Nase Novine, June 28, 1978

              №4
Bt
Ai
3ft
1
1
1
1
№fi
I
if
1w
i
I!
1ж
.& :i
iM
Ш
'.' " шл т iiv а wa а '- - л к . ; i'r.'. ,i;'.;u '(j..,v' ' .,: . . ' " ' - ; -- №
. ' , . , л --л и ј т .(- - .-- -- '.!"мј , .
, .i)__—iu_ yoл, :' 'l fviК.Жc.-Ж- fВ uiNMЈк ГKЋГ-ПJ- к unjMЛ',"Ј' .urt- - 1Ч,Т' '._! '- - . , г , a1 -- .v '
QRGANIZAGIJA RADA
Pr&vi uzroci
raeaaposlenosti
ZENEVA (Tanjug) — Korljcne nezapo-slenos- tl
u zapadnim zemljama valja tra-2l- tl u unutraSnjlm uzroolma'svake zemlje, prlje svega u oklijevanju privrednih orga-nlzaci- ja
1 banaka da smjellm investiranjem
ubrzavaju prlvrcdni rast 1 tako otvaraju
nova radna mjcsta.
Sve tvrdnje da je jedan od glavnih uzro-k- a
nezaposlenosti u razvijenim driavama
uvoz i konkurencija proizvoda izzemalja
u razvoju, potpuno su neosnovana. To je
glavni zaklju6ak studije koju je upravo
objavila Medunarodna organized j a rada
(ILO) u 2enevi o nzeaposlenosti, kao naj-teze- m ekonomskom i druStvenom proble-m- u.
Poznati ekonomisti i sociolozi) autorl stu-dlje,
konstatiraju da su vlade riekih zema-lj- a
smigljenom politikom, iz straha da pu-na
zaposlenost, a time i vea potrnSnka тоб stanovniStva, ne bi doveli do inflacije,
odrzavale privrednu stagnaciju i nezapo-sleno- st. Situacija se pogorSavala posljed-njf- h
godina i zbog pojave sve, ve6eg broja
kvalificiranih zena i omladine na triigtu
radne snage.
PROTESTI PROTIV INVESTICIJA
Cambridge — Nakon fito su nedavno
objavljenl podaci koji Jasno pokazuju da
nekoliko najvecihsvjetskih, transnaclonal-nl- h
kompanija ("General Motors", "Ford",
"BP", "Schell"...) ulaiu goleme svote riov-c- a
u privredu Juznoafricke Republike i na
ostale паб1пе pomazu odrzavanju rasisti6-ko-g
reilma — usprkos raznlh rezolucija UN
i trgovinsklh embarga za isporuku nafte I
ostalih sirovija — studentl u SJedlnjenlm
Drzavama, na sveu6HI5tu u Harvardu, orga-nizira- li
su masovni protestni miting u znak
protesta protlv tih kompanija.
PING-PON- G DETANT
Soul — Prema pisanju japanskog llsta
"Yomiurl", amerlcka stolnotenlska repre-zentaci- ja
prlhvatila Je pozlv DNR Koreje da
u toj zemlji odrii nek9llko susreta.
Naravno, Juinokorejska vlada je odmah
uputlla evoju ambasadu u Sjed. Driave da
"Ispltaju o cemu je rljec", predvldaju6l da
bl ping-pon- g mogao ponovo kao I u slucaju
s Klnom pbeluiltlkao sredstvo detanta I
pribllzavanja SAD ) DNR Koreje.
POCAST robesonu u
UJEDINJENIM NACIJAMA
U Ujedlnjenlm Nacijama u New Yorku
proslavljena je 80-godlSnj- ica rodenja gla-sovit- og
amerlCkog pjevaca i borca za rav-nopravn- ost
crnaca Paula Robesona. Pros-lavu.- je
organizlrao posebnl komltet UN
protlv apartheida.
VrWMVMWStWMW ft
J
s
{
f!
!
!
?V
s
A
?V
}
S
A
J
!
f
X
p.m.
se podele lluzlll
elska naseljapod eglpatsklm stive-renlieto- m.
Cudan Je to razvoj do-nlz- ma
da se Jevrejl Izvode Iz Izraela
naseljavaju u Eglpat I tako Izvrde
blbUJskl pravac Iseljavanja. Nase-- I
Jen Id bl postal! trajan uzrok
trvenja Izmedu dve vlade. Podrudja
nejasnog suverenlteta, poput Dan-clng- a,
obldno sirpovezana s nape-toS6'- u.
, Aba Eban,
bivSI minister spoljnih
poslova Izraela
Nepozeljni
Dostojevski
JOHANNESBURG — Sa tre--tmt- no
18.400 zabranjctiih. fcnjl-o- a
370 broiur, 305 kalenda-r- a,
07 oraimoonskih ploia i
595 lilmova) JuZnocfriika Re-publi- ka
nedvojbeno je neslau-n- i
svjetskl rekorder cenzure.
MARKSISTlCKA PARTIJA
U ETIOPIJI
ADIS ADEBA (Tanjug). — 17 Etiopijl Je u
punom Jehu velika kampanja polltlzaclje na-rodn- lh
raasa, njlbovog naoruianja I organl-ilranj- a,
Imaju6i u vldu oanlvanje marksislij-Ik-e radnlSke partije, plSe etlopaka Stampa
ux naglasak da revoluclonarno povjerenjc
danaa proXima etiopsku revoluciju.
U toku su vellke pripreme, uklju6uju£i o-dria- vanje ideolofiklh semlnara osnivanje
ccntralne radnlCke partije. Medutim, ovaj
prvorazrednl розао nallazl na teSko6o, mcdu
kojlma je postojanje v razlICItlh IdeoloSkih
grupa.
Otkri6e u dnevniku
HONOLULU — Medu i8traiiva6lma sve
je viSe tvrdnjl da su Spanjolski mornarl
mnogo prlje otkrili Havaje od Jamesa
Cooka. Podaci iz brodskog dnevnika lna£2
8luibenog pTondlazaZa Cooka otkrili eu
neSto Sto se dosad nije Brodskl llje6-ni- k
krivi Spanjolce za qrenoSenje sifllisa
u taj dio svljeta, iako ae'za'njegova kape-tan- a
tvrdi da je prvi Evropljanin na Ha-vajim- a!
Naime, traganjaSpo bogatim arhl'
vama i brodskim dnevnicima, i otkrife je-d- ne ротогвке mape govorl da su Spanjol-8- ki mornarl set svojim brodovima joS u
15. i 16. stoljedu p08je6ivali otoke La Me-sa
i Los Monhes,6ljl povrSanopis odgo- -
: vara danainjem izgledu kopna na Havajl-ma- ..
Jedna od teorija koja "crowpri u prilog
Spanjoicima kao prvim gostima Havaja
jest i td da su onl mudro tajili svoja ot-kr- iia
od svjetske javnostl, plaSedi se Ru-sijek- oja
je imala Aljasku, da ne sazna
za Havaje kako ne bi krenula na tu, za
uSpTanlhjoolmskiосtеrgапoњvaiki p'ut, vrlov va£nu todku
50 CHARTER LIJETOVA U 1978.
ZAGREB, LJUBLJANA,
BEOGRAD I SKOPJE
BORAVAK OD 3 NEDELJE DO 3 MJESECA
CIJENEOD$419. — DO $499.
SA JET AVIONIMA BEZ PRESJEDAN JA
Uslijed ATC propisa, rezervacije se primaju najkasnije do 45 dana prije polaska aviona. Javite se za Vase rezervacije pra- -
vovremeno, dok jos ima slobodnih mjesta.
Za dolazak Vase rodbine u posjeti iz Zagreba, imamo veliki
izbor jeftinih charter lijetova sa boravkom u Kanadi od 1 do 6
mjeseci.
INCOMfeTAX
Avionske karte na redovitim linijama, APEX — Youth Fares.
Rentanje automobila. Pravljenje pasosa I viza.
Javno biljeznicki ured.
B. Cosulich, Notary Public
m. 537-252- 3
(I
za
ltd.
1240 BIOOR ST. W.
TORONTO, OUT., CANADA M'6H 1N5 Otvoreno radnim danom od 9.30 do 6.00 p.m., subotom do
2.00 Ivvvvvvv
znalo.
iitjivEL seuvice
S
s
s
;V
I{
s
s
s
Na ovogodiSnjim prdslavama Prvog Maja do§le su do izraza teznje 6ovje-6anst- va
da se o6uva mir. Radnici u kapitalist!6klm zemljama trazili su
pobolj§anje ekonomskih prilika... Na proslavi u Madridu, gdje su za]edni6ki
nastuplll socialist! I komunlsti sudjelovalo je pola milljuna ljudi (na slici).
PARIZ: NAKON 2. SVJETSKOG KONGRESA ROMA Zahtjev
za ljudskim i
gradanskim
pravima
PARIZ od dopisnika Tanjuga) — Vre-6o- m
od crvene svlle sa zemljom iz Pendia-ba'pozdrav- io je u Zenev! jedan indijskl
predstavnik sudlonlke neobi£nog skupa —
drugog svjetskog kongresa Roma iz 25 ze-mal- ja.
To je ujedno bilo sve Sto su dobili
iz svoje davne postojbine. Stotinjak dele-ga- ta
Roma iz cijelog svijeta ispunili su
svoj kongres i drugim dirljivim prizorima.
Pod romskom , zastavom, koja simbolizira
njihov zlehudi zivot kroz nezadrzivo vri-je- me izmedu neba i zemlje, odali su tuznu
poStu stotinama tlsufia Roma kojc su na-ci- sti bczduSno istrijcbili. AH su, u ime dc-sct- ak milijuna svoje subra6e, koji i dalje,
osobito na Zapadu, bivaju liSeni osnovnih
ljudskih prava, zestoko digli glas protiv
nastavljanja ovc nepravde.
Romska nacija stavlja danas na savjest
CovjeSanstvu pet svojih dramaticnih za-htje- va. Prvi je poziv na borbu protiv ra-siz- ma
koji Zitanima, Romima, Manusima,
Sintima i drugim granama istog nacional-no- g
§taba omoguce grupno zadrzavanie na
pojedinim mjestima i §kolovanje njihove
djece.Od zemalja u kojima 2lve zahtije-vaj- u
da u torn smislu poStuju rezoluciju
koju je profile godine usvojila jedna pod-komis- ija Ujedinjenih .naroda. Zatim, Romi
zahtijevaju da im se prizna status nacio-nalno- sti kao i drugim naciohalnim manji-nam- a. Da bi se mogli §kolovati, potrebno
je priznati romsku abecedu. i jezik. Najzad,
romski kongres je izabrao medunarodni
komitct za koordinaciju sa zadatkom da
Romima osigura konzultativni status u
"tJjedinjenim narodima.
Najveca nepravda
Romima s raznih meridijaha, a osobito
zapadnoevropskim, dosta je vec ogluSiva-nj- a
o njlh'ova ljudska prava i prenebrega-vanj- a
obe6anih гјебепја za njihove 2ivot- -'
ne probleme. Takav je, na primjer, slufiaj
s jednom rezolucijom Evropske zajednice
od prlje tri godine, koja je trebala olak-sa- ti
intcgraciju nomadskog stanovni§tva.
Romi, medutim, nemaju povjerenja ne sa-- mo
u ovakve rezolucije, nego i u smisao
njihove integraclje. Oni bi Seljeli da im se
priznaju ljudska i gradanska prava i da
istodobno sacuvaju svoju kulturu i nacln
Xivota. Zato.sada nastoje da u torn smi-slu
privuku naklonost medunarodne jav-nostl.
„
Otkako su se робеИ medunarodno orga-nizira- ti,
Romi sa svih strana uzalud pod-sjec- aju ravnoduSno 5ovje6anst4vo na naj-ve- cu
nepravdu koja im je uCinjena u raz-dob- lju
poslije drugog svjetskog rata. U torn
ratu najtezezrtve su, kao 5to se zna, bill
2idovi i Cigani. 2idovi su u meduvremenu
dobili drzavu, u njihovu korist su se u
poslijeratnim godinama zauzimale sve me-dunarodne
organizacijer pa i vedina Cla-ni- ca Ujedinjenih naroda, da se i ne go-v- ori
o njihovim pozicijama u kapitalistii-ki-m zemljama. Kao zrtve naci-£a§izm- a', 2i-do- vi
su, ponovo je podsjetio romski kon-gres,
dobili i reparacije. A Cigani — bag
nigta!
Priznanje Jugoslaviji
Da ovo ne bude i dalje samo glas umi-ruc- eg
u pustinji, a i da se ne bi pomisRlo
kako Romi zahtijevaju da im se pravda
materijalizira na 2. svjetskom kongresu
formirali su oni i komisiju za raspolaganje
sredstvima koja bi na ime reparacija do-bili
od njemacke drfcave. Ta sredstva bi,
kako su zakljufiili, formirala fond za Sko- -'
lcivanje romske djece. Sto vise, da bi o.vaj
program bio zaista ostvaren, nemaju ni§ta
protiv da sredstva fonda usmjerava
UNESCO, svjetska Organizacija za nauku,
prosvjetu i kulturu;
Istodobno sa zenevskim kongresom, u
Francuskoj je odrfcan kongres ovdasnjih
Rorfia. I tu su, jo§ jace nego ranijih go-dina,
digli glas protiv svakodnevmh na-pa- da na njihova elementarna prava. Za
vecinu, Francuza, pa i za predstavnike
vlasti u pojedinim gradovima, Rqmi su —
kako je na ovom skupu гебепо — bili t
ostali prljavi lopovi. , Proganjaju se s gradskih atara, prezriyo
gledaju na ulicama, medu prvima hapse
prilikom svakog javnog nereda. Pa lpak,
iako niti siju niti Sanju, oni se, valjda
zato Sto ih opasnosti vrebaju s raznih stra-na,
veoma vjeSto snalaze i — traju.
Rome iz Jugoslavije, kako i sami cesto
kazu, odvlaci u druge zemlje njihova no-mad- ska krv?. NaSa zemlja je, inaCe, jedna
od rijetkih kojima se na medunarodnim
skupovima Roma odaje priznanje da je na
pravi nafiin rijeSila i njihov problem. Ona
je ,ujedno, jedina zemlja u svijetu kojoj
Romi sa svojim kongresima i skupStinama
nemaju niSta da zamjer'e.
CEDOM1R STANKOVIC