Nase Novine, July 13, 1983

              10- - NASE NOVINE, May 25,1983
KADA ONI ZAKASNE LJUDI
идвш.™№№шицишлЈшаи
U slubi za hitnu pomoc vreme je najdragocenije, sve drugo je od
drugorazrednog zna6aja.
Dakle, kada 6ujete sirenu ili vidite upozoravajuce svetlo na
vatrogasnim kamionima, ambulantnim ili policijskim kolima,
pomislite da se radi spasavanju ljudskih zivota i povinujte se
slede6im pravilima:
O Zaustavite svoja kola sto je mogu6e vise uz stranu puta, i dalje od
svake raskrsnice.
O Ako vozite iza vatrogasnih kola, razdaljina izmedu njih i
vaSeg vozila mora biti najmanje 150 metara (500 feet).
B 01
Transportation
Communications
Sidl
negodovanje naucnika i publicista
vanja legende 0 fireru". - talas "hitleroma-- nije" u bulevarskoj stampi u sr nemackoj. - politiCari i sudovi jos Cute
(Od stalnog dopisnika "Politike")
BON — Nekontrolisana "hitleromanija"
Siri se I pleni izvesne krugove nemafikog
druStva — to Je prva posledica odluke
hamburSkog "Sterna" da робпе objavljiva-nje- ,
pod vidom Hitlerovog "dnevnlka",
problemati6klh spisa б!ја autentl£nost ni
izdaleka nije proverena. Otkako se raS6ulo
da su krupne glaveSine Iz nekadaSnje
nacistiCke i esesovske vrhuSke, bliski Hltle-ro- vi
saradnici I douSnlci, zgrnuli sada u
dzepove nekoliko miliona maraka — na ime
"honorara" za rukopise doturene, III smiSlje-n- o
podmetnute 6asopisu "Stern", pokuljali
su razni anonlmni posrednici kojl drugim
redakcijama, izdavaClma, istoricarima, pub-llcistlm- a,
pa i pojedinafcnlm novinarima
nude "iz svojih domacih skrivnlca" takode
,dosad neznane ili nepronadene rukopise i
predmete iz "firerove" zaostavStlne. Nude,
razume se, za debele pare.
, Bujlca falsifikata i galerija varalica, koji su
namlrlsall da je, kucnuo ias da "na
Hltleru" zarade masne honorare — Sokirala
je ozbiljnije Nemce. Zgrazavaju se pred
IzopaCenostlma i srozavanjima, a jo§ vise —
pred pasivnoS6u s kojom druStvo, utlcajni
javnl i politifiki krugovi i kreatori javnog
mnenja, podlezu ovoj psihozi i manlpulaclja-m- a
koje bacaju dugaCke senke i dlskredituju
I one Nemce koji su sa тгабпот proSloScu
Iskrivljavanje istorije
"NajoStrlJe protestvujem protlv паб1па na
koji Je taj materljal iznet u javnost" —
negoduje kelnski profesor istorije Andreas
{ Hilgruber. "Neodgovomo je, kaze on, Sto su
spisl objavljeni i oko njih pokrenuta Slroka '
f I - J i I ill И T
t 'I
o
ш
Ministry of
and
v£ wl 1U
James Snow, Minister
William Davis, Premier
195
zbog razglasa- - "nove
Izgleda,
raskrstili.
Ч& в
diskusija u javnosti pre nego Sto je temeljito
jspitano da II su uopSte pravL
OStre zamerke uputio je Sva'jcarski istori-ба- г
iz Berna, Valter Hofer, kad su ga pozvali
u Hamburg da iznese svoju ocenu: neodgo-vomo
je i pedagoSkl nepozeljno razglaSavati
te spise, бак i ako bi se Ispostavilo da su
doista Hitlerovi zapisi. Miiionl miadih
Nemaca jedva neSto znaju ili uopSte ne
' poznaju stvarnu istoriju i nemaju jasnu
predstavu o demonskoj Hitlerovoj ulozi — a
sada, ako Iz "Sterna" dobiju prepodobljenu,
isfrizlranu i izlakiranu sllku o toboze
bezazlenom Hitleru, bilo bi to fatalno
iskrivljavanje istorije i obmanjivanje novih
generacija — smatra Hofer. On je одогбепо
upozorio da бе za smiSljeno iskrivljavanje
istorije snositi odgovornost oni iz "Sterna"
ako budu bez ikakvih komentara i kritiCkih
objaSnjenja jednostavno prepustili da na-vod- ni
"dnevnik" tuma6l Hitlera i nacisti6ki
zlo6lna6ki rezim.
Ako "dnevnik" bude publikovan u sirovom
obliku, onako kako je doturen iz opskumlh
krugova starih nacista, onda бе ispastl da je
"sam Hitler dobio zavrSnu геб", prlmetio je
istori6ar Hilgruber.
"Crna berza" za nacistidku
propagandu
Na ovaj Sirokl talas "hitleromanlje" Stam-p- a
u SRN uglavnom reaguje konfuzno I
пекгШбк). Jedni se povode za komercijalnim
senzacljama i imitiraju "Stern" sopstvenim
"otkri6ima" o privatnom zivotu "firera",
drugi — ozbiljniji listovi гаодгби se 6uta-nje- m
I бекаји §ta бе копабпо re6i veStacl.
Bulevarski listovi i 6asopisl gramzljivo
eksploatlSu "potrainju za Hitlerom" I pre- -
plavljuju jedan krug 6italaca novom nacisti6-ko- m
propagandom. Cak ni ozbiljni publicis-t- i,
kao Joahim Fest, kome — kao I drugima
— anonimni liferanti stalno nude "rukopise
iz bunkera" — nemaju jasnu ocenu, ve6
predlazu da specijalna medunarodna koml-sij- a
veStaka proveri spise kojima raspolaze
"Stern".
Ozbiljniji Nemci kritikuju "Stern" Sto
odbija da dokumenta poveri kvalifikovanim
naufinicima, ve6 pripisuje sebi pravo da
sam odredi struCnjake koji bi "proverili"
beleSke od kojih iasopis обекије basno-slov- ni
profit. Peter Koh, glavni urednik
"Sterna", otvoreno potvrduje da strahuje da
6e ispustiti mastan zalogaj ako "dnevnik"
dospe u ruke neke op5te komisije. "Stern"
побе da prodaje autorsko pravo po svojoj
volji. Rezultati "Sternove" (domace) komisi-je
ne обекији se pre kraja maja. DosadaSnje
provere su tako povrSne i nepotpune da ne
pruzaju ozbiljne dokaze.
Zaokret oba engleska IstoriCara — Hjudz
Trevor — Ruper sada viSe ne veruje u
autentlfinost, a Dejvid Irving je zaboravio sve
svoje dosadaSnje sumnje i odjednom je
uveren da je "dnevnik" pisan Hitlerovom
rukom (to je гак1јиб!о posle naknadnog
razgovora sa urednicima "Sterna" u Ham-burg- u
— sasvim je u stilu ove peripetije.
Naknadno se ispostavilo da je Trevor-Rupe-rov- o
znanje петабкод jezika sasvim skrom-n- o,
a kod Irvinga su otkrivene 6udne
naklonosti prema desn!6arskim ekstre-mistim- a.
Za "Sternovog" reportera Hajdemana,
glavnog кораба "firerove" zaostavStine,
utvrdilo se da je odavno sasvim opsednut
nacisti6klm temama i da se ve6 godlnama
кгебе u krugovima nekadaSnjih Hitlerovlh
pouzdanika i da im sluzi kao "razglasna
stanica". JoS 1978. je ss-gene- ral Karl Volf
poturio Hajdemanu arhlvu nekog esesovca
koja otkriva kako su СегбИ i Musolini vodili
toboze tajnu prepisku tokom celog rata, ili
plsmo Alena Dalsa, атег!бкод Sefa agenata
METROPOLA SVE
MANJE
PRAG (od dopisnika Tanjuga) —
Glavni grad Cehoslova6ke ne ubraja
se u one evropske i svjetske
metropole koje su se posljednjih
desetljeca naglo razvijale. Jedan od
uzroka je vjerojatno i taj Sto je Prag i
prije stotinjak godina bio grad u
pravom smislu te rijeii, snaan
industrijski i kulturni centar, pa se
nije morao preko nodi razvijati kao
pojedine metropole. Drugi, mozda,
znaCajniji razlog, Ie2i u 6injenici da
Cesi i Slovaci ne traze po svaku
cijenu mjesta pod suncem na grad-sko- m asfaltu.
Prema predvidanjima stru6njaka,
takva tendencija 6e se nastaviti i ubudue, §to znaci da Prag пебе
povedavati broj stanovnikave6 6e on
do kraja ovog stoljeba бак i opasti.
Na teritoriji koju danas zauzima
Prag, prije stotinjak godina zivjelo je
oko 345.000 ljudi. Godine 1970. u
Pragu je ve6 bilo 1,141,000 stanov-nik- a
a prije dvije godine -- 1,182.200.
Za posljednjih petnaestak godina u
Prag se godiSnje doseljava oko
15.000 ljudi.
U posljednje vrijeme, medutim,
takva tendencija je zaustavljena i
danas mnogi napuStaju Prag, prije
svega, kad je rijed o mladim
obiteljima s djecom, jer u manjim
mjestima nalaze povoljnije stambe-n- e
i druge uvjete. Zbog toga se
sada govori viSe o pove6anju dose-Ijavanj- a,
Sto je u znatnoj mjeri i
pitanje stambene politike.
Za Prag je izrazito karakteristi6no
da u njemu ±ivi ogroman postotak
gradana iznad 60 godina zivota:
svaki 6etvrti stanovnik metropole
prevalio je tu zivotnu granicu.
Prema sluzbemm predvidanjima,
Prag ce 2000. godine imati 1 ,165.800
stanovnika — odnosno oko 16
tisuca manje nego danas. Do koje
su mjere ova predvidanja ispravna,
odnosno tofcna, pokazat 6e se za
sedamnaest godina. U svakom slu- -'
баји, s takvim se brojkama racuna
pa su i perspektivni planovi razvoja
komunalnih i drugih sluzbi zasnova-n- i
na njima.
u Bernu, koji je toboie 1945. trazio od
italijanskih partizana da Musolinija predaju
атег!бк1т a ne engleskim trupama, jer
СегбН ho6e da ukloni nepozeljnog "svedo-ka- ''
Brzo se utvrdilo da su sve to bill
falsifikati, kojima stari nacisti lakomislene
lovce senzacija navla6e na tanak led.
Zasad se ne бије gias uticajnih роПНбага
u SRN o psihozi "Hitleromanlje", koja baca
senke na zapadnonema6ke priUkeT Izdava6
"Spigla" AugStajn ирибије zamerke "Ster-nu-"
Sro "na fatalan пабЈп ispoljava kako je
nasvoj пабЈп Hitler joS uvek besmrtan" i Sto
vra6a Nemce u mrku proSlost, tako da se
spoljni svet zabrinuto pita: Sta to u stvari
рокгебе Nemce da uporno Sire Hitlerove
tekstove, Cije poreklo nije rasvetljeno?
Ostra rec Gregor-Delin- a
NajoStriju kritiku uputio je predsednik
P. E.N. -- centra u Zapadnoj Nema6koj, pisac
Martin Gregor-Deli- n koji prebacuje "Sternu"
Sto se upustio u prljave rabote upravo na
50-godlSnJ- lcu Hitlerovog prigrabljivanja
vlasti I time kumuje razglaSavanju "nove
legende" o fireru", б'ипе tera vodu na mlin
neonacistima u SRN. Gregor-Deli- n zamera
"Sternu" Sto pre6utkuje imena llferanata jer
time u stvari krije utajiva6e, zakulisne
smutljivce, polltlfike Spekulante i trgovce iz
nacisti6kog podzemlja. Ako je "dnevnik"
pravi — kaze Gregor-Deli- n — mora prvo da
se dokazi podnesu javnosti, pa tek onda da
se spisi objavljuju; ako je falsifikat — mora
se re6i javnosti odakle poti6e, ko iza toga
stoji I ko I kakve ciijeve torn prodajom побе
da postigne. Od izdava6a "Sterna" Henrija
Nenena je Gregor-Deli- n zatrazio da neodloz-n- o
prepusti medunarodnoj komlsijl veStaka
da utvrde Istlnu.
Dosad se nisu za геб javili петабк!
pravnicl i sudovi, kojl su pozvani dazaustave
I spre6eSirenje nacisti6kih spisa I ideja, kao
Sto priplsuju savezni6ki dokumentl iz Pots-dam- a
i druge posleratne odredbe.
B. DIKlC