000620 |
Previous | 8 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
hi ! :—: : : ! Ш DR. MIRKO MARKOVIC Ш if ' - Ш [г - It и f I J ' (Nastavak iz pros' log broja) Veliki zaokret Treca etapa U 6itavom svjetskom komunlsti-бко- т pokretu, pa I u onom u USA I u Kanadl, nastaje Istorljskl zaokret 1935. godine, zasnovan na odluka-m-a I radu VII kongresa Kom Interne, kada se zavrSava prvo razdoblje organ izovania I Izgradnje komunis-tiSki- h partlja — I pofiinje nova etapa. Evo nekoliko najbitnijih eleme-nat- a, koji karakteriSu tu novu etapu. Prvo, porast ve6e samostal-nost- i i inicijatlve komunist!6kih partlja, a na organlma Komlnterne ostafa je brlga o osnovnlm pltanji-m- a polltlke j taktlke svjetskog komunisti5kog pokreta u cjelini. Drugo, Sirenje fronta borbe protlv faSizma I imperijalistl£ke reakcije. Naime, odbacena je raniia, pseu-dorevoluclonarnapar- ola: лко nlje s nama — taj je protlv nas". Zauzeto je stanoviSte, da sami komunisti, bez podrSke I saveza sa svlm naprednlm snagama dru§tva, nisu u stanju da zaustave najezdu faSiz-m- a, da mu ргергЈјебе put I da oslguraju mlr, demokratlju I soci-jal- nl progres. To je pokazalo I gorko iskustvo Iz Njema6ke, gdje, mada onda пајјаба Komunisticka partlja u Evropl, KP sama nlje mogla, da zaustavi dolazak faSista na vlast. Zauzet je deflnltlvan stav, da se mobiliSu najSIre mase u antifa§isti£ki pokret, a gdje je to moguce — u narodnl front. Stvara-nj- e narodnog demokratskog I anti-fa§lstl6k- og fronta — to je bio jedan od glavnlh putokaza VII kongresa. slaBbloagsotldaure"k6oimutnoljsti6lklnolmjl pmoknroegtue bilesu uskoro otklonjene. Neke od tih slabostl bile su posljedlca sektaSenja,- - "Ijevi6arstva a neke — desnog oportunlzma. Odluke pomenutog kongresa od-govar- ale su u potpunosti novlm uslovima razvoja medunarodnog , radnl6kog pokreta. One su bile 'Zakonomjerna karlka njegovog raz-vit-ka i njegove borbe protlv desnog oportunlzma I "lijevog" sektaStva. Unosenje odluka VII kongresa u jugoslovenski pokret u USA Imao sam priliku da licno pratim cio tok VII kongresa Komlnterne, neposredno na samom Kongresu ~.od prvog do zadnjeg dana. Tlh dana se rjeSavalo i pltanje mog budu6eg rada, jer sam, bas u to vrljeme, zavrSlo Institut Crvene profesure za svjetsku privredu' i politiku. Date su mi dvije moguc-nost- i: da ostanem u SSSR kao profesor univerziteta (politi6ka ekonomija) i nau6ni radnik, ill da Idem van SSSR — po liniji Komln-terne. Prvo je obe6avalo mi ran zivot i interesantan rad na nauc-no-m polju, a drugo — dinamifcno rvanje sa kapitallzmom I svim onlm faktorima I snagama koje ga brane ' I podrzavaju, bilo gdje nazemljinoj kugli. Ja sam odabrao ovo drugo a tome je svakako doprinijela i atrak-tivno- st nove llnlje u komunlstl6-ko- m pokretu. Poslije nekoliko konsultacija I uz saglasnost KPJ, KP Sjed. Drzava I predstavnika Kominterne, donljeta je odluka da idem u Sjed. Drzave. Jedan od razloga za takvu odluku, bile su i teSkoce koje su nastale u jugoslovenskom pokretu, zapravo u rukovodstvu toga pokreta, koje se tada'nalazllo u Chlcagu. Prema rljedima predstavnika KP Sjed. Drzava, dolazak Klajna (N. Kova6e-vf6- a) od prije nekoliko mjesecl, naialost, nlje bilo popravilo to stanje. Ja sam, kako se to onda govorilo partljskim jezikom, "dobio mandat" da sprovedem potrebnu reorganizaciju, a Sto je najvaznlje — liniju Sedmog kongresa. Svlm tlm sastancima prisustvo-va- o je i Stjepan Zinio, koji mi je i van tih sastanaka, privatno, mnogo pomogao da udem u suStinu bar nekih problema rukovodstva i po- kreta u cjelini u Sjed. Drzavama i Kanadl. Kada sam, po6etkom druge po-lovi- ne 1935. godine stigao u New York — u Centralnom komitetu, u toku par dana, drugovi su mi izlozi-l- i njinova zapazanja u vezi pokreta medu Jugoslovenima, koji je Јпабе Bredstavljao snaznu sekciju KP razgovori su se sveli na zadatak, da otputujem u Chicago, da u roku od mjesec dana ргоибГт na lieu mjesta stanje u rukovodstvu, da razradim predloge i poslije mjesec dana da In podne-se- m Centralnom komitetu KP SAD u New Yorku. Drugovima u Chlca-gu je javljeno da dolazim uz napo-men- u o ovIaScenjima, koja sam dobio od vISih instanci. Prvi me je sro Nikola Виб!с, б!ап uzeg rukovodstva, I on mi je odmah saopStlo, da mu je гебепо, da me prvo odvede kod "Starog". Naslu-ti- o sam, da je to N. Kova6evi6, za koga sam znao da se nalazi u Chlcagu. BuSic je IzvrSio zadatak i odvezao me kod "Starog". Taj naS prvi susret bio Je pomalo teatralan. Nalme, dolazecl u svoje vrljeme u sukobe po raznim pitanjlma pokre-ta, Nikola i ja, u Moskvi, godinama smo bill u zategnutim Ибп!т odno-sim- a. Medutim, ovoga putasmo se zagrlili. On je bio krajnie uzbuden i зпе rijefii su mu bile: 'Osje6am se cao da me danas sunce ogrijalo". Kada earn рокибао da smirim njegovo uzbudenje, dodaju6i da je to pretjerlvanie, on mi je odgovo-ri- o, da nije i da je stvar u tome 6to se on sam "utopio u familljarnost postoJe6eg rukovodstva" tako, da v!5e nije u stanju, da rasCisti nastalu nemilu situaciju. "Znam, ti беб to тоб!, a ja 6i ti pruziti svu тодиби ротоб1' — rekao mi je tada "Start". Svitanje nas je zateklo u razgo-vor- u (N. Kova6evi6 je kao ilegalac stanovao kod jedne hrvatske poro-dic- e u iuznom dijelu Chicaga). Torft4 prill kom saznao sam dosta o stanju stvarl u postoje6em preko-brojno- m rukovodstvu i medu funk-cionerim- a, koji su bill na platnom spisku, a ujedno I o samom pokre-tu u cjelini. Narednih dana proveo sam u pojedina6nlm razgovorlma, kao i na zaJedniCkim sastancima ured-niSt- va I partljekog rukovodstva. Pod kraj mjeseca, koji mi je dat na rspolaganje da pripremim predlog za CK KP USA, sastavlo sam taj predlog i detaljno ga obrazlozio, stalno imajudi na umu odluke pomenutog Sedmog kongresa. U torn predlogu bile su tri osnovne ta6ke: 1) postoje6e rukovodstvo raspustiti, jer se suvlSe izoiovalo od baze; ostaviti u novo rukovod-stvo S. Mirokovl6a i Leo FiSera; izabrati na konferenciji) novo ru- kovodstvo s manjim brojem pla6e-nl-h funkcionera; 2) jugoslovenski pokret reorganizirati u trl pokreta: nrvatekl, slovena6ki I srpski, s tim Sto 6e postoje6a novlna ("Radni6ki glasnlk") ostati kao organ hrvat-sko- g (a ne jugoslovenskog) pokre-ta, a poSto je ve6 bilo oBjavljeno nekoliko brojeva "Slobodne re6i" — neka. to bude organ srpskog pokreta, a za Slovence treba pokre-nu- tl novi list; izabrati iz tri pokreta koordinacioni jugoslovenski biro; 3) da se, Stb je тодибе prije, sva tri rukovodstva presele u Pitts-burgh (kao jedan od glavnlh centa-r- a naSe emigracije), s tim Sto 6e se "Slobodna геб" odmah tamo prese-nt! i oko nje posebno formirati rukovodstvo za srpski pokret. Predlog sam pro6itao na zajedni-бк- ој sjednici rukovodstva, napomi-nju- ci da je to samo predlog, a druga je stvar §ta бе odlu6iti drugovi u rukovodstvu Partlje u New Yorku. Sje6am se, atmosfera SACCO I VANZETTI M Kmem proSlog mjeseca navrSlla se godina dana od proglaSenja nevlnostl ove dvojlce talljanskih Iseljenika, u povodu беда donoslmo slljededl 6lanak: Amerlka se tuSlra. IspravSI 6l8tom vodom pravde i javne osude prljave vrpce iz Nlxonoveafere Watergate, ona je nastavila puriflkaciju rehabllltacljom dvaju talljan-skih radnlka, Nicole Sacca I Bartolomea Vanzettija, nad koji ma je Izvrfieno sudsko ubojetvo na elektrl6noj stolid u Bostonu u nodi 23. augueta 1927. Poslije pola etoljeda dva doseljenika proglaSena su neylnlma. Јоб je pokojni predejednik SAD Franklin D. Roosevelt umorstvo Sacca i Vanzettija oznaCIo kao "najokrutnijl zlo6in koji je ljudska pravda poCinila u ovom stoljedu". Odjek one bostonske no6l odzvanjao je svih ovih 50 godina, imena dva radnika uSIa su u enclklopedije kao "afera Sacco I Vanzetti", o procesu i smaknudu snlmall su se filmovl i pisale knjige. Pet desetljeda Amerlka je flvjela s neClstom savjefidu. Enclklopedije ih oplsuju oznakom "anar-histl- ". Tek su bill stlgii u "zemlju neogra-nldeni- h mogucnoatl" kad su ih prltvorill zbog grabe2nog ubojstva blagajnlka i 6uva-r- a neke tvornice u South Bralntreeju, u drzavi Mas8achu8ett8u. Bill su mladl — Sacco roden 1891. a Vanzetti 1888. godine. Uhapseni su u maju 1920. Proces nije dokazao da bl pripadall ikak-v- oj "subverzivnoj" organizaclji, all se Iz njlhovlh 2ivotoplea zna da su stuplll na amerlcko tlo s idejama koje su zahvatlle Evropu poslije svjetskog rata I oktobarske revoluclje. Optuzbl zbog dvostrukog uboj-stva konzervativna Amerlka dodala je to da su "bunlll radnlko". Tragedlja Sacca I Vanzettija eplzoda je terora koji je pobudila psihoza "lova na crvene" u pocetku dvadesetih godina. Nekoliko mjesecl prije njlhova hapSenja u zatvoru je podlegao mukama jedan talljan-sk- l doseljeni radnik, Salsedo. Pollclja je podmetala atentate prlpisu-jud- i Ih "crvenlma". Posebno su na udaru bill imigrantl. U rudarsklm revirlma Pen-nsylvanl- je, gdje su ilvjell i brojni doseljeni-c- l iz nase zemlje, policajcl su na konjima upadali u njihove drvene kude I maltretlrall ljude. Nicola Sacco i Bartolomeo Vanzetti povell su kampanju protiv terora u Massa-chusetts- u I tako potpisali svoju smrtnu osudu, koju je Izrekla porota u gradu Dedhamu 14. jula 1921. a da nlje raspola-gal- a nikakvlm dokazom po kome bl onl ublli dvojlcu sluzbenlka tvornice u Braln-treeju. Amerlka je bila podljeljena u pogledu osude. Dok su konzervativel manlfestlrall s parolama "Useljenlcl su Izdajlce", rasla je t pllma protesta u SAD i u cljelom svljetu, gdje su osnivanl komitetl za obranu neduZnlh radnika, a u njlma su bila vellka Imena, kao Bernard Shaw, H. G. Wells, Romaln Rolland. je na sjednici bila ргШбпо mucna, ali to se nije moglo izbjedi. U New Yorku predlog je prihva-бе- п u cjelini, s tim da se Sto prije sazove konferencija za izbor novog rukovodstva za hrvatski pokret, da Klajn (Nikola Kova6evi6) ostane s hrvatskim rukovodstvom, a ja da predem u Pittsburgh kao glavni urednlk "Slobodne гебГ I u isto vrijeme kao sekretar budu6eg koor-dinacion- og partijskog biroa, koji 6esa6injavati po tri predstavnika Iz sva tri pokreta. (Nastavit 6e se) I u nasoj zemlji odjeknuli su dogadaji u dalekom Massachusettsu. August Cesa-re- c je u lietu "ZaStlta dovjeka", koji je pisao na liniji i po zadatku Komunistidke partlje Jugoslavije, prikazao sudbinu dvaju radni-ka I teror "gvozdene 0ete", kakav je u poznatom romanu obznanio Jack London mnogo godina prije Dedhama na temu nasilja kapitalizma. Sacco i Vanzetti dekali su svoj das u zatvoru, kad je neki gangster po imenu Madeiros priznao da je ubio dvojlcu iz tvornice u South Bralntreeju,-T- o je bilo 1925. godine. ' V Usprkos dinjenlcama I dotad nevidenoj evjetskoj kampanji za spas dvaju radnika, sudac apelacionog suda potvrdio je smrtnu osudu, 8 cinidkim obrazlozenjem: "Premda tl ljudi nisu materijalno podinlli zlodln koji im se prlpjsuje, oni su moralno krivi jer su neprijatelji postojedih InstltucIJa, jer su za vrijeme svog boravka u SAD iznosili potre-b-u da se obore sadaSnje institucije, a to je samo po sebl zlodln". Val demonstracija nlje pomogao osude-nlm- a. Vrhovni sud potvrdio Je presudu I Sacco i Vanzetti ubijeni su nakon sedam godina zatvora na elektrldnoj stolici u Bostonu 23. augusta 1927. godine. Urne s njlhovlm pepelom prenesene su u zavldaj u Torre Maggiore u pokrajlnl Foggla. Rehabilitaciju su nakon toliko decenija ishodili Spencer Sacco, unuk Nicolin i sestra Bartolomea Vanzettija, Vincenzlna. Agencije su o rehabilitaciji ubijenih Talijana dale nedostojno §ture vijestl, nisu navele ni osnovne podatke o sudskom zlodlnu ni o putu koji je Sacca I Vanzzetija odveo u smrt. Mo2da i zato §to Amerlka, zapodevSI svoje pranje, ima I drugog neugodnog rublja, podevsi od Vijetnama I Cilea do рокибаЈа djece Rosenbergovlh da se obnovi proces njlhovlm roditeljima, istaknutim atomistima koji su takoder zavrSili na elektrldnoj stolici u vrijeme hladnog rata. U radnidkom pokretu, napose medu talijansklm komunlstlma i socljallstima, irtvena janjad kapitalizma ostala su trajno prisutna kao poziv na borbu I junaStvo. Sacco I Vanzetti odbili su prijedlog odvjetnlka da mole pomllovanje i odgodu pogubljenja. Neki izvorl podataka, kao §to je dzepna enclklopedija "Columbia-Viking- " navodlll su odmah nakon pogubljenja da se dvojlcu "opdenito smatra mudeniclma". Mall primjer rehabilitaclje dvojice mude-nik- a pokazuje da istina ipak pobeduje — makar, ponekad, veoma kasno. Od umor-stv- a Sacca i Vanzettija do naSih dana bilo Je u vedlm' razmjerama — u odnosima medu ditavim drzavama III narodima — primjera kad se pokusavalo prikritl I satrtl Istlnu. Cinjenlca da su neki od takvih pokuSaja napokon propall potide uvjerenje da ni one druge, zasad nalzgled uspjeSne, ne deka bolja sudbina. Ivo Braut ("Vjesnlk") i J4 IS. v Ћ У i 1 t;-r- t ©a JMiVt fW'T M I w H w Ћ M fФ Л % i v Pi J'1 f' i $ M 4 m I
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 18, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-09-06 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000080 |
Description
Title | 000620 |
OCR text | hi ! :—: : : ! Ш DR. MIRKO MARKOVIC Ш if ' - Ш [г - It и f I J ' (Nastavak iz pros' log broja) Veliki zaokret Treca etapa U 6itavom svjetskom komunlsti-бко- т pokretu, pa I u onom u USA I u Kanadl, nastaje Istorljskl zaokret 1935. godine, zasnovan na odluka-m-a I radu VII kongresa Kom Interne, kada se zavrSava prvo razdoblje organ izovania I Izgradnje komunis-tiSki- h partlja — I pofiinje nova etapa. Evo nekoliko najbitnijih eleme-nat- a, koji karakteriSu tu novu etapu. Prvo, porast ve6e samostal-nost- i i inicijatlve komunist!6kih partlja, a na organlma Komlnterne ostafa je brlga o osnovnlm pltanji-m- a polltlke j taktlke svjetskog komunisti5kog pokreta u cjelini. Drugo, Sirenje fronta borbe protlv faSizma I imperijalistl£ke reakcije. Naime, odbacena je raniia, pseu-dorevoluclonarnapar- ola: лко nlje s nama — taj je protlv nas". Zauzeto je stanoviSte, da sami komunisti, bez podrSke I saveza sa svlm naprednlm snagama dru§tva, nisu u stanju da zaustave najezdu faSiz-m- a, da mu ргергЈјебе put I da oslguraju mlr, demokratlju I soci-jal- nl progres. To je pokazalo I gorko iskustvo Iz Njema6ke, gdje, mada onda пајјаба Komunisticka partlja u Evropl, KP sama nlje mogla, da zaustavi dolazak faSista na vlast. Zauzet je deflnltlvan stav, da se mobiliSu najSIre mase u antifa§isti£ki pokret, a gdje je to moguce — u narodnl front. Stvara-nj- e narodnog demokratskog I anti-fa§lstl6k- og fronta — to je bio jedan od glavnlh putokaza VII kongresa. slaBbloagsotldaure"k6oimutnoljsti6lklnolmjl pmoknroegtue bilesu uskoro otklonjene. Neke od tih slabostl bile su posljedlca sektaSenja,- - "Ijevi6arstva a neke — desnog oportunlzma. Odluke pomenutog kongresa od-govar- ale su u potpunosti novlm uslovima razvoja medunarodnog , radnl6kog pokreta. One su bile 'Zakonomjerna karlka njegovog raz-vit-ka i njegove borbe protlv desnog oportunlzma I "lijevog" sektaStva. Unosenje odluka VII kongresa u jugoslovenski pokret u USA Imao sam priliku da licno pratim cio tok VII kongresa Komlnterne, neposredno na samom Kongresu ~.od prvog do zadnjeg dana. Tlh dana se rjeSavalo i pltanje mog budu6eg rada, jer sam, bas u to vrljeme, zavrSlo Institut Crvene profesure za svjetsku privredu' i politiku. Date su mi dvije moguc-nost- i: da ostanem u SSSR kao profesor univerziteta (politi6ka ekonomija) i nau6ni radnik, ill da Idem van SSSR — po liniji Komln-terne. Prvo je obe6avalo mi ran zivot i interesantan rad na nauc-no-m polju, a drugo — dinamifcno rvanje sa kapitallzmom I svim onlm faktorima I snagama koje ga brane ' I podrzavaju, bilo gdje nazemljinoj kugli. Ja sam odabrao ovo drugo a tome je svakako doprinijela i atrak-tivno- st nove llnlje u komunlstl6-ko- m pokretu. Poslije nekoliko konsultacija I uz saglasnost KPJ, KP Sjed. Drzava I predstavnika Kominterne, donljeta je odluka da idem u Sjed. Drzave. Jedan od razloga za takvu odluku, bile su i teSkoce koje su nastale u jugoslovenskom pokretu, zapravo u rukovodstvu toga pokreta, koje se tada'nalazllo u Chlcagu. Prema rljedima predstavnika KP Sjed. Drzava, dolazak Klajna (N. Kova6e-vf6- a) od prije nekoliko mjesecl, naialost, nlje bilo popravilo to stanje. Ja sam, kako se to onda govorilo partljskim jezikom, "dobio mandat" da sprovedem potrebnu reorganizaciju, a Sto je najvaznlje — liniju Sedmog kongresa. Svlm tlm sastancima prisustvo-va- o je i Stjepan Zinio, koji mi je i van tih sastanaka, privatno, mnogo pomogao da udem u suStinu bar nekih problema rukovodstva i po- kreta u cjelini u Sjed. Drzavama i Kanadl. Kada sam, po6etkom druge po-lovi- ne 1935. godine stigao u New York — u Centralnom komitetu, u toku par dana, drugovi su mi izlozi-l- i njinova zapazanja u vezi pokreta medu Jugoslovenima, koji je Јпабе Bredstavljao snaznu sekciju KP razgovori su se sveli na zadatak, da otputujem u Chicago, da u roku od mjesec dana ргоибГт na lieu mjesta stanje u rukovodstvu, da razradim predloge i poslije mjesec dana da In podne-se- m Centralnom komitetu KP SAD u New Yorku. Drugovima u Chlca-gu je javljeno da dolazim uz napo-men- u o ovIaScenjima, koja sam dobio od vISih instanci. Prvi me je sro Nikola Виб!с, б!ап uzeg rukovodstva, I on mi je odmah saopStlo, da mu je гебепо, da me prvo odvede kod "Starog". Naslu-ti- o sam, da je to N. Kova6evi6, za koga sam znao da se nalazi u Chlcagu. BuSic je IzvrSio zadatak i odvezao me kod "Starog". Taj naS prvi susret bio Je pomalo teatralan. Nalme, dolazecl u svoje vrljeme u sukobe po raznim pitanjlma pokre-ta, Nikola i ja, u Moskvi, godinama smo bill u zategnutim Ибп!т odno-sim- a. Medutim, ovoga putasmo se zagrlili. On je bio krajnie uzbuden i зпе rijefii su mu bile: 'Osje6am se cao da me danas sunce ogrijalo". Kada earn рокибао da smirim njegovo uzbudenje, dodaju6i da je to pretjerlvanie, on mi je odgovo-ri- o, da nije i da je stvar u tome 6to se on sam "utopio u familljarnost postoJe6eg rukovodstva" tako, da v!5e nije u stanju, da rasCisti nastalu nemilu situaciju. "Znam, ti беб to тоб!, a ja 6i ti pruziti svu тодиби ротоб1' — rekao mi je tada "Start". Svitanje nas je zateklo u razgo-vor- u (N. Kova6evi6 je kao ilegalac stanovao kod jedne hrvatske poro-dic- e u iuznom dijelu Chicaga). Torft4 prill kom saznao sam dosta o stanju stvarl u postoje6em preko-brojno- m rukovodstvu i medu funk-cionerim- a, koji su bill na platnom spisku, a ujedno I o samom pokre-tu u cjelini. Narednih dana proveo sam u pojedina6nlm razgovorlma, kao i na zaJedniCkim sastancima ured-niSt- va I partljekog rukovodstva. Pod kraj mjeseca, koji mi je dat na rspolaganje da pripremim predlog za CK KP USA, sastavlo sam taj predlog i detaljno ga obrazlozio, stalno imajudi na umu odluke pomenutog Sedmog kongresa. U torn predlogu bile su tri osnovne ta6ke: 1) postoje6e rukovodstvo raspustiti, jer se suvlSe izoiovalo od baze; ostaviti u novo rukovod-stvo S. Mirokovl6a i Leo FiSera; izabrati na konferenciji) novo ru- kovodstvo s manjim brojem pla6e-nl-h funkcionera; 2) jugoslovenski pokret reorganizirati u trl pokreta: nrvatekl, slovena6ki I srpski, s tim Sto 6e postoje6a novlna ("Radni6ki glasnlk") ostati kao organ hrvat-sko- g (a ne jugoslovenskog) pokre-ta, a poSto je ve6 bilo oBjavljeno nekoliko brojeva "Slobodne re6i" — neka. to bude organ srpskog pokreta, a za Slovence treba pokre-nu- tl novi list; izabrati iz tri pokreta koordinacioni jugoslovenski biro; 3) da se, Stb je тодибе prije, sva tri rukovodstva presele u Pitts-burgh (kao jedan od glavnlh centa-r- a naSe emigracije), s tim Sto 6e se "Slobodna геб" odmah tamo prese-nt! i oko nje posebno formirati rukovodstvo za srpski pokret. Predlog sam pro6itao na zajedni-бк- ој sjednici rukovodstva, napomi-nju- ci da je to samo predlog, a druga je stvar §ta бе odlu6iti drugovi u rukovodstvu Partlje u New Yorku. Sje6am se, atmosfera SACCO I VANZETTI M Kmem proSlog mjeseca navrSlla se godina dana od proglaSenja nevlnostl ove dvojlce talljanskih Iseljenika, u povodu беда donoslmo slljededl 6lanak: Amerlka se tuSlra. IspravSI 6l8tom vodom pravde i javne osude prljave vrpce iz Nlxonoveafere Watergate, ona je nastavila puriflkaciju rehabllltacljom dvaju talljan-skih radnlka, Nicole Sacca I Bartolomea Vanzettija, nad koji ma je Izvrfieno sudsko ubojetvo na elektrl6noj stolid u Bostonu u nodi 23. augueta 1927. Poslije pola etoljeda dva doseljenika proglaSena su neylnlma. Јоб je pokojni predejednik SAD Franklin D. Roosevelt umorstvo Sacca i Vanzettija oznaCIo kao "najokrutnijl zlo6in koji je ljudska pravda poCinila u ovom stoljedu". Odjek one bostonske no6l odzvanjao je svih ovih 50 godina, imena dva radnika uSIa su u enclklopedije kao "afera Sacco I Vanzetti", o procesu i smaknudu snlmall su se filmovl i pisale knjige. Pet desetljeda Amerlka je flvjela s neClstom savjefidu. Enclklopedije ih oplsuju oznakom "anar-histl- ". Tek su bill stlgii u "zemlju neogra-nldeni- h mogucnoatl" kad su ih prltvorill zbog grabe2nog ubojstva blagajnlka i 6uva-r- a neke tvornice u South Bralntreeju, u drzavi Mas8achu8ett8u. Bill su mladl — Sacco roden 1891. a Vanzetti 1888. godine. Uhapseni su u maju 1920. Proces nije dokazao da bl pripadall ikak-v- oj "subverzivnoj" organizaclji, all se Iz njlhovlh 2ivotoplea zna da su stuplll na amerlcko tlo s idejama koje su zahvatlle Evropu poslije svjetskog rata I oktobarske revoluclje. Optuzbl zbog dvostrukog uboj-stva konzervativna Amerlka dodala je to da su "bunlll radnlko". Tragedlja Sacca I Vanzettija eplzoda je terora koji je pobudila psihoza "lova na crvene" u pocetku dvadesetih godina. Nekoliko mjesecl prije njlhova hapSenja u zatvoru je podlegao mukama jedan talljan-sk- l doseljeni radnik, Salsedo. Pollclja je podmetala atentate prlpisu-jud- i Ih "crvenlma". Posebno su na udaru bill imigrantl. U rudarsklm revirlma Pen-nsylvanl- je, gdje su ilvjell i brojni doseljeni-c- l iz nase zemlje, policajcl su na konjima upadali u njihove drvene kude I maltretlrall ljude. Nicola Sacco i Bartolomeo Vanzetti povell su kampanju protiv terora u Massa-chusetts- u I tako potpisali svoju smrtnu osudu, koju je Izrekla porota u gradu Dedhamu 14. jula 1921. a da nlje raspola-gal- a nikakvlm dokazom po kome bl onl ublli dvojlcu sluzbenlka tvornice u Braln-treeju. Amerlka je bila podljeljena u pogledu osude. Dok su konzervativel manlfestlrall s parolama "Useljenlcl su Izdajlce", rasla je t pllma protesta u SAD i u cljelom svljetu, gdje su osnivanl komitetl za obranu neduZnlh radnika, a u njlma su bila vellka Imena, kao Bernard Shaw, H. G. Wells, Romaln Rolland. je na sjednici bila ргШбпо mucna, ali to se nije moglo izbjedi. U New Yorku predlog je prihva-бе- п u cjelini, s tim da se Sto prije sazove konferencija za izbor novog rukovodstva za hrvatski pokret, da Klajn (Nikola Kova6evi6) ostane s hrvatskim rukovodstvom, a ja da predem u Pittsburgh kao glavni urednlk "Slobodne гебГ I u isto vrijeme kao sekretar budu6eg koor-dinacion- og partijskog biroa, koji 6esa6injavati po tri predstavnika Iz sva tri pokreta. (Nastavit 6e se) I u nasoj zemlji odjeknuli su dogadaji u dalekom Massachusettsu. August Cesa-re- c je u lietu "ZaStlta dovjeka", koji je pisao na liniji i po zadatku Komunistidke partlje Jugoslavije, prikazao sudbinu dvaju radni-ka I teror "gvozdene 0ete", kakav je u poznatom romanu obznanio Jack London mnogo godina prije Dedhama na temu nasilja kapitalizma. Sacco i Vanzetti dekali su svoj das u zatvoru, kad je neki gangster po imenu Madeiros priznao da je ubio dvojlcu iz tvornice u South Bralntreeju,-T- o je bilo 1925. godine. ' V Usprkos dinjenlcama I dotad nevidenoj evjetskoj kampanji za spas dvaju radnika, sudac apelacionog suda potvrdio je smrtnu osudu, 8 cinidkim obrazlozenjem: "Premda tl ljudi nisu materijalno podinlli zlodln koji im se prlpjsuje, oni su moralno krivi jer su neprijatelji postojedih InstltucIJa, jer su za vrijeme svog boravka u SAD iznosili potre-b-u da se obore sadaSnje institucije, a to je samo po sebl zlodln". Val demonstracija nlje pomogao osude-nlm- a. Vrhovni sud potvrdio Je presudu I Sacco i Vanzetti ubijeni su nakon sedam godina zatvora na elektrldnoj stolici u Bostonu 23. augusta 1927. godine. Urne s njlhovlm pepelom prenesene su u zavldaj u Torre Maggiore u pokrajlnl Foggla. Rehabilitaciju su nakon toliko decenija ishodili Spencer Sacco, unuk Nicolin i sestra Bartolomea Vanzettija, Vincenzlna. Agencije su o rehabilitaciji ubijenih Talijana dale nedostojno §ture vijestl, nisu navele ni osnovne podatke o sudskom zlodlnu ni o putu koji je Sacca I Vanzzetija odveo u smrt. Mo2da i zato §to Amerlka, zapodevSI svoje pranje, ima I drugog neugodnog rublja, podevsi od Vijetnama I Cilea do рокибаЈа djece Rosenbergovlh da se obnovi proces njlhovlm roditeljima, istaknutim atomistima koji su takoder zavrSili na elektrldnoj stolici u vrijeme hladnog rata. U radnidkom pokretu, napose medu talijansklm komunlstlma i socljallstima, irtvena janjad kapitalizma ostala su trajno prisutna kao poziv na borbu I junaStvo. Sacco I Vanzetti odbili su prijedlog odvjetnlka da mole pomllovanje i odgodu pogubljenja. Neki izvorl podataka, kao §to je dzepna enclklopedija "Columbia-Viking- " navodlll su odmah nakon pogubljenja da se dvojlcu "opdenito smatra mudeniclma". Mall primjer rehabilitaclje dvojice mude-nik- a pokazuje da istina ipak pobeduje — makar, ponekad, veoma kasno. Od umor-stv- a Sacca i Vanzettija do naSih dana bilo Je u vedlm' razmjerama — u odnosima medu ditavim drzavama III narodima — primjera kad se pokusavalo prikritl I satrtl Istlnu. Cinjenlca da su neki od takvih pokuSaja napokon propall potide uvjerenje da ni one druge, zasad nalzgled uspjeSne, ne deka bolja sudbina. Ivo Braut ("Vjesnlk") i J4 IS. v Ћ У i 1 t;-r- t ©a JMiVt fW'T M I w H w Ћ M fФ Л % i v Pi J'1 f' i $ M 4 m I |
Tags
Comments
Post a Comment for 000620