Nase Novine, October 18, 1978

              !И
i
h%
i m
Ћ
ti
I
bs'
I
, x№№№iL ч : ; a Autonomijaza оуцсд Baskiju i Kataloniju
Progon znanstvenika
Sao Paolo (Tanjug) — Prema
podaclma Latlnskoa.n)er6kog ko-miteta- za zaStltii ро'ј:ВД[1 zatvore-nlk- a
sa sjediStem u Sao Paplu, od
drzavnog udara u Argent! nl marta
1976. godine, najmanje 600 znan-stvenika,
Inzenjera itehnifiara je
otpu§teno iz diiavnih institute,
dok se neutvrden broj nalazl u
vojnlm zatvorlma i logorlma. Ve6i-n- a
od 600 znanstvenika nalazi se
pod kontrolom l,u кибпот pritvo-r- u. Sudbina neklh je nepoznata, pa
se vode kao "nestali".
U toku 1976. godine, pod prltis-ko- m
doma6eg i medunarodnog
javnog mnijenja, argentinskl rezim
je bio prisiljen osioboditi Sestoro
nuklearnih znanstvenika, Clanova
Nacionalne atomske komlslje,
uhapSenih bez formalne optuznice,
navodno zbog "subverzivne djelat-nosti- ".
Prema podacima Komiteta
za zaStitu polltidklh zatvorenika u
argehtinskim vojnim zatvorima na-la- ze
se joS sedmorica atomskih
fizi6ara za koje rezim sluzbeno
tvrdi da su nestali.
Utri godine — 337
umrlih zatvorenika
2eneva (Reuter) — U vremenu od
1974. do 1977. godine u policijskim
zatvorima Juznoafri6ke Republike
umrlo je 337 zatvorenika cekajudi
na sudenje.
Podatak je na sjednici konferen-cij- e
UN o rasnoj diskriminaciji
saop6io potpredsjednik grupe
struCnjaka UN za Juznoafridku
Republiku, Branimir Jankovlb.
Pomocrilk ministra Inozemnih
poslova Kenije Kasim Mvamzandi
predlozio je zatim da konferencija
UN o rasnoj diskriminaciji zahtije-v- a
totalnu zabranu izvoza nafte i
stranog ulaganja u Juznoafr)6ku
Republiku.
KUBANSKA POMOC U MEDICINI
Havana — vKubanski ministar zdravlja
Hose Gutieres Munis saopclo je da 1300
.kubansklh Iije6nlka radl u dvadeset zema-Ij- a
Afrike, Azije i Karlba, Javlja Frans pres.
Ako se ovom broju doda broj medicln-skl- h
sestara I drugih medlcinsklh radnlka,
onda je ukupan broj kubansklh medlclnara
u Inozemstvu oko 1.500 ljudl. Ovu vrstu
pomo6i Kube u vedoj mjerl prlmaju
Angola, Alilr, Mozamblk, Kongo, Vljet-na- m,
Jamajka I Etloplja, dodao je ministar.
Kod poruClvanja
Imamo druge vrste fiajeva,
PlSlte po cijenlk.
Narudibo Saljlte na:
Madrid (Reuter, AFP) — Privremena
autonomna adminlstraclja provinclje Bas-klj- e,
na sjeveru Spanjolske, preuzela je 21
augusta vlast nad poljoprlvredom, indus-trijo- m,
trgovinom I urbanim planlranjem.
Ta promjena vlasti, objavljena dekretom
Spanjolskog kralja, prva Je mjera koju je
preuzelo baskljsko Generalno vljece nakon
osnlvanja, pocetkom ove godine. I druga
Spanjolska provlnclja, industrljskl razvlje-n- a
Katalonlja takoder Je doblla autonomnu
vlast.
Odluku o definltlvnom autonomnom
polozaju tih provincija trebao bl donljeti
SpanJolskl Cortes (parlament) ove jesenl,
nakon usvajanja novog Spanjolskog Usta-v- a.
IhStam©:
ш y©biSi rat 49
Luanda (APS) — "Ideja o odrza--
vanju konferencije svih zainteresl-rani- h
strana umjeSanih u sukob
oko Zimbabvea (Rodezija)
nemastvarnu osnovu, jer je Patrio-tsk- a
f ronta Zimbabvea praktidki ve6
dobila rat", izjavio je nedavno
DzoSua Nkomo, jedan od predsje-dnik- a
Patrlotske fronte i voda
stranke ZAPU u Luandl.
Prema rijeSima Nkoma, imaju6i
u vidu sadaSnju situaciju, sve
budude rasprave oko Zimbabvea
moraju zasnfvatl pozicijama
koje zastupa Patrlotska f ronta.
Planzaevakuaciju
200.000 belaca
iz.Rodezije
Lusaka (Tanjug) — Vlada Vellke Brltanl-j- e
I SAD u saradnji sa drugim zemljama
"Severnoatlantskog pakta" (NATO) prlpre-mil- e
su planpve za evakUaclJut preko
200.000 belaca Iz Juine Rodezlje, pise
mesefinik "Afridke narodne unlje Zimbab-vea"
(ZAPU) "Glas naroda Zimbabvea".
Ovaj fiasopls navodl je informacija o
tome potvrdena I u Stamp! neklh zapadno-evro'pski- h
zemalja. "Glas naroda Zimbab-vea"
ukazuje da su pripreme za opsez-n- u
operaciju "spasavanja" ubrzane poSto
se nazlre skorl kraj tzv. "prelazne u
Solzberiju.
Mesednlk takode piSe da je odredenl broj
zapadnoevropsklh banaka I flnansljsklh
inetltuclja aktlvno ukljufien u saradnju sa
partnerlma u Juznoj RodezlJI Clme se
grubo krse sankclje Ujedinjenlh naclja
protiv vlade bele manjine u toj zemlji.
Najaktlvnlje u krSenju odluka Svetske
organlzaclje su one flnansljske Instituclje
koje Imaju svoje poslovnlce u Juznoj
Rodeziji I JuinoafrickoJ Republici, prime-6uj- e
fiasopls.
GLASOVITO
UEKOVITO BIUE
-- CAJ izbugarske
Urino-regulati- ng Tea No. 107 — Ovaj 6aj pomaze
reguliratl токгаби, smanjuje Irltaclju.
Lipov cvlfet No. 114 — Ublazuje prehladu, kasalj,
eijatiku, reumaticke I bubreine bolove.
'Camomile Flower Tee No'. 113 — Caj od kamomlll-,no- g
cvljeca ublaiuje bolove u ielucu, zubobolju.
Chest-easin- g Tea No. 111 — Ublaiava kafialj, olak-§av- a
disanje.
Soothing Tea No. 112 — Ovaj бај krljepl I umlruje
ilvce.
Kutlja svakog od ovih cajeva stojl $2.00.
Narudzbe iz U.S.A. $2.25 kutija.
navedlto Imo
I
i novae
.
'
vise
vlade"
broj Koji rebate.
BALKAN IMPORTS
212 Spadina Road, Toronto, Ontario M5R 2V1
Tel. 921-858- 7
g£
RSESSSS
39
se na
da
ovu
Caa
рцивчап
je
koji je
Sjed. je
zakon
da mogu svoja
"Akt
I
obreda "pod
Drzava.
Prije je
Emil Krebs koji je dobro
45 i 20
je
Nije da je rekord
netko do danas
Sa
KUDAKLIZIBIJELAKUCA?
Press Portland,
, Oregon:
Eklpa nadzornlka saop-6- 1
la je da Bljela kuca tone.
se spustlla za nekollko
tokom 30 godlna.
Ne bl to trebalo da Za
pola bllo je
pomferanja.
Siroka
tome da je Bljela
ku6a skllznula daleko od
centra — Elsen-howero- ve
su pri-mjet- lll
da se vratila —
Zatim Je otISIa za vrlje-me
I Johnsona. Pod
umalo nlje nafiisto
potonula.
Ovih nlko ne moze raza-ber- e
na koju se stranu Carterova
kuca naglnje. Jedni da
je otISIa dok drugl kazu da
to nije ta6no, da, naglnje
ulljevo,
Uz tolike aktuelne sumnje se
POBUm U niKHRHGUI
U ovoj zemlji Centralne Amerike vodi se kampanja protiv
tamoSnjeg predsjednika, Anastasioa Najprije je
grupa komandosa Sandinisti6kog pokreta otpora zaposjela Nacional-n- u
pala6u, gdje je drzala 1000 osoba kao taoce. su oslobodeni
sedam sati poSto je komandosima zagarantiran odlazak
avionom u Panamu i im svota u iznosu od 500 hiljada dolara.
U meduvremenu je u zemlji osnovana tzv. Siroka Koaliciona
Fronta, proglasen je generalni strajk, u kojem pored Ijevidara sudjeluju
pa I ve6ina industrijalaca i poslovnih ljudi.
optuzuju za drzave i uzurpaciju vlasti i traze da side s
pozomice, ill 6e u protivnom do6i u zemlji do opceg sukoba i
obra6una. Za sada se oruzane carke vode u glavnom gradu Managui i
se dojam da je Somozi odzvonilo, iako on ina6e namjerava
ostati na sve do op&h izbora 1981 .
Na slici: Komandosi u avionu pred polazak u Panamu.
Zakon o Indijancima
Washington (AP) — Тобпо poslije 191
godine otkako Kontinentalni kongres
usvojio ustav Sjedinjenih Drzava Amerike
garantlrao slobodu vjeroispovljesti,
u Drzavama tek sada usvojen
Sto stiti pravo ameriCkih Indijanaca
slobodno izraiavati vjerska
o slobodama amerifiklh
Indijanaca pruza slobodu ameriikim Ind-ijancima,
Aleufianlma domoro-dafiko- m
stanovnistvu Havaja u obavljanju
njihovih vjersklh zaStltom"
Sjedinjenih
GOVORI0 4!JEZIKA
pedeset godlna u Berllnu umro
covjek imenom
govorlo jezika razumljevao joS
jezika! On svojedobno bio tumafi u
пјетабкот ministarstvu vanjskih poslova.
poznato li taj jedinstveni u
poznavanju jezika oborio.
stranica listova
Portland Herald,
vladlnlh
Zgrada
centlmetara
posljednjlh
nas cudl.
posljednjlh vljeka
svakojakih
je, prlmjerice, suglasnost o
Rooseveltova
bila
ulljevo. Za vrljeme
uprave, mudracl
ona udesno.
opet ulljevo
Kennedya
Nlxonom Sto
dana da
Bljela tvrde
udesno,
u stvarl,
Sto
zestoka
diktatora Somoze.
Taoci
kasnije,
predana
Siroke mase, Somozu
рЈјабки
dobija
vlasti godine.
uvjerenja.
religloznlm
Eskimlma,
Postojala
PAPA I KATOLICIZAM
,
International Herald Tribune,
Parlz:
Papa Pavle VI bio Je jedan od naj-preduzlmljiv- ijlh,
najspornijlh I naj-vl- se
krltizlranlh crkvenlh poglavara-2- 0.
vljeka. On ce mozda najviSe
ostati u sjecanju kao lider koji je
Izmjenlo Ilk modernog katollcizma
ne usudujudi se da dotakne njego-V- u
duSu.
KUDA IDE EGIPAT?
Rlnasclta, Rim:
LlberallstlCkl izbor I strani kapl-t- al
nisu izvukli Egipat Iz nerazvlje-nos- ti
ve6 su probudlll jaz izmedu
bogatlh, stare i novo burzoazlje, I
siromaSnih — radnlka; seljaka I
siromaSnog gradskog staleza. Ne- -
zadovoljstvo I nemirl samo su po-verja- nl
neuspjellm mlrovnlm pre-govori- ma
koji su bill pozdravljeni
sa odobravanjem.
NUKLEARNAOPASNOST
Indian and Foreign Review, New
Delhi, IndIJa:
Nuklearno pruzje je unatofi svlh
opasnosti I prijetnjl da unlSti Citav
pravca kretanja tl6e, nlje nlkakvo svljeteskaliralodotemjeredacaki
Cudo Sto gradevina nlje stabilna. mail dljelovl tog oruzja mogu
Pa ni driava, kao takva. unlStiti 6ltavu kuglu zemaljsku.
Jugoslavenski dom
u Munchenu
Muenchen, (Tanjug) — Nov! jugoslaven-ski
dom s prostorijama na oko dvije tisube
kvadratnih metara, 6ije je uredenje i renovi-ranj- e
u toku, bit ce otvoren pofietkom
jeseni u Muenchenu, u milijunskom gradu
u kojem zivi preko 60.000 jugoslavenskih
gradana.
Dom ce sluiiti za druStvene, obrazovne,
kulturne, zabavne I sportske aktivnosti
jugoslavenskih gradana u SR Njemackoj.
Troskovezakupa, opreme i uredivanja toga
znafiajnog objekta snosile su jugoslaven-sk- e
i пјетабке radne organizacije, a ve6i
dlo poslova obavljen je dobrovoljnim
radom.
MOSKVA (TASS) - U moskovskoj Cetvrti
Krasna Presnja uskoro £e biti otvoren muzoj
Vladimira Majakovskog, koji'6e biti smje§ten u
nekada§njem stanu toga velikog pjesnika. U toj
poznatoj 6etvrti, gdje su se 1905. godine vodile
revolucionarne bitke, Majak'ovski je 5ivio od
1913. do 1915. godine. On se u toj Cetvrti
aktivno ukljuCio u revolucionarni rad — tu Je
traJio mjesta za ilegalne sastanke, raspafiavao
boljSevicka izdanja i organizirao bjegoye
politifikih osudenika.
U vjerno rekonstruiranom stanuVladimira
Majakovskog bit te izloieni portreti njegovih
suvromenika pod cijim su utjecajem osnivani
revolucionarni sudovi, kao i dokumenti koji
svjedode o prijateijstvu . Majakovskog s
Maksimom Gorkim .
1
%
if
1 !
3
4l
M i '5ЈјР£?5МТи BtlWitfWMWWfWD'WWriwyMW1' WTX&AJtMIWfn pfdwf %?ZFi$ 1ГЈМТ2Е£Т1"1Т "- -'