Nase Novine, July 27, 1983

              "'У
Matt
та ™
Na 27. svibnja (maja) smrt je
pokosila jednog od malog broja joS
zivih prvaka naprednog radniCkog
pokreta medu ameri6kim Hrvatima
— Matu Gorettu. Umro je naglom
smr6u od masivnog srCanog udara u
90-- oj godini zivota u mjestu Warren,
Michigan, pokraj Detroita. Polozen
je na vje6ni робјпак 31. svibnja
nakon oproStajnih ceremonija u
pogrebnoj kapeli uz prisustvo lije-po- g
broja bra6e i sestara, 6lanova
Hrvatske Bratske Zajednice, posebi-c- e
odsjeka 351 u kojem je kroz pola
vijeka sluzio u raznim odbornifikim
svojstvima, kao i pripadnika drugih
organizacija.
OproStajne govore odrzali su:
Frank Corkalo, Martin Krajan, Dal-matin- ac
i stari prijatelj, u ime
Penzionerskog kluba; Marijana
Relich, tajnik Glavne porote HBZ, u
ime odsjeka 351 i Joseph Brigich,
upravitelj 6lanskih usluga HBZ u
ime njezine Glavne uprave. Na kraju
je Kay Cindrich otpjevala nekoliko
dirljivih pjesama.
Brat Goretta je bio dugogodiSnji
6itatelj i podupiratelj napredne
radni6ke Stampe јоб od vremena
Radnicke Straze. U svojim mladim
godinama dok je zivio u Chicago,
bio je takoder б1ап Nacionalnog
odbora naprednog pokreta medu
ameriCkim Hrvatima. Imao je dar
govora pa je u torn svojstvu 6esto
putovao po na§im naseljima, osobi-t- o
kad je pokret vodio kampanju za
ujedinjenje svih nasih potpomih
druStava u jednu Zajednicu. To je
копабпо urodilo plodom 1924.
kad se s Narodnom Hrvatskom
Zajednicom ujedinilo joS nekoliko
manjih potpomih organizacija u
sadanju Hrvatsku Bratsku Zajed-nicu.
Brat Goretta potjefce iz siromaSne
selja6ke obitelji iz okolice DrniSa u
dalmatinskojZagori. Nije imao prili-k- e
da svrSi ni osnovnu Skolu jer je u
njegovom rodnom selu nije bilo. Bio
je kod neke rodbine u nekom
drugom sehj gdje je nekoliko mjese-c- i
polazio pN razred, tek toliko da
nau6i azbuku Roditelji su bili
siromaSni, pa a bi im pomogao
hvatao je rakovt po potocima i
prodavao u gradu o zaradi nekoliko
nov6i6a. Kad je mak odrastao bio
se zaposlio kod jednti rudarskog
poduzeca — tu je neko vrijme radio
na povrSini, a kad je nav§j0 14
godina radio je u podzemlju. k0 je
rano u zivotu iskusio gor6inu-acj-тбко- д
zivota.
U Sjedinjenim Drzavama je stigav
јоб prije Prvog svjetskog rata i
zaposlio se u беМбпој industriji u
mjestancu Donora, Pennsylvania,
tridesetak milja od Pittsburgha. Tu
se je upoznao s naSom naprednom
radni6kom Stampom i pristupio u
Narodnu Hrvatsku Zajednicu. Kad je
1919. izbio prvi veliki Strajk u
' беНбпој industriji, Mate je bio
aktivan u6esnik i tako je dospjeo na
emu listu. Morao je seliti, pa je
робао u Cleveland, gdje je neko
vrijeme radio u gradevnoj industriji.
Budu6i je bio radnik borbenog duha
i tamo je dozivio sto i u Donori
Zatim je krenuo u Chicago, gdje je
takoder radio u gradevinskoj indus-triji
kad je mogao dobiti posla. Tu je
bio izabran u vodstvo ndprednog
pokreta i zivio do dolaska u Detroit
oko 1933-3- 4.
U Detroitu je uspio da se zaposli u
беИбпој tvornici National Steel kom- -
panije. Tu se je brzo aktlvizirao I sa
'V '.: '"-- .
' ' У
.--
" '" .&'' '"'л , Г ""
,и к I1
' .(IX .:-- , iM
Goretta -
Matt Goretta
sumiSljenicima raznih narodnosti
radio na organiziranju lokaka United
Steel Workers ujiije. To je копабпо
postignuto. Mato je isprva sluzio
kao odbornik za radni6ke zalbe u tvornici. Kasnije je bio uposlen kao
stalni unijski posrednik (field repre-sentative)
i na toj duznosti radio do
umirovljenja.
Uskoro nakon dolaska u Detroit,
Mato je bio izabran za predsjednika
odsjeka 351 HBZ. Tu je duznost
vrSio desetak godina za vrijeme
oporavljenja odsjeka od posljedica
velike ekonomske krize koja je
prouzro6ila veliki gubitak 6lanstva.
Kad su mu unijske duznosti uzimale
vise vremena za vrijeme ratnih
U nedelju, 22. maja, u sali
restorana "Dime's" u Detroitu odiia-n- a
je u organizaciji Yugoslav -- American Friendship Club, mala
sve6anost povodom povratka u zem-lju
konzula MiSe Nikoli6a koji je pri
Jugoslovenskom generalnom kon-zula- tu
u Chicagu proveo, na ovoj
duznosti, skoro pet godina.
Uz bogatu ve6eru i jugoslovensko
vino, redale su se zdravice I prigodni
govori. Na ovaj skup su doSli mnogi
druStveni radnici iz Detroita i okoli- -
ne. Svaki pojedina6no je uz zdravicu
zahvalio konzulu Nikolidu za njegov
'oprinos na Sirenju bratstva i jedin- -
medu narna, kao i na pomo6i i sav
da mma koje je uvek bio sPreman
bMo rj[kac,a smo mu se 0Draca,i'
drustverif"0' !!ј ime nekrf nHr7ai?amzacie- Duze - govore
Oulvelan Sar6evl6' Ooko
SH?-v=ii-tt
njegov trud jugoslovenskiimusp?°u QSRSnVu Sa рД" proteklih pet godinallzacljama u
vimDairniut leppoimklonzoemlja,mtao,p Dn7dra.
Nikoli6 se zahvalio svlma-- l
ma, pozelevsi nam uspeh us"."_
6em radu i plodnu saradnju sa.
jugoslovenskim klubovima i org&r
zacijama. Izmedu ostalog, u svo
govoru je istakao da treba da
budemo posteni gradani zemlje u
kojoj zivimo, ali da takode ne
ЕЗ
godina, na odsje6nom predsjedniS-tv- u
bio ga je zamijenio pokojni
Anton Narich. Mato je ipak zadiiao
duznost Glavnog odbomika HBZ na
koju je bio izabran 1943. i vrSio do
1955. Kao glavni odbornik, on je s
pokojnim Martinom Krasichem i
Nikolom Nikolcem bio izraziti pred-stavn- ik naprednih snaga u demo-kratsk- oj koaliciji u upravi Zajednice.
Kroz 12 godina njegova sluzbovanja
u Glavnom Odboru Zajednice ona se
je znatno oporavila od teSkih poslje-dica
ekonomske krize i dosegla novi
vrhunac-- u broju 6lanstva i imovini.
Mato je poznavao Zajednicu §to
no se kaze: iznutra i iz vana, pa je na
konvencijama igrao vidnu ulogu. Bio
je bistra uma i posjedovao dar
govora Sto mu je dobro dolazilo u
raspravama. Kao primjer njegove
spremnosti moze posluziti slu6aj s
konvencijeodrzane1939. u Pittsbur-gh-u
kad su dva starokrajska fi6firi6a
doSIa da od Zajednice "pozajme" par
milijuna dolara. Mato je raskrinkao
njihovu namjeru pa su ostali praznih
ruku i nisu se ni vra6ali u kraj.
Mato je bio posljednji od stare
garde koja je po6etkom 1920-i- h
godina spasila naS napredni radni6-k-i
pokret od malogradanskog opor-tuniz- ma
i pomogla mu da odigra
vidnu ulogu u redovima атепбке
radni6ke klase za osnivanje i pobje-d- u
industrijskih unija i u historijskoj
borbi za poraz naci-faSisti6- ke osovi-n- e
i radanja novih socijalisti6kih
zemalja. Za njega se moze slobodno
re6i da nije uzalud zivio. Slava mu i
pokoj vje6ni!
Stari drug
zaboravimo svoju domovinu. Izrazio
je nadu da 6e se ponovo videti sa
svojim prijateljima i saradnicima iz
Detroita i okoline, napominju6i da
nas пебе i ne moze zaboraviti.
Svi mi koji smo prisustvovali
oproStaju sa konzulom Nikoli6em,
6uva6emo kao trajnu uspomenu ove
momente. Тебко nam je padao
rastanak sa 6ovekom koji se u
proteklim godinama zalagao za us-peh
naSeg festivala (jugoslovenski
ftMW'rWSisKMSfffV4-'Vyr1Jt'iIWWlSrft'KWS'-kN-ift:?S:srrf,:Kit,jrt,r жsлwчл?тyажj)кwенwж+£хfЊ4wЖtвrКaШ(rгKЗАnЈWН14! TT
June 15,1983, NA§E N OVINE --5
ZAVJERAPROTIV
SURINAMA
WASHINGTON, AP - АтегЈбк!
predsjednik Ronald Reagan naredio
je proSlog decembra ameri6koj oba-vjeStajn- oj sluzbi CIA da tajno svrgne
vladu Surinama, javila je televizijska
mreza "ABC". Reaganova adminis-tracij- a odustala je od te namjere
poslije protivljenja u Komitetu ame-пбко- д
Kongresa.
Trebalo je da CIA od izbjeglica iz
Surinama formira snage koje bi
svrgle vladu Desi Boutersea, a
direktor CIE William Casey rekao je
6lanovima kongresnog Komiteta da
Boutersea "vodi zemlju u kubansku
orbitu".
Potpukovnik Boutersa je vojnim
udarom u februaru proSle godine
preuzeo vlast u Sirinamu.
PROTESTI ZBOG
SYDNEY, Tanjug - Australia je
uputila dosad najoStriji protest
Francuskoj nakon najnovije eksplo-zij- e
francuske atomske bombe na
atolu Mururoa u Pacifiku.
Minister vanjskih poslova Hayden
je izrazio oStro negodovanje Austra-lij- e
zbog nastavka programa pod-zemn- ih atomskih proba u vodama
kojezapljuskuju obale tog kontinen-ta- ,
ali i svoje osobno nezadovolj-stv- o, zbog "obmane" Francuza, koji
su obe6ali da бе u ovoj seriji biti
isprobavana samo oruzja manje
razorne тобј.
Eksplozija je bila snage 70 mega-ton- a
i druga po јабатј od svih koje
su Francuzi do sada izazvali u torn
podru6ju. Australijski ministar je
utoliko nezadovoljniji 5to je to
obe6anje njemu osobno dao Set
francuske diplomacije, Claude Che-ysso- n,
prilikom njegova nedavnog
boravka u Parizu.
etni6ki festival u Detroitu do proSle
godine je bio najve6a jugoslovenska
manifestacija na ovom kontinentu),
kao Sto je stimulirao i druge naSe
druStvene aktivnosti.
Saraduju6i i druze6i se sa konzu-lom
Nikoli6em, ose6ali smo blizinu
naSe drage domovine, zbog беда
smo mu takode zahvalni.
Ana Ourovic
Detroit, Mich.
ш!:б-1Шж®ш11ш1жжш- ш iP-Sf'- ".
ШФ. м
"CtW. iiTfciidfjf. ШШШШЖ
Konzul Mi§a Nikoli6 sa plaketom koju mu je urufiio Radomir Ourovic