Nase Novine, June 28, 1978

              i
an I
iv;
(&
Mil I . i
i II iii I iii II
.
i „i i.1," 'i'1 i'" "'i'ii a' in i Mill J i i
i i n'liinHii i ii mil i i hi iibhiwm ,)
. hij ii i'ii .Mill ,1U,I. feiliWl' iiLLill" Ikl1 "hiiiim JMfllUMWlpiiP 'I'lM11 w'".1 " " "Т" ' 'J '" ' 'Hiii'H'i 'in и ц in ijii'iiii Mniii i тттџшат
I' ' Established 1931 I
ijL No, 19 (315) , TORONTO, WEDNESDAY, MAY 10, 1978 40 CENTS PER COPY I
V '
i Svracamo (po obicaju) paznju citalaca na neke clanke i reportaze: m ШШ HI I I IB I ml 1УР I I mffl I Ш
: © Strana 2: Govor ministra za multikulturu na konferenciji om 11 КУВ I IBB I Jf впН I I III Ш
I
i
i- -
,.'.
'£ J
f
! f
81.
f
m m шн .—i — — —. i H fan £ hi шн жч kanadskom zajednistvu.
o Strana 3: Casopis "Sjrena" o uredniku naseg lista.
-- - o Strana 4: Rezultati rada za "NN" u aprilu.
o Strana 5: Izvjestaj Petra Ginevskog o doceku makedonskog
Ipjesnika Slavka Janevskog u Torontu.
o Strana 9: Katarina Kostic nam predstavlja mladog majstora
tambure Jerry Grcevicha. . f. o Strana 10: Katarina Kostic iznosi jos neke interesantnosti iz
fflzlvota i drustvenog doprinosa tete Luce Juric iz Akrona.
1 o Strana 14: Izvjestaj sa kongresa Roma u Parizu koji je istakao
gjzahtjev za ljudskim i gradanskim slobodama ovog naroda.
UPOZOREIUE
rWZViVf rtW i in". ,'.-.- - '. " "
'$
1КЕПМКН
JOHN POLANYI LORD ZUOCERMAN GEOKGJS AKJJAluv
Akvsyijet ne krene drugim pu- - SiedDrzava. Lord Zuckerman iz
tem,nukleami rat ce Izbiti prlje Engleske, George Arbatov iz Sov-- trideset godina. , jetskog Saveza, Dr. J. Handler iz 'Ovo je upozorila grupa ufienjaka, Svicarske, itd. Predsjedao je profe--
cjariova fakozvane PugvaSke kon- - sor John Polanyi sa Torontskog
ferencije (tako nazvane po mjestu univerziteta. Jedno vrijeme zasje- -
Pugwash, provincija Nova Scotia, danje je posmatrao premijer Tru- -
gaje se prvi pui parzaia, na micija- - deau.
tiyu bogatasa Cyrus-- a Eatop-- a, koji
se rodio u torn mjestu).
Ovo je bilo trideseto zasjedanje
istaknutih ибепјака-svijeta,- - a odr-zan- p
je u Torontu. MedUvUfcesnici-m- a
se nalazio McGeorge Bundy iz
Pugwash-k- a konferencija broji
nil jada dlanova.
Torontsko zasjedanje je
zatvoreno. U6esnike Istog najviSe
zabrinjava naoruzavanju.
' TlHk - A 1
s& -
vise
bilo
trka u
'" v I
MORO IE 21V
SIBIS HEBH II Wlllii W
Nastavlja se velika kanadska igra
nazvana pogadanje dana izbora.
Mnogi su bili" uvjereni da ce
izbori biti u aprilu, pa u junu iii
julu, a sada izgleda da bi mogli biti
odgodeni do jeseni.
Za§to vlada odgada?
Izgleda da je za posljednje odga-danj- e
kriv Gallup Poll (anketa,
provjeravanje raspolozenja glasa-6a-),
koji pokazuje da su konzerva-tiv- ci
dostigli liberate u popularnos-t- l,
a to je velika promjena, jer su
ranije liberal! bili daleko ispred
konzervativaca.
Gallup Poll pokazuje da je 61
posto glasa6a odlu6ilo kako 6e
glasati, a 39 posto je neopredjelje-no- ,
§to je jako velik postotak.
Od onih koji su se ve6 opredje-fil- l,
za liberale je 41 posto, a isto
toliko za konzervativce (mjesec
ranije. za i I berale je bilo 45 posjjb
ispitivanih, za Konzervativce 36); za
Npvu demokratskU partiju je 14
ppstpra pstale.partije, 4 posto.
Noyine pl§u d£t..sll6ne rezultate
pokazuju i druge ankete, vukljU6iv
jedha koju su proveli sami liberal!.
To je, kazu, razlog za vladino
odgadanje raspisa izbora.
Ankete pokazuju naro6ito velike
promjene u diianju glasada u juz-no- m
Ontariu (ukljufiiv Toronto) i
Britanskoj Kolumbiji. Neki dapaCe
tvrde da je vlada sigurna za vedinu
samo u Quebec-u- .
O ovome se sada mnogo disku-sir- a
I nagada Sta ce vlada uCiniti.
Otavski dopisnik Globe and Mail
javlja da su liberalni poslanici
senatori uznemirenl ali dok jedni
predlazu da se izbori odgode do
jeseni, drugi su za to da se ide
U
BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBiBHiBi'ibiiBPiТ910ИSжB.ТBВBНBВBВВBВBВBИWјг' '' ' В'ВВВВВВВВВВВВЕВВВВВВВВВВвшпВВВВВВВВВВВВВВВИВВВкВНВВВР1бЛГВ1ВВВВВВВВИшЗВВВВВ1Вив1
ВВИВВЈВВЈЈ-љкжжжљЈлВВВјчм4.- - '.млВВВВнТ. ~ iBBmBBBBBBIhBBBBBBESBBBhf' мн
ШшшШ,
чшшшшју шажтшАаЈОшааша &гшг. мл ..„.лтЈггштихчштшшллг;!-!:';- - вшт
1 1
i
ш&у . - ' --g.-fc ti ч — , i.cyy ..тшш
Rimski oratfanl kupuju po'sobno Izdanjo lista II Mossaggoro, u kojcmu jo, blla objav
JJona fotografija pteffog Alda mora (Tolofoto UPI)
4MMlf 4
Hi BB1BF
naprijed poSto je izborna maSina
ve6 u pogonu i teSko ju je zausta-vi- t,
a osim toga nije sigurno koliko
ce se ekonomska situacija u toku
Ijeta poboljSati. Za liberale je
i to Sto u oktobru vra6a
na raniju visinu porez na promet
(sales tax) snizen budzetom u
aprilu.
Dok se slabljenje liberala obja§-njav- a
stain im pogorSavanjem eko-noms- ke situacije (besposlica, in-flaci- ja,
pad dolara, itd.) a konzer-vativ- ci
јабаји jer kao druga пајјаба
partija u ocima mnogih predstav-Ijaj- u
jedlnu alternati.vu vladavini
liberala, mnogi promatra6i su za-6ude- hi
padom upliva Nove demo-kratsk- e
partije (za tri posto), 6ija je
glavna snaga u radni£koj klasi,
koja je najogorfienija protiv Tru-deau- -a
i liberala, jer je najvise
pbgodena.
iriteresantno je da je u pro§im
izborima fadniStvo dpbrim dijelom
glasafp. za liberale jer se bojalo
kpnzervatTVnog prijedlpga o zamr-zavan- ju cijena i nadnlca. Konzer-vativ- ci
su predlagali kontrolu za trf
mjeseca, i zato pbrazeni, a samo tri
mjeseca poslije Izbora liberal! su iz
temelja promjenili diianje i primje-nl- li
kontrolu za triodine. Radnici
to nisu zaboravili.
Novine piSu da je raspolozenje
radniStva protiv liberala toliko jako
da su mnogi, uklju6iv jedan broj
onih koji su dosad glasali za NDP,
ovaj put odlu6ili da glasaju za kon-zervativce
jer misle da ce na taj
na6in najprije poraziti liberale.
Svakako da je tome dosta krivo i
(Nastavak na st. 9)
Aldo Moro je jos uvijek u rukama otmicara... Talijanska vlada odbija da u
zamjenu za njega oslobodi vode "crvenih brigada". tome je podupiru
komunisti i druge politicke partije...
Zagrebacki "Vjesnik" objavio je clanak Mate Rajkovica o "slucaju
Moro" i mislimo da ce interesirati i nase citaoce, pa cemo ga donijetj u
nastavcima.
fJi-irMmiSimtme- ,' tv.saeB т~па удшшм
nezgodno
Kome je frebala ofmica
Alda Mora (1)
Talijahskog politlcara broj jedan Alda Mora,
oteli su oni kojlma je ta otmica trebala. A oni su
zna se koji. Crveni brigadisti, rekll su sami. Ja-vi- li su se Izazovno talljanskoj drzavi i javnosti jed-ni- m pismom, vet dva dana nakon kidnapiranja.
Neka ih nadu, ako mogu. Oni su Crveni brigadi-sti
to ucinili'i to treba uzeti na znanje.
To su javnost i driava uzeli na znanje, svaki na
svoj nacin, dakako, ali i sa sumnjom u pokazane vi-zit-ka-rte.
Nije li napadno pripisivanje zlodina u
rimskom kvartu Monte Mario bas Crvenirh briga-dam- a samo krinka iza koje se kriju veci i vjestiji
majstori politidkih atentata?
Nije li to sve skupa s obzirom na vrijeme i nacin
izvrsenja, teska provokacija? Jest da postoje j Crvene brigade, da ih ima po Italiji i da njihov te-roriz-arri
nije od.jucer. Ваб zato! Zastp se Crvene
brigade ne bi mogle koristiti protiv - crvenih?
(Nastavak na st. i2)