000332 |
Previous | 3 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
It -- Г V- - V. IS Ivan Pribani i Bk 'J't Na slici: Toni Ruzi5, Stjepan MioSi6 i Ivan Pribanic U toku cele protekle nedelje, vidali smo svakoga dana u redakciji, Ivana Pri-bani- ca, iz Vancouvera. Ivan je boravio u Torontu iz fam ilijarnih razloga, a sasvim je prirodno da je najvise vremena provodio sa nama, u redakciji, i van nje. Sve sto mozemo reci sada je da nam je neobi6no zao sto ga vise ne vidamo svaki dan. Kad god on dode cini nam se da je oduvek ovde. Treba li ga predstavljati? Stariji pretplatnici svi znaju ako ne licno, bar su 6uli, za starog aktivistu i borca za radnidku klasu i naprednu stampu. On je jedan od zasluznih aktivistaza Sirenje na§eg lista, od njegovog osnivanja 1931. godine. Na nase veliko zadovolj-stv- o, Ivan je u dobroj fiziCkoj formi, zdravlje ga dosta dobro sluzi, pa 6emo jo§ dugo vremena, nadamo se, beleziti rezultate njegovog drustvenog rada. Njegova opSirna biografija takode ce Sjecanje oa 0 I Bolno je nase sjecanje na 30. septembar, na taj za nas nesretni dan kad se navrsava 4 godine od kada je poginuo nas nikada nezaboravljenTata -- od necovjecne i erne ruke, na ulici Vancouvera. Nasa premila Majka je poginula u Jugoslaviji u automobilskoj nesreci 10. februara 1980. Ta dva tuzna dana ozalo-stil- a su nas dok budemo zivi. Neka je vjecna slava i hvala nasim Vladimiru i Helen Sovilj za sve sretne dane koje smo proveli sa njima. Oni su uvjek u nasim mislima. Ozaloscene kcerke, Jovanka, Marta, Olga, i Angelica. Za uvjek ozalos-ce- ni roditelji: John i Marta Popovich, sestra Angelica i familija. RITE SVOJi lb&? 4631 biti zabelezena na stranama "Nasih novina". Mislimo da je jos rano za to, jer je Ivan jos uvek veoma aktivan u drustvenom radu. Boravak Ivana Pribanida u Torontu koristio nam je mnogo. U redakciji je obav-Ijen- o vise razgovora sa njim o prilikama u Vancouveru, ispitivane su mogudnosti za razvijanje intenzivnije saradnja izmedu nasa dva grada. Poznato je da je Vancouver "nasa desna ruka", decenijama je bio predvodnik u Sirenju napredne stampe, pa tu svetlu tradiciju i danas neguje. Zahvaljujemo se drugu Pribanicu na njegovoj pozrt-vovano- sti za opstanak i sirenje Isita. Pri rastanku sa njim, uputili smo srda6ne po-zdra- ve svim naSim drugo-vim- a, pionirima napredne stampe u Vancouveru. K. Kostic Vlad ovilj ЈП1 1 ® SJECANJE Stovani druze urednide: Vreme je da se i ja javim sa par rijeti, da yam pozelim uspjeSnu proslavu 50. godi&njice, novdanom doznadicom od $50.00 — za fond dolar za svaku godinu. Pretplatnik sam od prvog broja napredne Stampe u Kanadi. Sjedam se kao danas, njenih робе-tak- a. Biloje to 1931. godine. Jednog hladnog i sneznog jesenjeg dana, sreo sam u prolazu, davno ve6 poginu-lo- g u Spanskom ratu, Tonija Babi6a. On mi predlozi da se sklonimo negdje sa snijega. Ja mu predlozih da svratimo u kafanu na ca§u pive, ali on odbi, fekavSi da mu se ne pije i da ne voli idi u kafanu. Stall smo u zaklon od snijega u predvorje hotela i on ispod kaputa izvadi novine, samo cetiri Stam-pan- a lista i to samo sa jedne strane. Rece mi da ako mogu prodati svaki primjerak po pet centi. Ja sam mu odmah platio svih sest primjeraka sto mi in je dao i isto ve6e sam sve prodao. Danas je samo jos jedan drug na zivotu od svih tih kojima sam prodao prve primjerke napredne stampe. To je Josip PeSut, koga znamo pod nadimkom "Joja". Zatim je робео redovno izlaziti list pod imenom "Borba" i ja sam istom drugu Toniju dao pet dolara za pretplatu i fond. I nakon toliko proteklih godina, ostao sam vjerni pretplatnik napredne Stampe. I kada su bila najteza vremena — eko-noms- ka kriza i progoni — nisam ni ja, kao ni drug! drugovi, napu§tao novine. Ostala su sada samo sje-dan- ja na te teske dane. Primite najljepSe pozdrave svi koji radite na uredjivanju i u upravi lista, kao i svi citaoci. George_Sarich Vancouver, unt. U okvdru 30. godiSnjice postojanja i djelovanja Mati-c- e iseljenika Hrvatske, mnagim nasim istaknutim iseljenicima prilikom 'OVOgad'iSnje posjete игибепе su zahvalnice i povelje za dugogodiisnji rad i neseibicnu aktivnost u iseljenistvu i povezivanju nasih 'iseljeni-k- a sa Starim krajem. Tako nas je 15. 7. ove godine posjetio i nas dugogodisnji prijatelj i suradnnk, aiktiv-- ni d zas'luzan 61an Hrvatske 'bratske zajednice iz Pittsburgha — STEVE DEVUNICH. Iako je prevalio osamdesetu godinu zivota obisao nas je u nasem Do-m- u igdje se zadrzao u duzem razgovoru. Tom prilikom predsjednlk MIH Vranjican predao je Devunichu Po-vel- ju Matice, £esttitajuci mu na njegovoj velikoj i plodnoj aktivnosti i radu u HBZ. — Ddrnut sam ovom paznjom — xefkao je Steve De-vuni- ch — i stavit cu ovu Povelju u okvir, u svojoj ku£i. Ona ce me podsjecati na one dane kad sam jos bio u snazi da se foavlm drustvenim radom. Ne volim popularnost, nagrade, priznanja, pa ipak, drago mi je da ste me se vi ovdje, u Matici, u mom Starom kraju, sjetili . . . Drago mi je i popri6ati sa starim prijatelji-m- a i upoznati novije clanove Uprave Matice. Cestfi-ta-m od sveg srea svima u Matioi 30. godisnjicu rada. Posebno mi je milo cestitati takoder urednicima £a-sop- isa Matice na l'istu koji vec izrtazi 30 godina. September 23, 1981, NASE NOVINE --3 I Antiratna osjecanja Budimpesta — Ovdje je odrzano zasjedanje Biroa Medunarodne federacije boraca pokreta otpora na home su sudjelovali delegati iz viSe od 20 evropskih zemalja. Bila je zastupljona i Jugoslavia. Skup je робео svedanom sjednicom kojom je obiljezena 30 godiSnjica postojanja ove najvece evropske boradke organizacije. Borci Evrope duboko odani idealima pokreta otpora i zabrinuti opasnim zaostravanjem medu-narodne situacije, posebno daljnim usavrSa-vanje- m i proizvodnjom nuklearnog oruzja, slozni u svojim antiratnim osjecanjima, dogovorili su se da jos odluinije nastave aktivnost u obrani slobode i mira, narodito u obustavljanju bjeso-тибп- е trke u naoruzavanju koja svijet vu6e u novu ostru katastrofu. Posebnom rezolucijom, osudeni su najnoviji teroristidki ispadi koje ekstremni elementi u nekim zapadnim zemljama poduzimaju kao najamnici reakcije koja tezi da onemoguci Slobodan i demokratski razvoj. Zamjerajuci zbog tolerantnosti vlasti prema ovim neprijateljima sigurnosti i povjerenja medu narodima, Biro je zatrazio ostro kaznjavanje ovih ziodinadkih postu-pak- a. a v LISABON — Usprkos tvrdnjama juznoafrickog generalstaba da su se trupe Juznoafricke Republike (JAR) povukle iz Angole, agresija ne prestaje. Agen-cij- a Reuter, prenoseci iz Lisabona saopcenje angol-sko- g ministarstva obrane, navodi da su juznoafricke invazione snage napredovale vise od 110 kilometara UMRO MARJAN DORIC Primili smo tuznu vest da je umro nas drug i prijatelj Marjan Doric, Pionir jugo-slovens- ke napredne stampe i pokreta u Kanadi. © ш жтишдаивЈЕЖНТ duboko u teritorij Angole i okupirale devet angolskih gradova. Reuter prenosi svjedo-cenj- a i nekolicine stranih diplomata, akreditiranih u Luandi, koji su posjetili grad Cahamu (Kaamu) oko 200 kilometara u unutra§njosti zemlje. Diplomat! su, kako su kasnije sami izjavili, naiSli na grad potpuno srav-nje- n sa zemljom u kojem osim stanovitog broja angolskih vojnika i milicije nema drugih znakova zivota. Poslije zestokih napada iz zraka i bombardiranja preziv-jel- o stanovni§tvo Kaame je evakuirano i uklonjeno s puta agresora koji nastupa uz pomoc snaznih oklopnih jedinica i avijacije. Ш ill'M Ц" шттш. ш " ' - шШш Ш-- vi ,ч. 11!ШШШжшШ&!Ш. , .,ак!.'Л1 uHf, 15 I.X t ..' ' (' t'i I'Al'iru Predsjednik MIH, Vanja Vranjican, predaje Povelju Matice uglednom iseljeniku Stevu Devunichu iz Pittsburgha, Pa, SAD. Vjerno pratim taj casopis, a evo, koristim i ovaj po-sj- et Matici da otonovim svoju pretplatu. Steve Devunich s velikom je skromnoscu primio za-sluz- eno priznanje Matice, a nama ostaje da mu i ovom prtlilkom poru£imo da je ova Povelja zaista u — pravim ru'kama. (M. G.)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, November 04, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-09-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000121 |
Description
Title | 000332 |
OCR text | It -- Г V- - V. IS Ivan Pribani i Bk 'J't Na slici: Toni Ruzi5, Stjepan MioSi6 i Ivan Pribanic U toku cele protekle nedelje, vidali smo svakoga dana u redakciji, Ivana Pri-bani- ca, iz Vancouvera. Ivan je boravio u Torontu iz fam ilijarnih razloga, a sasvim je prirodno da je najvise vremena provodio sa nama, u redakciji, i van nje. Sve sto mozemo reci sada je da nam je neobi6no zao sto ga vise ne vidamo svaki dan. Kad god on dode cini nam se da je oduvek ovde. Treba li ga predstavljati? Stariji pretplatnici svi znaju ako ne licno, bar su 6uli, za starog aktivistu i borca za radnidku klasu i naprednu stampu. On je jedan od zasluznih aktivistaza Sirenje na§eg lista, od njegovog osnivanja 1931. godine. Na nase veliko zadovolj-stv- o, Ivan je u dobroj fiziCkoj formi, zdravlje ga dosta dobro sluzi, pa 6emo jo§ dugo vremena, nadamo se, beleziti rezultate njegovog drustvenog rada. Njegova opSirna biografija takode ce Sjecanje oa 0 I Bolno je nase sjecanje na 30. septembar, na taj za nas nesretni dan kad se navrsava 4 godine od kada je poginuo nas nikada nezaboravljenTata -- od necovjecne i erne ruke, na ulici Vancouvera. Nasa premila Majka je poginula u Jugoslaviji u automobilskoj nesreci 10. februara 1980. Ta dva tuzna dana ozalo-stil- a su nas dok budemo zivi. Neka je vjecna slava i hvala nasim Vladimiru i Helen Sovilj za sve sretne dane koje smo proveli sa njima. Oni su uvjek u nasim mislima. Ozaloscene kcerke, Jovanka, Marta, Olga, i Angelica. Za uvjek ozalos-ce- ni roditelji: John i Marta Popovich, sestra Angelica i familija. RITE SVOJi lb&? 4631 biti zabelezena na stranama "Nasih novina". Mislimo da je jos rano za to, jer je Ivan jos uvek veoma aktivan u drustvenom radu. Boravak Ivana Pribanida u Torontu koristio nam je mnogo. U redakciji je obav-Ijen- o vise razgovora sa njim o prilikama u Vancouveru, ispitivane su mogudnosti za razvijanje intenzivnije saradnja izmedu nasa dva grada. Poznato je da je Vancouver "nasa desna ruka", decenijama je bio predvodnik u Sirenju napredne stampe, pa tu svetlu tradiciju i danas neguje. Zahvaljujemo se drugu Pribanicu na njegovoj pozrt-vovano- sti za opstanak i sirenje Isita. Pri rastanku sa njim, uputili smo srda6ne po-zdra- ve svim naSim drugo-vim- a, pionirima napredne stampe u Vancouveru. K. Kostic Vlad ovilj ЈП1 1 ® SJECANJE Stovani druze urednide: Vreme je da se i ja javim sa par rijeti, da yam pozelim uspjeSnu proslavu 50. godi&njice, novdanom doznadicom od $50.00 — za fond dolar za svaku godinu. Pretplatnik sam od prvog broja napredne Stampe u Kanadi. Sjedam se kao danas, njenih робе-tak- a. Biloje to 1931. godine. Jednog hladnog i sneznog jesenjeg dana, sreo sam u prolazu, davno ve6 poginu-lo- g u Spanskom ratu, Tonija Babi6a. On mi predlozi da se sklonimo negdje sa snijega. Ja mu predlozih da svratimo u kafanu na ca§u pive, ali on odbi, fekavSi da mu se ne pije i da ne voli idi u kafanu. Stall smo u zaklon od snijega u predvorje hotela i on ispod kaputa izvadi novine, samo cetiri Stam-pan- a lista i to samo sa jedne strane. Rece mi da ako mogu prodati svaki primjerak po pet centi. Ja sam mu odmah platio svih sest primjeraka sto mi in je dao i isto ve6e sam sve prodao. Danas je samo jos jedan drug na zivotu od svih tih kojima sam prodao prve primjerke napredne stampe. To je Josip PeSut, koga znamo pod nadimkom "Joja". Zatim je робео redovno izlaziti list pod imenom "Borba" i ja sam istom drugu Toniju dao pet dolara za pretplatu i fond. I nakon toliko proteklih godina, ostao sam vjerni pretplatnik napredne Stampe. I kada su bila najteza vremena — eko-noms- ka kriza i progoni — nisam ni ja, kao ni drug! drugovi, napu§tao novine. Ostala su sada samo sje-dan- ja na te teske dane. Primite najljepSe pozdrave svi koji radite na uredjivanju i u upravi lista, kao i svi citaoci. George_Sarich Vancouver, unt. U okvdru 30. godiSnjice postojanja i djelovanja Mati-c- e iseljenika Hrvatske, mnagim nasim istaknutim iseljenicima prilikom 'OVOgad'iSnje posjete игибепе su zahvalnice i povelje za dugogodiisnji rad i neseibicnu aktivnost u iseljenistvu i povezivanju nasih 'iseljeni-k- a sa Starim krajem. Tako nas je 15. 7. ove godine posjetio i nas dugogodisnji prijatelj i suradnnk, aiktiv-- ni d zas'luzan 61an Hrvatske 'bratske zajednice iz Pittsburgha — STEVE DEVUNICH. Iako je prevalio osamdesetu godinu zivota obisao nas je u nasem Do-m- u igdje se zadrzao u duzem razgovoru. Tom prilikom predsjednlk MIH Vranjican predao je Devunichu Po-vel- ju Matice, £esttitajuci mu na njegovoj velikoj i plodnoj aktivnosti i radu u HBZ. — Ddrnut sam ovom paznjom — xefkao je Steve De-vuni- ch — i stavit cu ovu Povelju u okvir, u svojoj ku£i. Ona ce me podsjecati na one dane kad sam jos bio u snazi da se foavlm drustvenim radom. Ne volim popularnost, nagrade, priznanja, pa ipak, drago mi je da ste me se vi ovdje, u Matici, u mom Starom kraju, sjetili . . . Drago mi je i popri6ati sa starim prijatelji-m- a i upoznati novije clanove Uprave Matice. Cestfi-ta-m od sveg srea svima u Matioi 30. godisnjicu rada. Posebno mi je milo cestitati takoder urednicima £a-sop- isa Matice na l'istu koji vec izrtazi 30 godina. September 23, 1981, NASE NOVINE --3 I Antiratna osjecanja Budimpesta — Ovdje je odrzano zasjedanje Biroa Medunarodne federacije boraca pokreta otpora na home su sudjelovali delegati iz viSe od 20 evropskih zemalja. Bila je zastupljona i Jugoslavia. Skup je робео svedanom sjednicom kojom je obiljezena 30 godiSnjica postojanja ove najvece evropske boradke organizacije. Borci Evrope duboko odani idealima pokreta otpora i zabrinuti opasnim zaostravanjem medu-narodne situacije, posebno daljnim usavrSa-vanje- m i proizvodnjom nuklearnog oruzja, slozni u svojim antiratnim osjecanjima, dogovorili su se da jos odluinije nastave aktivnost u obrani slobode i mira, narodito u obustavljanju bjeso-тибп- е trke u naoruzavanju koja svijet vu6e u novu ostru katastrofu. Posebnom rezolucijom, osudeni su najnoviji teroristidki ispadi koje ekstremni elementi u nekim zapadnim zemljama poduzimaju kao najamnici reakcije koja tezi da onemoguci Slobodan i demokratski razvoj. Zamjerajuci zbog tolerantnosti vlasti prema ovim neprijateljima sigurnosti i povjerenja medu narodima, Biro je zatrazio ostro kaznjavanje ovih ziodinadkih postu-pak- a. a v LISABON — Usprkos tvrdnjama juznoafrickog generalstaba da su se trupe Juznoafricke Republike (JAR) povukle iz Angole, agresija ne prestaje. Agen-cij- a Reuter, prenoseci iz Lisabona saopcenje angol-sko- g ministarstva obrane, navodi da su juznoafricke invazione snage napredovale vise od 110 kilometara UMRO MARJAN DORIC Primili smo tuznu vest da je umro nas drug i prijatelj Marjan Doric, Pionir jugo-slovens- ke napredne stampe i pokreta u Kanadi. © ш жтишдаивЈЕЖНТ duboko u teritorij Angole i okupirale devet angolskih gradova. Reuter prenosi svjedo-cenj- a i nekolicine stranih diplomata, akreditiranih u Luandi, koji su posjetili grad Cahamu (Kaamu) oko 200 kilometara u unutra§njosti zemlje. Diplomat! su, kako su kasnije sami izjavili, naiSli na grad potpuno srav-nje- n sa zemljom u kojem osim stanovitog broja angolskih vojnika i milicije nema drugih znakova zivota. Poslije zestokih napada iz zraka i bombardiranja preziv-jel- o stanovni§tvo Kaame je evakuirano i uklonjeno s puta agresora koji nastupa uz pomoc snaznih oklopnih jedinica i avijacije. Ш ill'M Ц" шттш. ш " ' - шШш Ш-- vi ,ч. 11!ШШШжшШ&!Ш. , .,ак!.'Л1 uHf, 15 I.X t ..' ' (' t'i I'Al'iru Predsjednik MIH, Vanja Vranjican, predaje Povelju Matice uglednom iseljeniku Stevu Devunichu iz Pittsburgha, Pa, SAD. Vjerno pratim taj casopis, a evo, koristim i ovaj po-sj- et Matici da otonovim svoju pretplatu. Steve Devunich s velikom je skromnoscu primio za-sluz- eno priznanje Matice, a nama ostaje da mu i ovom prtlilkom poru£imo da je ova Povelja zaista u — pravim ru'kama. (M. G.) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000332