formi, zdravlje ga dosta
dobro sluzi, pa 6emo jo§
dugo vremena, nadamo se,
beleziti rezultate njegovog
drustvenog rada. Njegova
opSirna biografija takode ce
Sjecanje oa 0
I
Bolno je nase sjecanje na
30. septembar, na taj za
nas nesretni dan kad se
navrsava 4 godine od kada
je poginuo nas nikada
nezaboravljenTata -- od
necovjecne i erne ruke, na
ulici Vancouvera.
Nasa premila Majka je
poginula u Jugoslaviji u
automobilskoj nesreci 10.
februara 1980.
Ta dva tuzna dana ozalo-stil- a
su nas dok budemo
zivi. Neka je vjecna slava i
hvala nasim Vladimiru i
Helen Sovilj za sve sretne
dane koje smo proveli sa
njima. Oni su uvjek u nasim
mislima.
Ozaloscene kcerke,
Jovanka, Marta, Olga, i
Angelica. Za uvjek ozalos-ce- ni
roditelji: John i Marta
Popovich, sestra Angelica i
familija.
RITE SVOJi
lb&? 4631
biti zabelezena na stranama
"Nasih novina". Mislimo da
je jos rano za to, jer je Ivan
jos uvek veoma aktivan u
drustvenom radu.
Boravak Ivana Pribanida u
Torontu koristio nam je
mnogo. U redakciji je obav-Ijen- o
vise razgovora sa njim
o prilikama u Vancouveru,
ispitivane su mogudnosti za
razvijanje intenzivnije
saradnja izmedu nasa dva
grada. Poznato je da je
Vancouver "nasa desna
ruka", decenijama je bio
predvodnik u Sirenju
napredne stampe, pa tu
svetlu tradiciju i danas
neguje.
Zahvaljujemo se drugu
Pribanicu na njegovoj pozrt-vovano- sti
za opstanak i
sirenje Isita.
Pri rastanku sa njim,
uputili smo srda6ne po-zdra- ve
svim naSim drugo-vim- a,
pionirima napredne
stampe u Vancouveru.
K. Kostic
Vlad
ovilj
ЈП1 1 ®
SJECANJE
Stovani druze urednide:
Vreme je da se i ja javim sa
par rijeti, da yam pozelim
uspjeSnu proslavu 50.
godi&njice, novdanom
doznadicom od $50.00 — za
fond dolar za svaku godinu.
Pretplatnik sam od prvog
broja napredne Stampe u
Kanadi. Sjedam se kao
danas, njenih робе-tak- a.
Biloje to 1931. godine.
Jednog hladnog i sneznog
jesenjeg dana, sreo sam u
prolazu, davno ve6 poginu-lo- g
u Spanskom ratu, Tonija
Babi6a. On mi predlozi da se
sklonimo negdje sa snijega.
Ja mu predlozih da svratimo
u kafanu na ca§u pive, ali on
odbi, fekavSi da mu se ne
pije i da ne voli idi u kafanu.
Stall smo u zaklon od
snijega u predvorje hotela i
on ispod kaputa izvadi
novine, samo cetiri Stam-pan- a
lista i to samo sa jedne
strane. Rece mi da ako mogu
prodati svaki primjerak po
pet centi. Ja sam mu odmah
platio svih sest primjeraka
sto mi in je dao i isto ve6e
sam sve prodao. Danas je
samo jos jedan drug na
zivotu od svih tih kojima sam
prodao prve primjerke
napredne stampe. To je
Josip PeSut, koga znamo
pod nadimkom "Joja".
Zatim je робео redovno
izlaziti list pod imenom
"Borba" i ja sam istom
drugu Toniju dao pet dolara
za pretplatu i fond. I nakon
toliko proteklih godina,
ostao sam vjerni pretplatnik
napredne Stampe. I kada su
bila najteza vremena — eko-noms- ka
kriza i progoni —
nisam ni ja, kao ni drug!
drugovi, napu§tao novine.
Ostala su sada samo sje-dan- ja
na te teske dane.
Primite najljepSe pozdrave
svi koji radite na uredjivanju
i u upravi lista, kao i svi
citaoci.
George_Sarich
Vancouver, unt.
U okvdru 30. godiSnjice postojanja i djelovanja Mati-c- e
iseljenika Hrvatske, mnagim nasim istaknutim
iseljenicima prilikom 'OVOgad'iSnje posjete игибепе su
zahvalnice i povelje za dugogodiisnji rad i neseibicnu
aktivnost u iseljenistvu i povezivanju nasih 'iseljeni-k- a
sa Starim krajem. Tako nas je 15. 7. ove godine
posjetio i nas dugogodisnji prijatelj i suradnnk, aiktiv-- ni
d zas'luzan 61an Hrvatske 'bratske zajednice iz
Pittsburgha — STEVE DEVUNICH. Iako je prevalio
osamdesetu godinu zivota obisao nas je u nasem Do-m- u
igdje se zadrzao u duzem razgovoru. Tom prilikom
predsjednlk MIH Vranjican predao je Devunichu Po-vel- ju
Matice, £esttitajuci mu na njegovoj velikoj i
plodnoj aktivnosti i radu u HBZ.
— Ddrnut sam ovom paznjom — xefkao je Steve De-vuni- ch
— i stavit cu ovu Povelju u okvir, u svojoj
ku£i. Ona ce me podsjecati na one dane kad sam jos
bio u snazi da se foavlm drustvenim radom. Ne volim
popularnost, nagrade, priznanja, pa ipak, drago mi je
da ste me se vi ovdje, u Matici, u mom Starom kraju,
sjetili . . . Drago mi je i popri6ati sa starim prijatelji-m- a
i upoznati novije clanove Uprave Matice. Cestfi-ta-m
od sveg srea svima u Matioi 30. godisnjicu rada.
Posebno mi je milo cestitati takoder urednicima £a-sop- isa
Matice na l'istu koji vec izrtazi 30 godina.
September 23, 1981, NASE NOVINE --3
I Antiratna osjecanja
Budimpesta — Ovdje je odrzano zasjedanje
Biroa Medunarodne federacije boraca pokreta
otpora na home su sudjelovali delegati iz viSe od
20 evropskih zemalja. Bila je zastupljona i
Jugoslavia.
Skup je робео svedanom sjednicom kojom je
obiljezena 30 godiSnjica postojanja ove najvece
evropske boradke organizacije.
Borci Evrope duboko odani idealima pokreta
otpora i zabrinuti opasnim zaostravanjem medu-narodne
situacije, posebno daljnim usavrSa-vanje- m
i proizvodnjom nuklearnog oruzja, slozni u
svojim antiratnim osjecanjima, dogovorili su se
da jos odluinije nastave aktivnost u obrani
slobode i mira, narodito u obustavljanju bjeso-тибп- е
trke u naoruzavanju koja svijet vu6e u novu
ostru katastrofu.
Posebnom rezolucijom, osudeni su najnoviji
teroristidki ispadi koje ekstremni elementi u
nekim zapadnim zemljama poduzimaju kao
najamnici reakcije koja tezi da onemoguci
Slobodan i demokratski razvoj. Zamjerajuci zbog
tolerantnosti vlasti prema ovim neprijateljima
sigurnosti i povjerenja medu narodima, Biro je
zatrazio ostro kaznjavanje ovih ziodinadkih postu-pak- a.
a v
LISABON — Usprkos
tvrdnjama juznoafrickog
generalstaba da su se trupe Juznoafricke Republike
(JAR) povukle iz Angole,
agresija ne prestaje. Agen-cij- a
Reuter, prenoseci iz
Lisabona saopcenje angol-sko- g
ministarstva obrane,
navodi da su juznoafricke
invazione snage napredovale
vise od 110 kilometara
UMRO MARJAN
DORIC
Primili smo tuznu vest da
je umro nas drug i prijatelj
Marjan Doric, Pionir jugo-slovens- ke napredne
stampe i pokreta u Kanadi.
©
ш
жтишдаивЈЕЖНТ
duboko u teritorij Angole i
okupirale devet angolskih
gradova.
Reuter prenosi svjedo-cenj- a
i nekolicine stranih
diplomata, akreditiranih u
Luandi, koji su posjetili grad
Cahamu (Kaamu) oko 200
kilometara u unutra§njosti
zemlje. Diplomat! su, kako
su kasnije sami izjavili,
naiSli na grad potpuno srav-nje- n
sa zemljom u kojem
osim stanovitog broja
angolskih vojnika i milicije
nema drugih znakova zivota.
Poslije zestokih napada iz
zraka i bombardiranja preziv-jel- o
stanovni§tvo Kaame je
evakuirano i uklonjeno s
puta agresora koji nastupa
uz pomoc snaznih oklopnih
jedinica i avijacije.
Ш ill'M Ц" шттш.
ш " ' - шШш
Ш-- vi ,ч. 11!ШШШжшШ&!Ш.
, .,ак!.'Л1 uHf,
15 I.X t ..' ' (' t'i I'Al'iru
Predsjednik MIH, Vanja Vranjican, predaje Povelju Matice
uglednom iseljeniku Stevu Devunichu iz Pittsburgha, Pa, SAD.
Vjerno pratim taj casopis, a evo, koristim i ovaj po-sj- et
Matici da otonovim svoju pretplatu.
Steve Devunich s velikom je skromnoscu primio za-sluz- eno
priznanje Matice, a nama ostaje da mu i
ovom prtlilkom poru£imo da je ova Povelja zaista
u — pravim ru'kama. (M. G.)