Nase Novine, July 13, 1983

              J f, t' (l, '"'У ' . s ' '"( Л ' V I 1 r
i L
2-- NASE NOVINE, May 25,1983
NASA ZEMLJA IMA SNAGE DA
OSTVARI EKONOMSKU
STABILIZACIJU
je Sovjetski Savez velika sila
power), kao i Sjed. Driave, i tako
REZERVE U OSLANJANJU NA SOPSTVENE SNAGE
Potpredsednlk PredsednlStva SFRJ Mika
Spiljak izrazio je Cvrsto uverenje da naSa
zemlja ima dovoljno snage da ostvari
ekonomsku stabilizaciju. "Mi Imamo eko-noms- ke
potencijale, imamo izgradene kapa-citet- e,
imamo kadrove, Imamo iskustvo. Sad
smo shvatili gde nas je dovelo troSenje
onoga Sto nismo stvorili svojim radom" —
izjavio ja Spiljak u emlsijama beogradske
teievizije "Teme I dileme".
Potpredsednlk PredsednlStva SFRJ je
objasnio da postoje vellke rezerve u oslanja-nj- u
na sopstvene snage. "Za mene to zna6i,
prije svega, vi5e radlti, bolje radlti, bolje se
organizlratl, bolje koristlti sopstvene kapaci-tet- e.
Mi smo se posljednjih godlna suviSe
oslanjali na dodatna sredstva, na uvoz
kapitala iz Inostranstva, pretezno za investi-cij- e
a i za drugu potroSnju. Nismo se
dovoljno orijentirall da iskoristimo sve svoje
potencijale. Uzmite poljoprlvredu. Nismo Je
makslmalno koristill, nismo izvukli iz nje sve
ono Sto Je trebalo".
Spiljak Je, u nastavku Intorvjua, rekao da
prolzvodnju treba prestrukturlratl, podesltl
prema triiStu. Medutim, dodao je on previSe
se prlda, a premalo radi na stimulaciji ljudi
da vISe proizvode. "Pogotovo sad kad su
nastale ove ekonomske teSko6e, nekako sve
gura ka uravnilovcl". Spiljak je kvallfikovao
kao primitivno shvatanje da 6e se radnici, u
jednom stimulativnom sistemu nagradivanja
prema rezultatima rada — obotjatiti.
Svako mora da odgovara
za ono sto radi
U odgovoru na pitanje o odgovornosti,
Spiljak je naglasio da "svak mora snoslti
odgovornost za ono Sto radi i Sto doprinosi
ili pogreSi. U situaciji kad nam je pocelo teze
da ide, kad su nastale nestaSice, kad nema
na trziStu robe, kad nema repromaterijala za
proizvodnju, u takvoj se situaciji uvijek
potencira pitanje odgovornosti i, ja mislim,
ispravno je da se potencira. Ja ne bih rekao
da te odgovornosti nema, da ljudi i ne
odgovaraju.
Pogledajte novine, svakodnevno vidite da
je negdje netko smenjen, negdje je netko
pozvan na odgovornost". Spiljak je naveo
primer Gline, gde Je smenjen ceo opStinski
komitet SK I, putem Siroke rasprave, izabran
novi. Svaka sredlna mora da za sebe
analizira stanje a, ako treba, i da postavi
pitanje odgovornosti. "To je po naSem
sistemu normalno i ispravno".
Govoreci o dogovaranju u Federaciji,
potpredsednlk PredsednlStva SFRJ je rekao
da se moramo brie dogovarati da bismo
izaSli iz sadaSnje situacije. "Mislim da je
posljednjih mjeseci postignuto dosta dogo-vor- a
od kojih se na neke cekalo godinama,
kao u oblasti energetike, na primjer. U
posljednje vrijeme Je donijeto neklh 17
dogovora na nivou Federacije. Na zalost, o
tome se malo govori". Sltuacija u kojoj smo
se naSli, nastavio je Spiljak, sve nas 6lni
mnogo odgovornijim. Mislim da na polju
dogovaranja ide mnogo bolje. Naravno, ne
mozemo joS biti zadovoljni i ne smemo biti
zadovoljni. Sto se konsensusa ti6e, njega
mora biti. Ali, mislim da tu treba neke stvari
precizirati. Ne bl trebalo biti preglasavanja,
nametanja vecine manjini. Nitko se ne smije
osjecati nadglasanim, u neravnopravnom
polozaju. Ali, mi smo posljednjih godina na
nivou Federacije cesto prlmjenjivali konsen-su- s
tamo gdje su savezni organ! imall
vlastite nadleznosti. Slguran sam da je to
bila slabost. Mislim da 6e se sada unijeti
nekakorekclje u ovoj oblasti koje bi morale
znaciti ubrzavanje cijelog procesa dogovara-nja
I sporazumjevanja".
U osvrtu na povecane pojave nacionallz-ma- ,
Spiljak je rekao da "nacionalizam koji
danas nastaje nije samo onaj klasicnl
burzoaski nacionalizam. On se rada iz
birokratskih odnosa, iz toga da se birokratija
nametnula i ima vlast nad dohotkom u
osnovnoj organizaciji udruzenog rada, pa
preko slozenih, sve do nivoa komune i
republike. I tu sad dolazi do sprege
tehnokratskih snaga u osnovnim organizaci-jam- a
i birokratskih snaga u druStvenlm
strukturama. I oni se bore oko vlasti. Da bi
ројабаИ svoje argumente oni se bore u ime i
za navodni interes svoje nacije, svoga kraja.
I tu su izvorl nacionalizma."
Borba za samoupravljanje, po refcima Mike
Spiljaka, za vece ukljucivanje radnika u
odlu6ivanje ne samo u osnovnoj organizaciji
udruzenog rada nego i u komunl i republicl
— to je najboljl lek protlv nacionalizma kojl
je postao veoma agreslvan, 6esto sa
osloncem i podrSkom van zemlje.
Zalaganje za jedinstveno trzlsfe
ne znaci unitarizam
Potpredsednlk PredsednlStva SFRJ je
zatim govorlo o jedlnstvenom trziStu u naSoj
zemlji. "Za mene zalaganje za jedinstveno
trziSte ne zna6i unitarizam, vec zna6l
sprovodenje Ustava, sprovodenje Zakona o
udruzenom radu. Bez jedlnstvenog tr2ISta
nema razvoja Jugoslavije, nema razvoja
nijedne organlzacije. Jugoslavia i kao
celovito trziSte mala je za velike serije u
proizvodnji I visoku produktivnost. Bez
izlaska na svjetsko trziSte, bez stvaranja
velikih serija za plasman kod nas i u svijetu,
nema rjeSenja za naSe probleme. Zato je
zatvaranje u JoS uze, nekakve lokalne,
republlcke granice, vrlo pogubno za proiz-vodnju,
za narod, za naSu radnifcku klasu".
Govoreci o opadanju druStvenog standar-d- a
i rastu cena, Spiljak Je rekao da "osnovnu
bitku treba voditi ne samo parolom protiv
visokih cijena, nego se treba toga drzati u
svakoj organizaciji. A pogledajte, radne
organlzacije i radnici kritikuju visoki rast
cijena, a mnogi radni kolektivi neprekidno
vode bltku za povecanje cijena vlastitih
proizvoda".
Prema tome, nema Izlaza bez racionalnije
i organizovanlje proizvodnje i smanjivanja
potroSnje na svim sektorima gde Je previso-k- a.
Upitan kako gleda na nezaposlenost,
Spiljak je rekao da postoji nekollko Izlaza.
"Prvo i osnovno, treba pokretati proizvod-nju.
Sve ono Sto se sada sprema, uz pomoc i
inostranih kredlta u drugom polugodlStu ce
pokrenuti ve6u proizvodnju nego Sto Je sada.
Bide manje zastoja, bide vISe rada, bice
potrebe za novim mjestlma. Drugo, Skolski
sistem je problem. Mi moramo smanjlti upis
na one Skole i fakultete koji nikom ne
trebaju, koji Skoluju kadrove za zavode za
zapoSljavanje. Vjerovatno ce biti potrebno
da se prekvallflcira jedan dio mladih koji su
zavrSili te Skole, a godinama na odgovaraju-6i- m
radnim mjestima пебе dobiti posao.
Dalje, teSko 6e se zaposliti oni koji su
zavrSili Skole za neka 6inovnl6ka, kancelarij-sk- a
zanimanja I koji na posao бекаји
iskljufiivo u vellkim gradovlma".
Spiljak se zalozio da se otvorl veca
perspektiva za proizvodna zanimanja, jer tu
mnoga radna mesta nlsu popunjena. "Mora-mo
se orijentlratl i na sva druga rjeSenja
problema nezaposlenost), na penzlonlsanje,
dosljednu primjenu zakona o pripravnicima,
zapoSljavanje mladih ljudi gdje god je
moguce, da se bar bitno smanji taj,
najslozeniji problem nezaposlenost! u naSoj
zemlji".
Na kraju Intervjua, Spiljak je rekao da je
optl mista u pogledu izlaska Iz sadaSnjIh
teSkoda. "Kad ne bih bio optlmista i vjerovao
u ovo Sto radim, ne bih to ni radio". (Tanjug)
EC аавндкаканаа
Sta hoce premier
Trudeau?
(Nastavak sa st.1)
(super-POTPREDSEDNIKPREDSEDNlSTVASFRJSMATRADAPOSTOJEV- ELIKE
treba biti tretiran. Kazao je da "nije
realno" raditi na nj'egovom uniSte-nj- u.
Trudeau je takoder rekao da je
miSljenje ljudi u Reaganovoj admini-straci- ji
da mogu dobiti nuklearni rat
"pretty absurd" (vrlo glupo).
Naglasio je da je glavno izbjedi
nuklearni rat.
Na tome mu treba destitati.
Tako treba govoriti, I raditi. To je
suprotno "otvorenom pismu".
Treba se udaljiti od Reagana i
njegove politike. Jer otud dolazi
opasnost.
Te Trudeauove izjave mogu da
znade da je on podeo. da se koleba,
jer kanadski narod je protiv srljanja
za Reaganom, jer uvida da to mole
da odvede u nuklearni rat, a to je
opasno za svakoga, pa i za sam
ameridki narod.
Taj pokret — pokret za osiguranje
mira — treba jadati.
Premijer Trudeau je u svom
"otvorenom pismu" priznao da je
primio brojna pisma i peticije protiv
proba "krstaredih" (Cruise) raketa u
Kanadi. A bilo je i demonstracija.
Samo u Vancouveru sudjelovalo je
80 hiljada ljudi. Narod пебе da se
njegova zemlja uvla6i u Reaganove
ratne planove. On node da se radi na
smanjivanju orulja i uklanjanju
opasnosti nuklearnog rata. On bote
da se radi za mir.
lako je premijer Trudeau svojom
izjavom torontskom "Staru" udinio
pozitivan korak, on joS nije rekao da
Reagan ovci ma nede dozvoliti da
isprobavaju "krstarede" rakete u
Kanadi i dok to ne udini, kanadski
narod nede prestati da protestira, da
trail obustavljanje tih proba i mjere
koje 6e ublaiiti medunarodnu nape-to-st
i stvoriti povoljnije uvjete za
zaustavljanje trke u naoruianju.
Treba da se prikljudimo akcijama
koje se vode u torn pravcu.
S. Mio§l6
Vancouver, B.C.
TOKIO. — Sjedinjene AmeriSke
Drzave su obavijestile Japan da te u
svoju pacifi6ku flotu ukljuCiti i
rakete kratkog dometa. Kako javlja
AFP, te rakete 6e biti smjeStene na
ameri6kim bombarderima "B-5- 2"
koji ce1986. godine biti stacionirani
na pacifi6kom otoku Guam, gdje se
nalazi velika атепбка vojna baza.
икххјујмдпгаг,
Published overy Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubic, Vofln Grbii, Joslp Kovaili, Stanko Muldeka,
Mllena Boiid, Ivlca ЈигШб, Ana Dutovi6, Lepa Rajnovii, Bortelav NoSkovl6,,
RozalliaPlvjakovic, Duro Malkovl6, Ivan Prlbanii, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavaot
tRadmanl6, Boia Pavkovid, Ostoja Kovaievld, Viktor Arar, DuSan Stanar, MUijan'
Petrovlc, John Soverlnskl, Lu!s Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanldj Paid
Kuilnid, Ivan Boban, Peko Dmltrovii, Mlllca MluqMn, A.Gerlach, Leo Baclch.
REDAKCUSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid
Stjepan MloSii (dru&tveno-polltKk- a pltanja), Datr.ol Pixlades (druStvena pitanja i
knjliovnost), Katarina Ko$ti6 (poezlja 1 aktuelne tejme), Jelena Gavrllovid (literature
!l umetnost za decu), BoSko Mladonovlt, Anka Nozlnld.
STALNI DOPISNICI: Du§an Putnik (Chicago), Margaret Star6evi6 (Los Angeles),
rSoio Spa6ek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanid — Stanlos
(Rim, ItalIJa), DaWo TapSanjI (Pariz, Francuska), Lepa Taofanovld (Rerascheid,
Zap.Nema£ka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovii (nauka I drufctvo), Prof. Ivan
. Ootenc (Slovenska Когибка I kullurna publlclstlka u Amerlcl), Anton Kostelac
'. (reportage I prl£e Iz lsel)eni6kog ztvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markovli, Petar Kurtic,
Milou Kordld, Aleksandar Cirlc, Strahln}a Maletii, Novica Mllic.
FOTOREPORTEfll: Srdan Bodi6, Aron Koen, Jordan Vasiljevii. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasllievli — LILO.
Subscription; $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising uites on request. Second class Mail Registration NO. 0378.
"NaSo novine" Izlaze srijedom. Pretplata Iznosl $25.00 godl&nje; pojedlnl
prlrnjerak 50 centl. Cjene oglasa na zahtjov. "NaSe novine" su nasljednlk
"Jedlnstva", Rome su prothodlll listovl: "Novostl", "Srpskl Glaanlk", "Edlnost",
"Slobodna Mlsao", "Pravda" I Eorfoa", liao I "Nhiodn! Glasnlk" I drug! napreunl
listovl kojl su mu prethodill u Sjodlnenin Driavama.
Rodakclja odgoara za nepotplsane materljale. Potplsani clancl Izraiavaju
mliljonje autora. Dopisi se na vracaju.
Antl- -
111
Koliko je anti-semitiza- m proSiren
u Alberti?
I da li ga ima samo u toj
provinciji?
Oanti-semitizm- u se mnogo deba-tir- a,
u Alberti i drugdje.
Робе1о je kad su gradani mjesta
Eckville odlufiili da se suprostave
Siritelju anti-jevrejs- ke mrznje Jimu
Keegstra. On je punih 14 godina
рпбао anti-semitiza- m dacima sredn-nj- e
§kole u Eckville. U6io ih je da
postoji nekakva svjetska "jevrejska
zavjera". Tvrdio je da nije istina da
su nacisti ubili 6 milijuna Jevreja —
to su za njega "izmiSljotine".
Keegstra je joS uvijek nafielnik
mjesta Eckville. Zauzimao je i
polozaj u vodstvu Socijal-krediter-s- ke
stranke, ali je suspendiran,
zajedno s dvojicom istomiSljenika.
Anti-semitiza- m nije novost za tu
stranku. Njezin utemeljitelj major
C.H.Douglas je bio anti-semit- a. Bili
su i mnogi drugi clanovi te stranke,
a najpoznatiji su bili Earl Ansley i
Norman Jaques. Raniji socijal-kreditors- ki
premijer Alberte Ernest
Manning je bio prisiljen da neke
smjeni s polozaja. Anti-semi- ta ima i
u sada§njoj konzervativnoj vladi
Alberte.
Alberta je nekad bila poznata zbog
diskriminacijecrnaca, Kineza i Ukra-jinac- a.
SadaSnji anti-semitiza- m je nas-Ijedn- ik
svega toga zla.
Pod pritiskom jevrejskih organiza-cij- a
i Federacije rada Alberte konzer-vativ- ni
premijer Alberte Peter Loug-hee- d
je bio prisiljen da ne§to kaze
povodom ovog sludaja. Ali on ipak
nije osudio anti-semitiza- m. Samo je
apelirao na "toleranciju i poStivanje
drugih".
Kazu da je Lougheed naredio i
nekim ministrima da poduzmu mjere
protiv rasizma. Ministar prosvjete
Les Young treba da provjeri da li
Skolski udzbenici doprinose netrpe-Ijivost- i,
i da ih poboljSa.
Neki ipak smatraju da je Loug-heed
trebao biti odredeniji.
Skolski odbor grada Calgary je
usvojio rezoluciju kojom izrazava
"oStru opoziciju anti-semitiz- ma u
svim oblicima".
Poduzete su mjere da se Keegstra
smjeni s polozaja nadelnika Eck-ville.
Zamjenik premijera Britanske
Kolumbije Grace McCarthy je izjavi-l- a
da se socijal-kreditors- ka vlada te
provincije "ograduje od akcija i
izjava" J ima Keegstre.
On kaze da socijal-krediters- ka
vlada B.C. nije povezana sa Socijal-kreditersko- m
partijom Kanade, ali
"aplaudira" mjerama koje su podu-zete
protiv Keegstre.
Javio se i federalni ministar
multikulture Jim Fleming. On je
oStro osudio one koji tvrde da
nacisti nisu ubili 6 milijuna Jevreja.
On je rekao da je za anti-semits- ke
"strahote" krivo to Sto se niSta nije
poduzimalo, "naro6ito od strane
onih na polozajima i s mogucnosti-m- a
da poduzmu protivmjere".
Te su izjave vazne i sigurno ce
doprinjeti suzbijanju mrznje protiv
Jevreja i svih ostalih vrsta zapostav-Ijanj- a
i diskriminacije. To treba da
se zna.
Ali na tome ne treba stati. Takvih
kao §to je Keegstra ima joS, na,
polozajima i ina6e.
Treba napomenuti da tome dosta
doprinosi i anti-araps- ka politika
izraelske vlade. Ta politika zasluzuje
osudu, protiv nje se treba boriti, ali
zbog toga ne treba mrziti Jevreje kao
narod, zapadati u rasizam.
S.M.