Nase Novine, October 18, 1978

              hi ! :—: : : ! Ш
DR. MIRKO MARKOVIC Ш
if ' - Ш
[г - It
и
f
I
J
'
(Nastavak iz pros' log broja)
Veliki zaokret
Treca etapa
U 6itavom svjetskom komunlsti-бко- т pokretu, pa I u onom u USA I
u Kanadl, nastaje Istorljskl zaokret
1935. godine, zasnovan na odluka-m-a
I radu VII kongresa Kom Interne,
kada se zavrSava prvo razdoblje
organ izovania I Izgradnje komunis-tiSki- h
partlja — I pofiinje nova
etapa.
Evo nekoliko najbitnijih eleme-nat- a, koji karakteriSu tu novu
etapu. Prvo, porast ve6e samostal-nost- i
i inicijatlve komunist!6kih
partlja, a na organlma Komlnterne
ostafa je brlga o osnovnlm pltanji-m- a
polltlke j taktlke svjetskog
komunisti5kog pokreta u cjelini.
Drugo, Sirenje fronta borbe protlv
faSizma I imperijalistl£ke reakcije.
Naime, odbacena je raniia, pseu-dorevoluclonarnapar- ola: лко nlje s
nama — taj je protlv nas". Zauzeto
je stanoviSte, da sami komunisti,
bez podrSke I saveza sa svlm
naprednlm snagama dru§tva, nisu
u stanju da zaustave najezdu faSiz-m- a, da mu ргергЈјебе put I da
oslguraju mlr, demokratlju I soci-jal- nl
progres. To je pokazalo I
gorko iskustvo Iz Njema6ke, gdje,
mada onda пајјаба Komunisticka
partlja u Evropl, KP sama nlje
mogla, da zaustavi dolazak faSista
na vlast. Zauzet je deflnltlvan stav, da se mobiliSu najSIre mase u
antifa§isti£ki pokret, a gdje je to
moguce — u narodnl front. Stvara-nj- e
narodnog demokratskog I anti-fa§lstl6k- og fronta — to je bio jedan
od glavnlh putokaza VII kongresa.
slaBbloagsotldaure"k6oimutnoljsti6lklnolmjl pmoknroegtue
bilesu uskoro otklonjene. Neke od
tih slabostl bile su posljedlca
sektaSenja,- - "Ijevi6arstva a neke
— desnog oportunlzma.
Odluke pomenutog kongresa od-govar- ale su u potpunosti novlm
uslovima razvoja medunarodnog
, radnl6kog pokreta. One su bile
'Zakonomjerna karlka njegovog raz-vit-ka
i njegove borbe protlv desnog
oportunlzma I "lijevog" sektaStva.
Unosenje odluka VII kongresa
u jugoslovenski pokret u USA
Imao sam priliku da licno pratim
cio tok VII kongresa Komlnterne,
neposredno na samom Kongresu ~.od prvog do zadnjeg dana. Tlh
dana se rjeSavalo i pltanje mog
budu6eg rada, jer sam, bas u to
vrljeme, zavrSlo Institut Crvene
profesure za svjetsku privredu' i
politiku. Date su mi dvije moguc-nost- i: da ostanem u SSSR kao
profesor univerziteta (politi6ka
ekonomija) i nau6ni radnik, ill da
Idem van SSSR — po liniji Komln-terne.
Prvo je obe6avalo mi ran
zivot i interesantan rad na nauc-no-m polju, a drugo — dinamifcno
rvanje sa kapitallzmom I svim onlm
faktorima I snagama koje ga brane
' I podrzavaju, bilo gdje nazemljinoj
kugli. Ja sam odabrao ovo drugo a
tome je svakako doprinijela i atrak-tivno- st
nove llnlje u komunlstl6-ko- m pokretu.
Poslije nekoliko konsultacija I uz
saglasnost KPJ, KP Sjed. Drzava I
predstavnika Kominterne, donljeta
je odluka da idem u Sjed. Drzave.
Jedan od razloga za takvu odluku,
bile su i teSkoce koje su nastale u
jugoslovenskom pokretu, zapravo
u rukovodstvu toga pokreta, koje
se tada'nalazllo u Chlcagu. Prema
rljedima predstavnika KP Sjed.
Drzava, dolazak Klajna (N. Kova6e-vf6- a) od prije nekoliko mjesecl,
naialost, nlje bilo popravilo to
stanje. Ja sam, kako se to onda
govorilo partljskim jezikom, "dobio
mandat" da sprovedem potrebnu
reorganizaciju, a Sto je najvaznlje
— liniju Sedmog kongresa.
Svlm tlm sastancima prisustvo-va- o
je i Stjepan Zinio, koji mi je i
van tih sastanaka, privatno, mnogo
pomogao da udem u suStinu bar
nekih problema rukovodstva i po- kreta u cjelini u Sjed. Drzavama i
Kanadl.
Kada sam, po6etkom druge po-lovi- ne 1935. godine stigao u New
York — u Centralnom komitetu, u
toku par dana, drugovi su mi izlozi-l- i
njinova zapazanja u vezi pokreta
medu Jugoslovenima, koji je Јпабе
Bredstavljao snaznu sekciju KP
razgovori su se
sveli na zadatak, da otputujem u
Chicago, da u roku od mjesec dana
ргоибГт na lieu mjesta stanje u
rukovodstvu, da razradim predloge
i poslije mjesec dana da In podne-se- m Centralnom komitetu KP SAD
u New Yorku. Drugovima u Chlca-gu
je javljeno da dolazim uz napo-men- u
o ovIaScenjima, koja sam
dobio od vISih instanci.
Prvi me je sro Nikola Виб!с, б!ап
uzeg rukovodstva, I on mi je odmah
saopStlo, da mu je гебепо, da me
prvo odvede kod "Starog". Naslu-ti- o
sam, da je to N. Kova6evi6, za
koga sam znao da se nalazi u
Chlcagu. BuSic je IzvrSio zadatak i
odvezao me kod "Starog". Taj naS
prvi susret bio Je pomalo teatralan.
Nalme, dolazecl u svoje vrljeme u
sukobe po raznim pitanjlma pokre-ta,
Nikola i ja, u Moskvi, godinama
smo bill u zategnutim Ибп!т odno-sim- a. Medutim, ovoga putasmo se
zagrlili. On je bio krajnie uzbuden i
зпе rijefii su mu bile: 'Osje6am se
cao da me danas sunce ogrijalo".
Kada earn рокибао da smirim
njegovo uzbudenje, dodaju6i da je
to pretjerlvanie, on mi je odgovo-ri- o, da nije i da je stvar u tome 6to
se on sam "utopio u familljarnost
postoJe6eg rukovodstva" tako, da
v!5e nije u stanju, da rasCisti
nastalu nemilu situaciju. "Znam, ti
беб to тоб!, a ja 6i ti pruziti svu
тодиби ротоб1' — rekao mi je
tada "Start".
Svitanje nas je zateklo u razgo-vor- u
(N. Kova6evi6 je kao ilegalac
stanovao kod jedne hrvatske poro-dic- e
u iuznom dijelu Chicaga).
Torft4 prill kom saznao sam dosta o
stanju stvarl u postoje6em preko-brojno- m rukovodstvu i medu funk-cionerim- a,
koji su bill na platnom
spisku, a ujedno I o samom pokre-tu
u cjelini.
Narednih dana proveo sam u
pojedina6nlm razgovorlma, kao i
na zaJedniCkim sastancima ured-niSt- va
I partljekog rukovodstva.
Pod kraj mjeseca, koji mi je dat na
rspolaganje da pripremim predlog
za CK KP USA, sastavlo sam taj
predlog i detaljno ga obrazlozio,
stalno imajudi na umu odluke
pomenutog Sedmog kongresa. U
torn predlogu bile su tri osnovne
ta6ke: 1) postoje6e rukovodstvo
raspustiti, jer se suvlSe izoiovalo
od baze; ostaviti u novo rukovod-stvo
S. Mirokovl6a i Leo FiSera;
izabrati na konferenciji) novo ru- kovodstvo s manjim brojem pla6e-nl-h funkcionera; 2) jugoslovenski
pokret reorganizirati u trl pokreta:
nrvatekl, slovena6ki I srpski, s tim
Sto 6e postoje6a novlna ("Radni6ki
glasnlk") ostati kao organ hrvat-sko- g
(a ne jugoslovenskog) pokre-ta,
a poSto je ve6 bilo oBjavljeno
nekoliko brojeva "Slobodne re6i"
— neka. to bude organ srpskog
pokreta, a za Slovence treba pokre-nu- tl
novi list; izabrati iz tri pokreta
koordinacioni jugoslovenski biro;
3) da se, Stb je тодибе prije, sva
tri rukovodstva presele u Pitts-burgh
(kao jedan od glavnlh centa-r- a
naSe emigracije), s tim Sto 6e se
"Slobodna геб" odmah tamo prese-nt!
i oko nje posebno formirati
rukovodstvo za srpski pokret.
Predlog sam pro6itao na zajedni-бк- ој
sjednici rukovodstva, napomi-nju- ci da je to samo predlog, a
druga je stvar §ta бе odlu6iti
drugovi u rukovodstvu Partlje u
New Yorku. Sje6am se, atmosfera
SACCO I VANZETTI
M
Kmem proSlog mjeseca navrSlla se
godina dana od proglaSenja nevlnostl ove
dvojlce talljanskih Iseljenika, u povodu
беда donoslmo slljededl 6lanak:
Amerlka se tuSlra. IspravSI 6l8tom
vodom pravde i javne osude prljave vrpce iz
Nlxonoveafere Watergate, ona je nastavila
puriflkaciju rehabllltacljom dvaju talljan-skih
radnlka, Nicole Sacca I Bartolomea
Vanzettija, nad koji ma je Izvrfieno sudsko
ubojetvo na elektrl6noj stolid u Bostonu u
nodi 23. augueta 1927. Poslije pola
etoljeda dva doseljenika proglaSena su
neylnlma.
Јоб je pokojni predejednik SAD Franklin
D. Roosevelt umorstvo Sacca i Vanzettija
oznaCIo kao "najokrutnijl zlo6in koji je
ljudska pravda poCinila u ovom stoljedu".
Odjek one bostonske no6l odzvanjao je
svih ovih 50 godina, imena dva radnika
uSIa su u enclklopedije kao "afera Sacco I
Vanzetti", o procesu i smaknudu snlmall
su se filmovl i pisale knjige. Pet desetljeda
Amerlka je flvjela s neClstom savjefidu.
Enclklopedije ih oplsuju oznakom "anar-histl- ".
Tek su bill stlgii u "zemlju neogra-nldeni- h
mogucnoatl" kad su ih prltvorill
zbog grabe2nog ubojstva blagajnlka i 6uva-r- a
neke tvornice u South Bralntreeju, u
drzavi Mas8achu8ett8u. Bill su mladl —
Sacco roden 1891. a Vanzetti 1888. godine.
Uhapseni su u maju 1920.
Proces nije dokazao da bl pripadall ikak-v- oj
"subverzivnoj" organizaclji, all se Iz
njlhovlh 2ivotoplea zna da su stuplll na
amerlcko tlo s idejama koje su zahvatlle
Evropu poslije svjetskog rata I oktobarske
revoluclje. Optuzbl zbog dvostrukog uboj-stva
konzervativna Amerlka dodala je to da
su "bunlll radnlko".
Tragedlja Sacca I Vanzettija eplzoda je
terora koji je pobudila psihoza "lova na
crvene" u pocetku dvadesetih godina.
Nekoliko mjesecl prije njlhova hapSenja u
zatvoru je podlegao mukama jedan talljan-sk- l
doseljeni radnik, Salsedo.
Pollclja je podmetala atentate prlpisu-jud- i
Ih "crvenlma". Posebno su na udaru
bill imigrantl. U rudarsklm revirlma Pen-nsylvanl- je,
gdje su ilvjell i brojni doseljeni-c- l
iz nase zemlje, policajcl su na konjima
upadali u njihove drvene kude I maltretlrall
ljude.
Nicola Sacco i Bartolomeo Vanzetti
povell su kampanju protiv terora u Massa-chusetts- u
I tako potpisali svoju smrtnu
osudu, koju je Izrekla porota u gradu
Dedhamu 14. jula 1921. a da nlje raspola-gal- a
nikakvlm dokazom po kome bl onl
ublli dvojlcu sluzbenlka tvornice u Braln-treeju.
Amerlka je bila podljeljena u pogledu
osude. Dok su konzervativel manlfestlrall s
parolama "Useljenlcl su Izdajlce", rasla je
t pllma protesta u SAD i u cljelom svljetu,
gdje su osnivanl komitetl za obranu
neduZnlh radnika, a u njlma su bila vellka
Imena, kao Bernard Shaw, H. G. Wells,
Romaln Rolland.
je na sjednici bila ргШбпо mucna,
ali to se nije moglo izbjedi.
U New Yorku predlog je prihva-бе- п
u cjelini, s tim da se Sto prije
sazove konferencija za izbor novog
rukovodstva za hrvatski pokret, da
Klajn (Nikola Kova6evi6) ostane s
hrvatskim rukovodstvom, a ja da
predem u Pittsburgh kao glavni
urednlk "Slobodne гебГ I u isto
vrijeme kao sekretar budu6eg koor-dinacion- og partijskog biroa, koji 6esa6injavati po tri predstavnika Iz
sva tri pokreta.
(Nastavit 6e se)
I u nasoj zemlji odjeknuli su dogadaji u
dalekom Massachusettsu. August Cesa-re- c
je u lietu "ZaStlta dovjeka", koji je pisao
na liniji i po zadatku Komunistidke partlje
Jugoslavije, prikazao sudbinu dvaju radni-ka
I teror "gvozdene 0ete", kakav je u
poznatom romanu obznanio Jack London
mnogo godina prije Dedhama na temu
nasilja kapitalizma.
Sacco i Vanzetti dekali su svoj das u
zatvoru, kad je neki gangster po imenu
Madeiros priznao da je ubio dvojlcu iz
tvornice u South Bralntreeju,-T- o je bilo
1925. godine. ' V
Usprkos dinjenlcama I dotad nevidenoj
evjetskoj kampanji za spas dvaju radnika,
sudac apelacionog suda potvrdio je smrtnu
osudu, 8 cinidkim obrazlozenjem: "Premda
tl ljudi nisu materijalno podinlli zlodln koji
im se prlpjsuje, oni su moralno krivi jer su
neprijatelji postojedih InstltucIJa, jer su za
vrijeme svog boravka u SAD iznosili potre-b-u
da se obore sadaSnje institucije, a to je
samo po sebl zlodln".
Val demonstracija nlje pomogao osude-nlm- a.
Vrhovni sud potvrdio Je presudu I
Sacco i Vanzetti ubijeni su nakon sedam
godina zatvora na elektrldnoj stolici u
Bostonu 23. augusta 1927. godine.
Urne s njlhovlm pepelom prenesene su u
zavldaj u Torre Maggiore u pokrajlnl
Foggla.
Rehabilitaciju su nakon toliko decenija
ishodili Spencer Sacco, unuk Nicolin i
sestra Bartolomea Vanzettija, Vincenzlna.
Agencije su o rehabilitaciji ubijenih
Talijana dale nedostojno §ture vijestl, nisu
navele ni osnovne podatke o sudskom
zlodlnu ni o putu koji je Sacca I Vanzzetija
odveo u smrt. Mo2da i zato §to Amerlka,
zapodevSI svoje pranje, ima I drugog
neugodnog rublja, podevsi od Vijetnama I
Cilea do рокибаЈа djece Rosenbergovlh da
se obnovi proces njlhovlm roditeljima,
istaknutim atomistima koji su takoder
zavrSili na elektrldnoj stolici u vrijeme
hladnog rata.
U radnidkom pokretu, napose medu
talijansklm komunlstlma i socljallstima,
irtvena janjad kapitalizma ostala su trajno
prisutna kao poziv na borbu I junaStvo.
Sacco I Vanzetti odbili su prijedlog
odvjetnlka da mole pomllovanje i odgodu
pogubljenja. Neki izvorl podataka, kao §to
je dzepna enclklopedija "Columbia-Viking- "
navodlll su odmah nakon pogubljenja da
se dvojlcu "opdenito smatra mudeniclma".
Mall primjer rehabilitaclje dvojice mude-nik- a
pokazuje da istina ipak pobeduje —
makar, ponekad, veoma kasno. Od umor-stv- a
Sacca i Vanzettija do naSih dana bilo
Je u vedlm' razmjerama — u odnosima
medu ditavim drzavama III narodima —
primjera kad se pokusavalo prikritl I satrtl
Istlnu. Cinjenlca da su neki od takvih
pokuSaja napokon propall potide uvjerenje
da ni one druge, zasad nalzgled uspjeSne,
ne deka bolja sudbina.
Ivo Braut
("Vjesnlk")
i
J4
IS. v
Ћ У
i 1
t;-r- t ©a JMiVt
fW'T
M I w H w
Ћ M fФ
Л
%
i v
Pi J'1
f' i
$
M
4
m
I