Nase Novine, August 25, 1982

              Dr. Mirko Markovid Diskusija o "NaSim novinama"
ЦШ& Ш ™ M 0 Ш
IF II
Budu6i da se priblizavamo godiS-nj- oj
konferenciji koja бе se odrzati
verovatno u oktobru, to je dobro
pokrenuti diskusiju o aktuelnim pi-tanji- ma od interesa za "NN". Treba
razmiSljati o organizacionim, teh-ni6ko-urediva6- kim,
financijskim i
drugim vaznim pitanjima, kao Sto je
pitanje omasovljavanja 6italaca u
Kanadi i Americi.
Sadrzaj naSega lista takoder zas-luzu- je
diskusiju i torn pitanju treba
posvetiti posebnu paznju. Povreme-n- o
se moze profiitati neka primedba
na sadrzaj, kao i na teme koje list
donosi. Mislim da su sve to dobro-namern- e
kritike kojima treba posve-titi
ozbiljnu paznju u cilju poboljSa-nj- a
kvaliteta "NN".Svemu tome
upravo i sam zelim da diskusijom
dam svoj doprinos.
"NaSe novine" evo izlaze ve6 viSe
od 50 godina i u torn periodu one su
odigrale ogromnu ulogu u Sirenju i
o6uvanju naSeg jezika i kulture, kao
i okupljanju naSeg zivlja oko progre-sivni- h
ideja. Postavlja se pitanje da
li "NN" mogu da ostanu iste kakve
su bile u proSlom periodu i kakve su
one danas? Sa svojim sadaSnjim
izgledom, saovim brojem stranica i
sa sadaSnjom cenom, mislim da se
ne mdze ra6unati na bolji kvalitet i
tematiku "NN". Treba imati u vidu,
takode, kad je u pitanju kvalitet, da
su naSi dopisnici, kao i glavni
urednik, amateri i da sve ono sto
postizu u svom radu, je njihov
entuzijazam i prirodna obdarenost
koju oni ulazu u naSu zajednicku
naprednu stvar.
Kada se misli na poboljSanje
kvaliteta "NN" i eventualno poveca-nj- e
broja stranica, ne moze se
zaobici cena "NN". Po pitanju
povecanja cene, u dosadaSnjoj dis-kus- iji
vidimo da su svi pretplatnici
prihvatili povecanje od 20.00 na
25.00 dolara. Postavlja se pitanje da
li je i ta cena rentabilna, tim pre, ako
se zeli povedanje broja stranica, a
stojasmatram neophodnim, ako se
zeli povecanje broja pretplatnika.
Sa sadaSnjim formatom lista ne
moze se ra6unati na ozbiljno oma-sovljavan- je
pretplatnika, bez obzira
sto su ovom listu, ovakvom kakav
jeste, privrzeni stari pretplatnici. Da
bi mogli ozbiljno pristupiti omasov-Ijavanj- u
pretplatnika, smatram da bi
list u suStini trebao dobiti lepSi
oblik, savecim brojem stranica, pa i
eventualno, umesto sadaSnjeg iz-gle- da, da dobije oblik nedeljnog
magazina koji bi bio obogaden
boljom tematikom. Ovaj magazin bi
trebao imati, po mogucnosti, ove
teme: druStvenoiseljenifiki odnosi i
zivot u Kanadi i Americi; radnifika
pitanju u Kanadi i Americi kao i u
zapadnoevropskim zemljama; no-vos- ti
iz stare domovine, sport,
poezija, de6ija stranica, i narayno,
oglasi koji ne bi smeli zauzeti veci
deo lista na Stetu ostalih tema. U
istom cilju trebalo bi odrzati kra6i
seminar sadopisnicima i urednikom
na kojem bi ovi aktivisti dobili bar
malo znanja iz oblasti kojom se
bave. Ovakav seminar bi se mogao
odrzati u Torontu, u vreme praznika,
kada bi dopisnici mogli eventualno
doputovati tamo, ili takav seminar
organizovati dopisnim putem. Takav
seminar bi svakako trebao voditi
neko ko je bar malo viSe stru6an po
pitanju novinarstva. Stalni dopisnici
bi svakako trebali dobiti izvesne
legitimacije sa kojima bi se mogli
povremeno obratiti i druStvenopoli-ti6ki- m
radnicima i rukovodiocima
ovih dveju zemalja. Bez ovakvih
identifikacija niko se nikome ne
moze obratiti kao dopisnik za dobi-janj- e
informacija, ili vodenje nekog
razgovora za "NN".
U sadaSnjem momentu, takode je
vazna cinjenica da u listu ima veoma
malo ili, po nekada, ni malo novosti
iz Sjedinjenih Americkih Drzava.
Clanci koje ja povremeno saljem,
stampaju se sa zakaSnjenjem, pa
vise takvi clanci nisu interesantni
kada dodu do Citaoca. U ovakvim
prilikama dopisnik gubi svaku volju
za saradnju,, kada vidi da se njegovi
clanci stampaju sa zakaSnjenjem, ili
se uopSte i ne odStampaju, Sto
svakako nije slu6ajno, vec se to
moze pravdati malim brojem strani-ca,
te ne mogu svi dopisi biti na
vreme odStampani. Za ovakve stvari,
svakako, niko ne moze snositi
odgovomost, jer niko i nije kriv, to
su tehnifcke poteSkoce koje se mogu
otkloniti zajednidkim naporima
urednistva i Citaoca. JoS jednom
zelim naglasiti da kvalitet lista zavisi
od finansijskih mogucnosti druStva.
Ako 6itaoci zele kvalitetan list,
moraju biti spremni da plate njegovu
stvarnu vrednost.
"Nase novine" sa ovim brojem
stranica, moglo bi se re6i da su u
principu dobar list, ali ne treba
smatrati da na tome treba ostati. Da
bi "NN" opravdale svoje postojanje,
one moraju neprekidno teziti progre-sivno- m
usavrSavanju, tim pre Sto
danas postoje veoma razvijena sred-stv- a
komunikacije sa domovinom, te
na taj пабт se veoma brzo dobijaju
aktuelne novosti, kako iz stare
domovine, tako i iz svela. Ove
cinjenice nas moraju goniti na
razmiSljanje o poboljSanju naSega
lista, ako ga zelimo i dalje zadrzati.
U protivnom, mozemo ovaj naS
jedini progresivni list lako izgubiti,
Sto sigurno niko od nas ne zeli.
Verujem da bi sa viSe ideja mogli
doci do pozitivnih rezultata i o6uva-nj- a
naSeg zajednifikog lista na
Severno-amerifiko- m kontinentu.
D.D. Putnik
Chicago, III.
Susreti sekretara
zainostrane
poslove Mojsova
uOUN
Jugoslovenski sekretarza inostra-n- e
poslove Lazar Mojsov, koji
udestvuje u radu Drugog specijalnog
zasedanja Generalne skupStine UN
o razoruzanju, imao je u Ujedinjenim
nacijama odvojene susrete sa Sefo-vim- a
diplomatija 6etiri zemlje i PLO.
Mojsov je razgovarao sa francus-ki- m
ministrom inostranih poslova
Klodom Sesonom, Sefom austrijske
diplomatije Vilibaldom Parom, mini-strom
inostranih poslova NR Polj-sk- e
Jozefom Cirekom, potpredsed-niko- m
vlade i ministrom inostranih
poslova Demokratske Kampu6ije
Jeng Sarijem i Sefom politiCke
direkcije PLO Farukom Kadumijem.
U centru paznje sih tih susreta
bila je razmena miSljenja o dosadaS-nje- m
toku specijalnog zasedanja o
razoruzanju, o razvoju medunarodne
situacije, i o razvoju bilateralnih
odnosa.
Kako su javili novinari iz Londona,
ameriCki predsjednik R. Reagan,
drzeci spektakularni govor pred
engleskim lordovima, izmedu osta-lo- g
obecao im je, da ce do kraja
ovog stoljeca "komunizam biti ba-бе- п
na smetliSte istorije"! Odista
krupne rijefii, joS kada se uzme u
obzir, da je do kraja ovog stoljeda
preostalo joS nepunih dvadeset
godina, kao i joS neke "sitnice", pa
je najvjerovatnije, da бак ni lordovi
ne vjeruju tim rijedima, bez obzira
koliko im one padaju na srce kao
melem na ranu.
A taj komunizam, koji ce se
zalaganjem Reagana naci "na smet-liSte
istorije", nije baS mala stvar,
nije to ni Liban, ni Folklandska
ostrva. A da nije mala stvar vidi se
cak i iz nekoliko njegovih osnovnih
komponenti: idejnih, teoretskih,
prakti6nih, materijalnih. Podimo
redom.
1. Preko sto godina postoji паиб-n- i,
teoretski komunizam — prvjen-stven- o
kao nauka o zakonima razvit-k- a
druStva, kao teorija kojom se
rukovodi radnidka klasa svijeta u
borbi protiv eksploatacije od strane
kapitala, u borbi za prelaz iz
kapitalizma u socijalizam; kao teori-ja
o strategiji i taktici radni6kog
pokreta i to u svim zemljama svijeta,
to jest, na 6itavoj Zemljinoj kugli. A
Sto je najzanimljivije — to je
6injenica da je, eto taj, idejni
komunizam (ugraden u djelima Mar-ksa-Engelsa-Len- jina)
sve ja6i, sve je
rasprostranjeniji, iako su na njega
juriSale i juriSaju sve тгабпе sile
ovoga svijeta, prijetedi (kao i sada
R. Reagan) da ga smrve i pretvore u
prah i pepeo. A on — "Sto ga viSe
tlade - sve viSe вкабе".
2. ViSe od pola vijeka raste i
razvija se — idejno i organizaciono
— svjetski komunisti6ki pokret,
predvode6i stotine i stotine miliona
ljudi u njihovoj svakodnevnoj i
teSkoj borbi: klasnoj, narodno-oslo-bodilack- oj,
protiv rata, za mir i
socijalizam — na svim kontinentima
svijeta. Preko stotinu komunistickih
i naprednih radniikih partija diljem
svijeta visoko drze barjak napretka
ljudskog roda.
3. U velikom broju zemalja (njih
preko dvadeset) паибт komunizam
je zazivio u praksi; on se materijali-zova- o
kroz rad mnogih miliona
trudbenika — Evrope, Azije, Afrike,
Amerike (za sada samo Juzne). Tu je
nekih dvadesetak drzava, a medu
njima i velike, kao i veoma razvijene,
u kojima se, pod rukovodstvom
komunisti6kih partija izgraduje prva
faza komunizma — socijalizam. Na
primjer, Sovjetski Savez je prakti6no
ved stupio u zavrSnicu izgradnje
socijalizma. Uzgred da podsjetim: u
toj privredno veoma razvijenoj zemlji
realnog socijalizma (sa 270 miliona
stanovnika) nema ni traga od neza-posleno- sti
i to u vrijeme, kada u
najrazvijenijoj kapitalisti6koj zemlji
— USA broj nezaposlenih premaSu-j- e
10 miliona lica!
Kada je proglaSavana Federativna
Narodna Republika Jugoslavia —
prije nekih 6etrdeset godina —
Marko УијабЈб (sada pokojni), sje-ба- т
se, poviSenim glasom u Skup-Sti- ni
гебе: "Od Japana do Jadrana
crveni se barjak vije!", tj. u praksi se
ostvaruju ideje komunizma. Od tog
рокИба pa do danas utrostru6io se
broj zemalja, koje su stupile na put
socijalistifike bududnosti.
Eto, ukratko i u grubim crtama to
su komponente onoga Sto je ameri6-k- i
predsjednik obe6ao engleskim
lordovima, da 6e se na6i na smetliS- -
June 30, 1982, NASE NOVINE --3
tu istorije. Ali i to je samo djeli6
onoga Sto Reagan Ибпо ubraja u
"komunizam". Sudedi po njegovim
javnim nastupima, on u taj pojam
ubraja sve ono u ljudskom rodu Sto
je Ijevije od njega. Da je kojim
6udom ziv nekadaSnji (i veliki)
predsjednik USA — Franklin Delano
Ruzvelt, sigurno je da bi se naSao
medu prvima na "komunisti6kom"
spisku Ronalda Reagana...
U Lici je poznat ovakav vie:
Li6anin uzeo orah, podigao pogled
(kao prema bogu) i робео da moli
boga, da mu tor bude pun ovaca —-- kao Sto je "pun ovaj orah", da mu
budu "ambari puni zita kao Sto je
ovaj orah" itd., itd. — nabraja
Li6anin. A kada je rijeSio, da je
dosta, onda je slomio orah i na
njegovu zalost — bio je bez jezgra,
prazan. Medutim, doma6in se nije
zbunio: jednostavno je podigao
pogled "prema sveviSnjem" i rekao:
"ne sluSaj boze Sto pas laje".
Da 6e Reaganovo zaklinjanje o
"propasti komunizma" dozivjeti sud-bin- u
zaklinjanja onog Li6anina — u
to ne treba sumnjati, ali da li бе on
imati Мбке hrabrosti, pa da zamoli
boga, da "ne sluSa Sto pas laje" — u
to ne vjerujem.
Saznajemo da se u Chicagu
razmatra mogudnost osnivanja koor-dinacion- og
odbora medu nekim or-ganizacij- ama
koje su ostale izvan
JAKC u ovom gradu. Poznato je da u
Chicagu ved godinu dana radi
Jugoslovensko-ameri6k- i kulturni
centar koji okuplja u svojoj sredini
tri kluba. Kako u gradu postoji viSe
iseljeniCkih druStava, to se sada
razmiSIja o novom objedinjavanju
nekih druStava, Sto bi svakako bilo
veoma pozitivno primljeno medu
iseljeniStvom. Integracijom manjih
druStava iseljeniStvo postaje organi-zovanij- e,
financijski јабе, pa samim
time postoji bolja mogucnost da se
dode pre do svoje sopstvene zgrade
Sto svi zele da ostvare. Iz predstoje-6i- h
razgovora bidemo bolje obaveS-te- ni
o toku stvari.
U toku ovoga prole6a u "NN" su
odStampana dva 6lanka sa ciljem
informisanja javnosti da se u Chica-gu
predlozilo osnivanje komemora-tivno- g
odbora za podizanje spome-nik- a
Leo Fisheru. U ovaj odbor su
predlozeni poznati druStveni radnici
ili prijatelji Leo Fishera, sa name-ro- m
da se angazuju poznanici i
prijatelji, kao i svi ostali Fisherovi
sledbenici oko podizanja spomenika
ovom naSem velikom druStvenom
radniku i u6itelju marksizma i lenji-niz- ma
na ovom kontinentu.
PoSto se na dva pomenuta б!апка
niko nije odazvao sa bilo kakvom
diskusijom ili idejom po navedenom
pitanju, to predlaga6i ove ideje
smatraju da pitanje podizanja spo-menika
Leo Fisheru viSe nije aktuel-n- o
i da se akcije po torn pitanju
trebaju obustaviti.
Prema tome, mozemo se pomiriti
sa бтјетсот da naS drug Leo
Fisher пебе dobiti spomenik, te da
6e za kratko vreme pasti u zaborav
kao Sto je slu6aj sa mnogim drugim
zasluznim borcima za radni6ka
prava. Dopisnik