000623 |
Previous | 11 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
hi I 1 I iJ I шиfiтlтнeш 'V' '"г -- г ШШШ м Н PiSe: ANTON KOSTELAC UNlSU Za NiS, po Industrijskom i privrednom гпабаји danas drugl grad u SR SrblJI, kre-nu- li smo slljededeg dana, 3. jula. Put nas je Jednlm dljelom vodio dovrSenom dlonl-co- m modemog auto-put- a Beograd-NI- S, koja po planu treba da bude dovrSena do kraja ove godine. Spomenuta dlonlca je, pored zaobilaznice Sto se Izgraduje kod Zagreba, tek ppfietak radova na izgradnjl duplog, dvosmjernog suvremenog auto-put- a preko cljele Jugoslavije — od Austrije do Grfike. Razgovornadrumu Putujudi prema NISu, na jednom smo mjestu siSIl sa dovrSenog auto-put- a da se sretnemo I. porazgovaramo sa gradlteljlma istog. Tako, smo "nasred druma" razgova-ra- li sa odgovomlm direktorom i inzenjerom ovog projekta, koji su nas upoznali sa raznim detaljlma. Nakon pozdrava i dobro-doSiic- e, ljudi su nam rekli da de planiranl auto-p- ut blti zavrSen do 1990. godine. Cesta je inade u potpunosti Slroka 28 m'etara, a svaki kllometar koSta driavu 40 milijuna novih dlnara, povrh cinjenice Sto se graditelji sluze najmodernijom tehnl-ko- m. Put se, pored toga, gradi uglavnom iz domadih sredstava. Kad se dovrSI pretstav-Ij- at de jednu nuznu i potencijalnu komunl-kacion- u llniju prema Bliskom fstoku, pa I dalje od toga, Sto pak znacl da Je vrljednost istog viSestruka. ' Kroz pomoravlje Putujudl tako torn modernom cestom, I povremeno pored nje, kretall smo se u stvarl linljom koja dljeli Pomoravlje od Sumadlje, I koju 6as prat i a das presijeca feljeznidka pruga Sto, Ide za Видагзки, Sofiju, a zatlm skrece na Jug, za, Grdku. Usput su nam vode puta prldale da prola-zirri- o kroz najplodniji dio Srbije, koji inade pati od dudi Velike Mo rave koja plavl qve krajeve naprosto kad-go- d jo] se prohtlje, pa je jedan od nuznlh bududlh zadataka ove republike regulacija toka Velike, Mora-v- e i njenlh prltoka, koje svake godine ovim krajevima donose neprocjonjivu Stetu. Po strani, prema Sumadlji, ostajala su mjesta kao Sto Je Krnjevo, kraj poznat po prolzvodnji vrsnog vinjaka, Velika Plana, gdje postoji poznata moderna klaonica I tvornica za rreradu hrane; zatim malo podalje ViSevac, gdje je roden Karadorde, voda Pryog srpskog ustanka. ProSII smo I selo Markovac, gdje su se zemljoradnicl dogovorill da preoru sve mede, uspostavlll svojevrsnu kooperatlvu i na taj nadin rijeSIII nlz problema, pa se smatra da je to selo neka vrsta modela za bududnost seljafike poljoprivrede. Docek u Nisu Kad smo najzad stlgli u NiS, pa odmah po prelazu N I Save parkirall naSe autobuse ispred hotela "Ambasador", bill smo ugodno iznenadeni. Naime, pored samog ulaza u hotel stajali su tamburaSI i svirall neSto veselo dok su se Iseljenlci iskrcavall i ISII prema recepciji. U meduvremenu je svatko morao prodl pored djevojaka obude-nlh'- u narodnu noSnju tog kraja, koje su dijelile crvene karanflle.znadke I poklone u vldu turistiCklh prospekata. Prlzorjezalsta bio dlrljiv; Iseljenlci su zastajali, prljatno iznenadeni, podaSdeni, a tamburaSI su udarall sve dok i posljednji gost nlje uSao u hotel. Predavanje i Prijem Ru£ak, koji je bio uskoro po smjefitaju gostlju u hotel, takoder je bio na nivou, a naSi niSki doma6lnl i drug! organizatori su nastojali da se gosti I domadlni Sto vISe izmijeSaju I koliko-tolik-o upoznaju. Po гибки je u obllznjem Domu saveza sindl-kat- a Jugoslavije odriano predavanje na , temu "Zborno pjevanje u IseljeniStvu" I znafiaj Istog'. U tu svrhu je za zalntereslrane pojedlnce bila dostupna I odgovarajuta literature. Drugo predavanje se odnosllo na jubilarnu godlSnJIcu. I NiS ovo godine slavl 100-godlSnjl- cu oslobodenja od Turaka, a buduci da je stoljedima bio strateSka fafika, oslobodenje istog bllo je porazno za vjekovne okupatore. NIS Je osloboden 1879, godine, u drugom srpsko-tursko- m ratu, u kojern je sudjelovala i carska Ruslja. Dozlvlo je i preilvlo I fazu kaplta-lizm- a, po Sanstefanskom ugovoru pripao Bugarskoj (all Je taj ugovor kasnlje poniS-ten- ), a sva ta politlka je bila u interesu Austrougarske I Velike Brltanlje. Nakon predavanja za iseljenlke je bio prlreden I prijem od strane politiCklh druStvenih radnlka ovog grade, gdje su kako gosti tako I domadlni imall prllike da se upoznaju i porazgovaraju. Jugq'slovenske horske svecanosti JoSlsto vede Iseljenlci su prisustvovall otvaranju Jugoslovensklh horskih sveda-nost- l, koje se svake druge godine odrza-vaj- u u NiSu. Svedanostl se odrzavaju na IjetnoJ pozornlci koja je veoma maStovito reallzirana u jednom dljelu stare turske tvrdave u ovom gradu 1958. godine. Turska tvrdava pored NiSave ima svoju historiju, a:, zborno pjevanje takoder, pa smo saznali da je prvi takav zbor osnovan u NISu 1887. godine, u Kragujevcu 1876. godine, u Beogradu 1873. a u PanSevu joS 1838. godine. Jugoslovenske horske sveSanosti, na NI&KA TVRDAVA kojima.su tokom tjedna sudjelovall brojnl amaterski zborovl iz cljele zemlje, i koje su паз veoma Impreslonlrale, mogll smo da pratimo samo jedno vefie, jer, dekala su nas druga putovanja. Muzeju12. februar" Sutradan, 4. jula, posjetlll smo muzej "12. februar" Sto je u stvarl logor iz vreme-n- a drugog svjetskog rata, gdje su njemackl okupatori zatvarali komuniste i rodoljube I koji je stanovnIStvo ovog kraja stajao 12,500 ljudsklh iivota. Muzej je doblo ime po datumu "12. februara", kad, su na taj dan 1942. zato6enici pokuSall proboj Iz logora kojom prillkom ih je veclna Izginula. U spomen svlm tim Zrtyama na ovom mjestu se svakog 12. februara na prostoru blvSeg logora odrzava komemoratlvna sve-Cano- st. Muzej je !пабе ispunjen potresnim svjedocanstvimaonacifaSlstlSkom teroru I saiuvan mu Je, uz nuzne Improvizacije, tadaSnjf Izgled. Vecinazato£enik'a iz ovog logora pogub-Ijen- a je na obliznjem brdaScu Bubanj, gdje im je podlgnut spomenlk I gdje smo joS istog dana prisustvovall proslavl u povodu Dana borca. Proslava je obavljena polaga-nje- m vljenaca pallm 2rtvama, a zatim je na slmbolifinoj pozornlci pored spomenlka izveden bogat umjetnifikl program u kojern su sudjelovala djeca, omladina i prlpadnicl JNA. Cole kula U toku popodneva, nakon bogatog гибка u hotelu "Ambasador" posjetiii smo hlsto-rljs- kl spomenlk Cele kulu. Cele kulu (cele na turskom гпаб! — lubanja) podlgll su Turcl 1803. godine, nakon propastrprVog srpskog ustanka. U znak odmazde, kao I straSne prljetnje, Turcl su nakon pobjede na Cegru pokupili oko 900 glava poglnullh U8tanika I uzldali Ih u fletvrtastl toranj vell6ine 4 metra sa 4, a medu njima se nalazl I 6uva se u posebnoj vltrlni I lubanja vojvode Sindelifia, koji je radije poglnuo sa jM Wm.JtIlJ[Jt4 fill., t:WTjAI'-(V''i.'--,--,, , rL-,iri- A",' ri'r k .j.'s .rf(j i'tfjfj;1,!, ,'"' tt ™ . tTfi. VJl'tl il.i иИ'пЛ "J'.A'i 'Л.ТЗН, rt ЧГ.1Гт" I W1WTr..i;Hrt4,.i,ICVJrVtVl,.tL't yW1.rtrta.ni'.ir?iar.Vr--'='.- 4 i" if.IVi1 11ф1С.и Tfl-U- , ' , "' -- . ' Ш tl 'smssssssssssmssmi ? svojim borcima nego predao u turske ruke Sanac koji je branio na Cegru. Cele kula, koja je mnogo kasnlje ugrade-n- a u predsoblje povele kapelice, danas je upola manja, a od uzidanih lubanja preostalo ih je JoS pedesetak. Ljudi su, naime, neposredno po podlzanju iste, dolazili, prepoznavall svoje poginule — po kosi I ostalom — i odnosili lubanje I sahra-njiva- ll ih privatno. Mediana Odmah potom, na putu za selo Sidevo, navratlll smo na perlferijl NISa u Medianu, starorimske Iskopine koje su nekada bile rezidencija cara Konstantina. Car Konstan-tin- , sin rlmskog oficira, roden je i Skolovan na podrudju danaSnjeg NiSa — koji su Rimijanl nazivali Naissus — a 306 godine prlje Krista proglaSen jeza cara. Za vrijeme svoje vladavine podigao je u ovom kraju — koji je u to vrijeme bio Sumovit, zaklonit — rezidenclju gdje Je 6esto boravio I radio, a ostaci su otkrivenl u toku 1932. i 1933. godine. Mnoge druge stvarl, kao Sto je kupatllo, otkrivenesu prillkom Iskopavanja 1962. 1 1963. godine. Natoj lokaciji postoji muzej u kojern se 6uvaju razni predmetl — novae, naklti i statue — iz onog vremena, a !рабе se smatra da Je na torn prostoru bllo tada oko 50 raznih gradevlna. Po miSIJenju stru6njaka, ovo Je tek po6etak i postoji vellko zanimanje za daljnja Istrazivanja na ovom podru6ju. Medu vinogradarima Siceva U selo SI6evo, koje se nalazl 17 kilome-tar- a Juzno od NiSa, a na padini i uvali planlne i padgleda NlSavu, kao i cestu i prugu za Sofiju, stigli smo pod not. Bill smo gosti tamoSnje seljacke zadruge, najstarijo u zemljl, 6ijl su nas predstavnicl do6ekall i odmah nam pokazall umjetn№ku galerlju koja je ujedno i najstarlja umjetni-бк- а kolonija u zemljl, osnovana 1905. godine. U nju i danas dolaze sllkari iz svih krajeva Jugoslavije, da rade, ostave ponekl . M I PANORAMA NlSA '" ' i Cele kula - detalj ' i s svoj rad a poneSto se unov6i u korist kolonije. Na malom brezuljku povrh galeri-j- e i seoskog Doma kulture razgledali smo spomenik pallm borcima iz NOB, koji je ujedno i spomenik palim borcima iz prvog : svjetskog rata. PoSli smo izvan sela i na sidevsku stijenu, sa koje se lijepo vidi kanjon NiSave, brana, kanal na kojern je sagradena prva hidrocentrala u torn kraju. Na stijeni sam био i za istinitu legendu. Naime, podno stljene je nekada bila turska karaula, kojom se kontrolirao put u oba smjera. A kad su jednom zgodom srpski odmetnici i osvetnicl namamill u brdo posadu karaule i poblli je, zapovjedniku nije preostalo niSta drugo nego da se sa stijene baci u smrt. Danas su na torn prostoru кибе i vlnogradi, kao i ina6e po 6itavom ubavom i plodnom proplanku. Kad smo se vratili u selo pred domom smo naSli one iste tamburaSe iz NiSa koji su zasvirali, a iseljenlci zajedno sa doma-dinim- a zaigrali kolo. Zatim Je робе1а vedera koja je trajala cijelo ve6e — jer, to je" bila trpeza kakvu.se moze vidjeti samo na kakvoj bogatoj svadbi. Raznog ребепја, ко1аба I р!ба, naro6ito vina koje oni proiz-vod- e, bllo je toliko da ne bismo sve pojeli ni pop" ilini za dva dana. A 6itavo veie, sve tamo do dva sata ujutru, zabavljali su nas pored tamburaSa i modernl orkestar iz NiSa, kao I naSi "Trubaduri" iz Pittsburgha. Bllo jegovora, razgovora, pjevanja i zdravi-c- a i Igralo se — kolo je bllo takovo da se ispletalo uokolo sale i izmedu svih stolova. Bila je to gozba koju iseljenlci nikada пебе zaboraviti. 1пабе, seljanl ovog kraja bave se prolzvodnjom vina, pa jedno domadlnstvo u prosjeku proizvodi do fietiri vagona grozda, i to je za njlh svojevrsna prlvreda. Vidjell smo, I prl6all su nam, dadobro zlve, all I pak nisu zadovoljnl — naroCito ne sa cljenama koja Im postavljaju otkupna poduze6a. All, rekii su nam i uvjerili smo se, da je Sidevo samo jedno... (Nastavit 6e se) I I s - k i I #. 4 iIt 'I t ,..4ftM C'Vls.. MiSSU
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 18, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-09-06 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000080 |
Description
Title | 000623 |
OCR text | hi I 1 I iJ I шиfiтlтнeш 'V' '"г -- г ШШШ м Н PiSe: ANTON KOSTELAC UNlSU Za NiS, po Industrijskom i privrednom гпабаји danas drugl grad u SR SrblJI, kre-nu- li smo slljededeg dana, 3. jula. Put nas je Jednlm dljelom vodio dovrSenom dlonl-co- m modemog auto-put- a Beograd-NI- S, koja po planu treba da bude dovrSena do kraja ove godine. Spomenuta dlonlca je, pored zaobilaznice Sto se Izgraduje kod Zagreba, tek ppfietak radova na izgradnjl duplog, dvosmjernog suvremenog auto-put- a preko cljele Jugoslavije — od Austrije do Grfike. Razgovornadrumu Putujudi prema NISu, na jednom smo mjestu siSIl sa dovrSenog auto-put- a da se sretnemo I. porazgovaramo sa gradlteljlma istog. Tako, smo "nasred druma" razgova-ra- li sa odgovomlm direktorom i inzenjerom ovog projekta, koji su nas upoznali sa raznim detaljlma. Nakon pozdrava i dobro-doSiic- e, ljudi su nam rekli da de planiranl auto-p- ut blti zavrSen do 1990. godine. Cesta je inade u potpunosti Slroka 28 m'etara, a svaki kllometar koSta driavu 40 milijuna novih dlnara, povrh cinjenice Sto se graditelji sluze najmodernijom tehnl-ko- m. Put se, pored toga, gradi uglavnom iz domadih sredstava. Kad se dovrSI pretstav-Ij- at de jednu nuznu i potencijalnu komunl-kacion- u llniju prema Bliskom fstoku, pa I dalje od toga, Sto pak znacl da Je vrljednost istog viSestruka. ' Kroz pomoravlje Putujudl tako torn modernom cestom, I povremeno pored nje, kretall smo se u stvarl linljom koja dljeli Pomoravlje od Sumadlje, I koju 6as prat i a das presijeca feljeznidka pruga Sto, Ide za Видагзки, Sofiju, a zatlm skrece na Jug, za, Grdku. Usput su nam vode puta prldale da prola-zirri- o kroz najplodniji dio Srbije, koji inade pati od dudi Velike Mo rave koja plavl qve krajeve naprosto kad-go- d jo] se prohtlje, pa je jedan od nuznlh bududlh zadataka ove republike regulacija toka Velike, Mora-v- e i njenlh prltoka, koje svake godine ovim krajevima donose neprocjonjivu Stetu. Po strani, prema Sumadlji, ostajala su mjesta kao Sto Je Krnjevo, kraj poznat po prolzvodnji vrsnog vinjaka, Velika Plana, gdje postoji poznata moderna klaonica I tvornica za rreradu hrane; zatim malo podalje ViSevac, gdje je roden Karadorde, voda Pryog srpskog ustanka. ProSII smo I selo Markovac, gdje su se zemljoradnicl dogovorill da preoru sve mede, uspostavlll svojevrsnu kooperatlvu i na taj nadin rijeSIII nlz problema, pa se smatra da je to selo neka vrsta modela za bududnost seljafike poljoprivrede. Docek u Nisu Kad smo najzad stlgli u NiS, pa odmah po prelazu N I Save parkirall naSe autobuse ispred hotela "Ambasador", bill smo ugodno iznenadeni. Naime, pored samog ulaza u hotel stajali su tamburaSI i svirall neSto veselo dok su se Iseljenlci iskrcavall i ISII prema recepciji. U meduvremenu je svatko morao prodl pored djevojaka obude-nlh'- u narodnu noSnju tog kraja, koje su dijelile crvene karanflle.znadke I poklone u vldu turistiCklh prospekata. Prlzorjezalsta bio dlrljiv; Iseljenlci su zastajali, prljatno iznenadeni, podaSdeni, a tamburaSI su udarall sve dok i posljednji gost nlje uSao u hotel. Predavanje i Prijem Ru£ak, koji je bio uskoro po smjefitaju gostlju u hotel, takoder je bio na nivou, a naSi niSki doma6lnl i drug! organizatori su nastojali da se gosti I domadlni Sto vISe izmijeSaju I koliko-tolik-o upoznaju. Po гибки je u obllznjem Domu saveza sindl-kat- a Jugoslavije odriano predavanje na , temu "Zborno pjevanje u IseljeniStvu" I znafiaj Istog'. U tu svrhu je za zalntereslrane pojedlnce bila dostupna I odgovarajuta literature. Drugo predavanje se odnosllo na jubilarnu godlSnJIcu. I NiS ovo godine slavl 100-godlSnjl- cu oslobodenja od Turaka, a buduci da je stoljedima bio strateSka fafika, oslobodenje istog bllo je porazno za vjekovne okupatore. NIS Je osloboden 1879, godine, u drugom srpsko-tursko- m ratu, u kojern je sudjelovala i carska Ruslja. Dozlvlo je i preilvlo I fazu kaplta-lizm- a, po Sanstefanskom ugovoru pripao Bugarskoj (all Je taj ugovor kasnlje poniS-ten- ), a sva ta politlka je bila u interesu Austrougarske I Velike Brltanlje. Nakon predavanja za iseljenlke je bio prlreden I prijem od strane politiCklh druStvenih radnlka ovog grade, gdje su kako gosti tako I domadlni imall prllike da se upoznaju i porazgovaraju. Jugq'slovenske horske svecanosti JoSlsto vede Iseljenlci su prisustvovall otvaranju Jugoslovensklh horskih sveda-nost- l, koje se svake druge godine odrza-vaj- u u NiSu. Svedanostl se odrzavaju na IjetnoJ pozornlci koja je veoma maStovito reallzirana u jednom dljelu stare turske tvrdave u ovom gradu 1958. godine. Turska tvrdava pored NiSave ima svoju historiju, a:, zborno pjevanje takoder, pa smo saznali da je prvi takav zbor osnovan u NISu 1887. godine, u Kragujevcu 1876. godine, u Beogradu 1873. a u PanSevu joS 1838. godine. Jugoslovenske horske sveSanosti, na NI&KA TVRDAVA kojima.su tokom tjedna sudjelovall brojnl amaterski zborovl iz cljele zemlje, i koje su паз veoma Impreslonlrale, mogll smo da pratimo samo jedno vefie, jer, dekala su nas druga putovanja. Muzeju12. februar" Sutradan, 4. jula, posjetlll smo muzej "12. februar" Sto je u stvarl logor iz vreme-n- a drugog svjetskog rata, gdje su njemackl okupatori zatvarali komuniste i rodoljube I koji je stanovnIStvo ovog kraja stajao 12,500 ljudsklh iivota. Muzej je doblo ime po datumu "12. februara", kad, su na taj dan 1942. zato6enici pokuSall proboj Iz logora kojom prillkom ih je veclna Izginula. U spomen svlm tim Zrtyama na ovom mjestu se svakog 12. februara na prostoru blvSeg logora odrzava komemoratlvna sve-Cano- st. Muzej je !пабе ispunjen potresnim svjedocanstvimaonacifaSlstlSkom teroru I saiuvan mu Je, uz nuzne Improvizacije, tadaSnjf Izgled. Vecinazato£enik'a iz ovog logora pogub-Ijen- a je na obliznjem brdaScu Bubanj, gdje im je podlgnut spomenlk I gdje smo joS istog dana prisustvovall proslavl u povodu Dana borca. Proslava je obavljena polaga-nje- m vljenaca pallm 2rtvama, a zatim je na slmbolifinoj pozornlci pored spomenlka izveden bogat umjetnifikl program u kojern su sudjelovala djeca, omladina i prlpadnicl JNA. Cole kula U toku popodneva, nakon bogatog гибка u hotelu "Ambasador" posjetiii smo hlsto-rljs- kl spomenlk Cele kulu. Cele kulu (cele na turskom гпаб! — lubanja) podlgll su Turcl 1803. godine, nakon propastrprVog srpskog ustanka. U znak odmazde, kao I straSne prljetnje, Turcl su nakon pobjede na Cegru pokupili oko 900 glava poglnullh U8tanika I uzldali Ih u fletvrtastl toranj vell6ine 4 metra sa 4, a medu njima se nalazl I 6uva se u posebnoj vltrlni I lubanja vojvode Sindelifia, koji je radije poglnuo sa jM Wm.JtIlJ[Jt4 fill., t:WTjAI'-(V''i.'--,--,, , rL-,iri- A",' ri'r k .j.'s .rf(j i'tfjfj;1,!, ,'"' tt ™ . tTfi. VJl'tl il.i иИ'пЛ "J'.A'i 'Л.ТЗН, rt ЧГ.1Гт" I W1WTr..i;Hrt4,.i,ICVJrVtVl,.tL't yW1.rtrta.ni'.ir?iar.Vr--'='.- 4 i" if.IVi1 11ф1С.и Tfl-U- , ' , "' -- . ' Ш tl 'smssssssssssmssmi ? svojim borcima nego predao u turske ruke Sanac koji je branio na Cegru. Cele kula, koja je mnogo kasnlje ugrade-n- a u predsoblje povele kapelice, danas je upola manja, a od uzidanih lubanja preostalo ih je JoS pedesetak. Ljudi su, naime, neposredno po podlzanju iste, dolazili, prepoznavall svoje poginule — po kosi I ostalom — i odnosili lubanje I sahra-njiva- ll ih privatno. Mediana Odmah potom, na putu za selo Sidevo, navratlll smo na perlferijl NISa u Medianu, starorimske Iskopine koje su nekada bile rezidencija cara Konstantina. Car Konstan-tin- , sin rlmskog oficira, roden je i Skolovan na podrudju danaSnjeg NiSa — koji su Rimijanl nazivali Naissus — a 306 godine prlje Krista proglaSen jeza cara. Za vrijeme svoje vladavine podigao je u ovom kraju — koji je u to vrijeme bio Sumovit, zaklonit — rezidenclju gdje Je 6esto boravio I radio, a ostaci su otkrivenl u toku 1932. i 1933. godine. Mnoge druge stvarl, kao Sto je kupatllo, otkrivenesu prillkom Iskopavanja 1962. 1 1963. godine. Natoj lokaciji postoji muzej u kojern se 6uvaju razni predmetl — novae, naklti i statue — iz onog vremena, a !рабе se smatra da Je na torn prostoru bllo tada oko 50 raznih gradevlna. Po miSIJenju stru6njaka, ovo Je tek po6etak i postoji vellko zanimanje za daljnja Istrazivanja na ovom podru6ju. Medu vinogradarima Siceva U selo SI6evo, koje se nalazl 17 kilome-tar- a Juzno od NiSa, a na padini i uvali planlne i padgleda NlSavu, kao i cestu i prugu za Sofiju, stigli smo pod not. Bill smo gosti tamoSnje seljacke zadruge, najstarijo u zemljl, 6ijl su nas predstavnicl do6ekall i odmah nam pokazall umjetn№ku galerlju koja je ujedno i najstarlja umjetni-бк- а kolonija u zemljl, osnovana 1905. godine. U nju i danas dolaze sllkari iz svih krajeva Jugoslavije, da rade, ostave ponekl . M I PANORAMA NlSA '" ' i Cele kula - detalj ' i s svoj rad a poneSto se unov6i u korist kolonije. Na malom brezuljku povrh galeri-j- e i seoskog Doma kulture razgledali smo spomenik pallm borcima iz NOB, koji je ujedno i spomenik palim borcima iz prvog : svjetskog rata. PoSli smo izvan sela i na sidevsku stijenu, sa koje se lijepo vidi kanjon NiSave, brana, kanal na kojern je sagradena prva hidrocentrala u torn kraju. Na stijeni sam био i za istinitu legendu. Naime, podno stljene je nekada bila turska karaula, kojom se kontrolirao put u oba smjera. A kad su jednom zgodom srpski odmetnici i osvetnicl namamill u brdo posadu karaule i poblli je, zapovjedniku nije preostalo niSta drugo nego da se sa stijene baci u smrt. Danas su na torn prostoru кибе i vlnogradi, kao i ina6e po 6itavom ubavom i plodnom proplanku. Kad smo se vratili u selo pred domom smo naSli one iste tamburaSe iz NiSa koji su zasvirali, a iseljenlci zajedno sa doma-dinim- a zaigrali kolo. Zatim Je робе1а vedera koja je trajala cijelo ve6e — jer, to je" bila trpeza kakvu.se moze vidjeti samo na kakvoj bogatoj svadbi. Raznog ребепја, ко1аба I р!ба, naro6ito vina koje oni proiz-vod- e, bllo je toliko da ne bismo sve pojeli ni pop" ilini za dva dana. A 6itavo veie, sve tamo do dva sata ujutru, zabavljali su nas pored tamburaSa i modernl orkestar iz NiSa, kao I naSi "Trubaduri" iz Pittsburgha. Bllo jegovora, razgovora, pjevanja i zdravi-c- a i Igralo se — kolo je bllo takovo da se ispletalo uokolo sale i izmedu svih stolova. Bila je to gozba koju iseljenlci nikada пебе zaboraviti. 1пабе, seljanl ovog kraja bave se prolzvodnjom vina, pa jedno domadlnstvo u prosjeku proizvodi do fietiri vagona grozda, i to je za njlh svojevrsna prlvreda. Vidjell smo, I prl6all su nam, dadobro zlve, all I pak nisu zadovoljnl — naroCito ne sa cljenama koja Im postavljaju otkupna poduze6a. All, rekii su nam i uvjerili smo se, da je Sidevo samo jedno... (Nastavit 6e se) I I s - k i I #. 4 iIt 'I t ,..4ftM C'Vls.. MiSSU |
Tags
Comments
Post a Comment for 000623