Nase Novine, June 28, 1978

              II
I
II
a
i
II)
fiaii mi
I
1
M
im
a
t
m
(Nastavak st. 1)
Ш Ne treba mnogo listati po stranicama novije ИШу- - iv fflw ISrafe. "' ЈГшишН 1шШ.(ХР H Ш-ЧчмМНИ- ч II
m Reichstaga u Berlinu 1933. pravi je obrazac takvog - n нш ' mw . мимшмвииа 1шмК£1(умт£?гг.-к- Ј mm ~ m
И Iako se na sudenju torn prilikom otkrilo da I MfffiliTi Ж1Г И imw. ШШ№ Ј ' " ' I
hi nije trebalo vise. Dobio je. kako je racunao. шњшшт1 --- -i- "- - к --
-.cr- - ш
Ш fko je zapalio Reichstag, u rimskoj eetvrti WwmaUr Ш
II
II1
sa
poli-ti6k- e
povijesti u potrazl za primjerima obmane, kad
su nedjela desnice bila pripisivana ljevici. Palez
postupanja Nacisti su zapalili tu veliku. javnu
zgradu, a za pozar su optuzili komuniste.
op-- .
tuzba lezi na sumnjivim dokazima, laz je imala svoj
ueinak. Njemacka joj je javnost nasjela i Hitleru
poli-tick- u
i pravnu podlogu za progone protiv komuni- -
Monte Mario, u cetvrtak 16. ozujka nekoliko minuta
poslije devet sati? Hi mozda nije? Hi je to djelo ne-ki- h
stvarnih crvenih rCrvenih brigada?
§to se dogodilo u Ulici Mario Fani?
Pogledajmo јоб jedanput film dogadaja te najspek-takularni- je otmice'u povijesti Italije.
U-eetvrta- k, 16. ozujka, nesto poslije devet sati.
Aldo Moro je, nakon uobicajene molitve iziSao iz.
crkve nedaleko svoje kuce u rimskom kvartu
Monte Mario i sjeo u svoj sluzbeni fiat 130. S
njime su u kolima bila dva policajca. jedan za vola-no- m. a drugi kao pratnja. A iza njega tri karabi-njer- a
u bijeloj alfetti kao osiguranje. sve u svemu
ni malo ni mnpgo, ali dovoljno za normalne prilike.
Za normalne dakako. Ali tako nefie ostati.
Netko je negdje-odluci- o da brutalno prekine taj
normalni slijed dogadaja
Dalje je bilo ovakb: ,u Ulici Mario Fani napali su
Alda Mora i njegovu pratnju 12 naoruzanih terori-st- a,
pratnju su pobili a Mora oteli i odmaglili s
njime u tri automobila, ne ostavivSi nikakva traga,
osim leseva.svojih irtava i lokvi krvi.
Istraga je odmah uocila neke zapanjujuce cinje-nic- e. '"'
. Napadaci su utrosili svega m sekundi za svoj zip.
cinacki podvig. U torn vremenu ispalili su 80 me--
taka od kojih ni jedan nije promasio. Pri tome su
strogo vodili racuna da Mora ne ozlijede i da ga
dobiju zivog u ruke.
U jednoj obliznjoj ulici izazvan je saobracajni inci-dent
kakobi se nastalom guzvom policija sprije6ila
da ha vrijeme stigne na mjesto prepada.
Nista riije bilo.ostavljeno sludaju. Pa ni cvjecar
koji je irhao svoju prodavaonicu u blizini mjesta
dogadaja Njega tu nije bilo, jer mu je netko izbufiio
gume na automobilu.
Nekoliko minuta nakon prepada. nl jedan telefon
u kvartu Monte "Mario nije radio. Tehnicki kvar.
navodno. . Po pripremi, drskosti, brzini i ucinku to je cin koji
svoje izvrsioce otkriva kao hladne profesionalce,
dobrp uvjezbane i јоб bolje vodene atentatore. Na
krvavom.poligonu u Ulici Mario Fani, po svemu su-de- 6l
nije bilo mjesta za amatere, za djevojke i
m'omke iz crvene gerile.
Cinjenice upucuju na to da se iza svega nalazi
netko jako ozbiljan i mocan, netko tko cvrsto i s
obadvije noge stoji na'rimskom plocniku.
Na to upucuju : trenutak i nacin otmice, krajnje
izazovno ропабапје otmiCara totalna петоб drzave
da se brani.
Zarobljenik petokrake zvijezde
Odmah da kaiemo, politika Alda Mora, prihva-cen- a
od talijaqskog birackog tijela, imala je testoke
protivrtike u redovima vanjske i unutarnje reakcije.
BB Vijece sigurnosti UN je jednoglasno
osudllo Juznu Afrlku zbdg. napada na
Angolu, pod Izgovorom da se tamo'nalaze
baze namibijsklh gerilaca (pokret SWAPO),.
Napada6l su ubiil vide od 600 osoba, izbje-gllc- 'a
iz Namlblje.
U Avganletanu Je IzvrSen drzavnl udar:
nova vlada obecaje vodfti polltlku neutral-nos- ti
a u zemlji 6e provestl potrebne dru§-tven- e
reforme, jer Avganlstan spada medu
najzaostailje zemlje u svijetu.
Ш Na Zapadu se mnogo vl6e na Kubu
zbog pornaganja oslobodlla6klh snaga u
Angoli I Etiopljl, all se Sutl p francuskoj
oruzanoj intervencljl u Cadu I Maurltanljl.
Ovlh dana francuska avljaclja Je ponovo
bombardovala yojne odrede oslobodllac-kq- g
pokretaPollsariq u MaUrltanlJI. Pored
Cada I Maurltanijo, francusko vojne snage
staclonlrane su na Obali Slonovace, Gabo-n- u,
Senegalu, Dzlbuti, kao I vide afrlcklh
otoka (Reunion I Komorskl otocl). .
Iea Цд-- ' 1'
.;tjyJ8¥twipMSMrww3 wtn~ttritmt riMmyvyT{niwpimNgpmftr'w'"V
ч&,ЈР' H
I - Oomo naprljod - ootalo Jo mojo brlga! Oto REIDINGSR H 1
Posebnu je uzbunu u Mm redovima izazvala odluka
demokrscanskog lidera da suraduje, makar i u
ogranlcenoj mjeri s talijansklm komunistima.
Netko je odlucioda reagira. "
Tko i zasto upravo tako kako je bilo?
Reziseri otmice pobrinuli su se da vec drugi dan
nakon zlocina u Ulici Mario Fani, u subotu 18.
ozujka ponude uzbudenim Talijanima svojuverziju
dogadaja Messaggeru je, naime, stigla poruka
Crvenih brigada sa slikom Alda Mora kao doka-zo- m da je oteti politicar u njihovim rukama.
Na slici se vidi glava nemocnog i izgubljenog cov-jek- a, dojucer najuglednije talijanske politicke licno-st- i,
a iznad njegove glave zlokobno se crveni peto-krak- a
zvijezda simbol svih komunista i revolucio-nar- a
na svijetu.
Aldo Moro, zarobljenik i mucenik petokrake!
Kakav antikomunisticki plakat!
Nema propagandiste na svijetu koji bi ga bolje
slozio!
,Ako je i bilo dvojbe u pogledu pravogidentiteta i
piravih ciljeva otmicara sada se ta dvojba raspli-riiil- a
kao jutarnja magla Postalo je jasno sto otmi-ca'- ri
hoi6e. Hoce jda ?udare po demokrS6anima,- - za-pra- vo
po talijanekbrnkursu ulijevo, a odijum za ci-ta- vu akciju svalit ce na - ljevicu. Kakav novi palez
Reichstaga!
Narodnoj mrznji protiv otmiiara nije ponudena
samo crvena zvijezda Reziseri odvratnog podhvata
u Ulici Mario Fani isli su dalje; napunili su saopce-nj- e Crvenih brigada radikalnim i revoluc'ionar-ni- m parolama Aldo Moro je u narodnom zat-vor-u, njemu ce suditl revolucionarni sud, on ce
odgovarati pred proleterskom pravdom, Njemu ce
se suditi kao najautoritativnijem vodi teoreticaru i
neumornom strategu demokrficanskog rezima koji
ve6 30 godina ugnjetava narod. Po tome saopcenju
otmica Alda Mora je tek pocetak najMre i jedinst-ven- e
oruzane inicijative za konacni val klasnog,
rata za komunizam.
Nije trebalo puno mudrosti pa da se vidi kakav
zakljucak to saopcenje nudi javnosti. Teroristi su
ipak crveni oni su komunisti. Kakvi, to nije vaznb,
ali su komunisti i, uostalom, citav taj terorizam je - komunisticka stvar.
A zna se kako narod gleda na terorizam i terori-st- e, - na izaziva6e straha i nesigurnosti.
Crvena zvijezda iznad Morove glave! Crveni su
ubojice. ucjenjivaci, izazivaci nereda, anarhije i be-zakon- ja, zar ne vidite ljudi?!
Ш U Parizu je ubljen HenrrCuriel, osni-va- fi
Komunistl6ke partije Eglpta. Kazu da
je zlodln IzvrSlla tajna desnl6arska organl-zaclj- a
Delta, all nije sigurno po Cijoj
narudzbi. Kom. partija je zabranjena u
Egjp'tu.
Bi Sovjetski predsjednik Leonid Breznjev
posjetlo je Zap. Njemafiku I torn prilikom
potplsao ugovor o sovjetsko-пјетабк- ој
ekonomskoj, kulturnoj i naudnoj suradnjl.
Breznjev je upozorio na opasnost trke u
naoruzanju i predlozlo zakljufienje pakta o
odrlcanju od prolzvpdnje i stacionlranja
novlh slstema oruzja.
Ш Klneskl predsjednik Hua Kuo-Fen- g Je
posjetlo Sjevemu Koreju; on je, Izmedu
ostalog rekao, da Sjed; Drzave moraju
povudl trupe iz Juzne Koreje I dozvolltl
mlrno ujedlnjenje dvlju Koreja.
U Washingtonu je ваорбепо da ce
Klnu, krajem ovog mjeseca posjetit Zbig- -
niew Brzezlnski, savjetnik predsjednika
Carteraza nacionalnu sigurnost; on je izja-vi- o
da amerifike vojne snage ostaju u Azlji.
Ш U Sjed. Drzavama se vodi zestoka
polernika oko namjere Carterove vlade da
isporuci moderne vojne avione Izraelu I
Saudi Arabiji. U vezl toga u Sjed. Drzave su
doputovall Izraelskl premijer Begin I mlnls-ta- r
vanjsklh poslova Dajan. Posljednje
vijesti kazu da je predsjednik Carter voljan
da Izraelu isporu6i vt§e novih aviona nego
je ranlje predvideno, ali ne odustaje od
Isporuke Saudi Arabiji.
® Afrlcki jezici umjesto portu-gatsko- g: Pet afri6kih zemalja, koje
su nekad bile portugalske kolonije
— Gvineja-Bisa- u, Angola, Mozarn-bl- k, Zelenotrskl Otocl I San Tomeo
I Principe — prlprema se zamjena
portugalskog jezlka sa domadlm
jezicima. -
Saopcenje ima dalje cilj da izvrgne mrznji i ruglu
pojmove kao sto su proleterska pravda, klasni rat,
narodni sud. Doduse, pri tome su napadnute j SAD,
da bude i zbrke sto vise. Napadnuta je i talijanska
Komunisticka partija s odredenom revolucionar-no- m frazeologijom, tako da je sve to skupa dobar
dio talijanske Stampe nazvao trabunjanjem.
Politidki cilj prepada
No, ima tu necega cemu su neki nasjeli. Pa i neki
novinari. i politicari. Prihvatili su misao da je citav
slucaj kompliciran i ne bas jasan, da bi to mogla
biti 6isto talijanska stvar, ali, da ima znakova vanjs-ko- g
utj6caja. sa zapada, ali f s istoka
Ima, medutim, politicara koji su bili sasvim odre-de- ni
u ocjeni ovog slucaja.
Bivsi sekretar socijalisticke stranke Italije Giac-com- o Manzinni rekao je da iza Crvenih brigada
stoje, najvjerojatnije americke obavjestajne sluzbe.
Doslovce: Tesko je utvrditi koje medunarodne
snage stoje iza Crvenih brigada. Dokaza nema
Postoje samo politicke cinjenice koje mogu naVesti
na neke zakljucke. SAD su otvoreno naredile De-mokrscans-koj
stranci da ne ude u vecinu s komuni-stima
Demokrscanska stranka je ipak to uradila
Moro i ne bas slucaj no Moro uradio je to. I afera
Lockheed vrlo je znacajna cinjenica Po mome
mlfiljenju rodila se u Americi protiv Demokrs-cansk- e stranke kao upozorenje stranci koja tada
nije sluSala ili koja uopce vise ne slusa Upravo ta
sposobnost otpora snaznim medunarodnim pritis-cim- a
personificirana je u Moru i vrlo je vazna..
Americki predsjednik je iskljucivao bilo kakva mije-sanj- a
i ja vjerujem Carteru.
, Ali, americke tajne
sluzbe imaju mnogo Sefova
Tocno! Ne bi imalo smisla Morovu tragediju knji-zi- ti na racun bilo koje vlade ili sluzbene politike, ali
bi јоб besmislenije bilo vjerovati da je sasvim isklju-cen- o тјебапје izvjesnog stranog faktora nekog
ratnika specijalnog rata Manzinnijeva poduza iz-ja- va
koju smo upravo citirali, objasnjava za§to je
Moro mogao biti zrtvom.
SezdesetdvogodiSnji Aldo Moro je dinamicna poli-tifik- a
licnost. Dosta je pridonio, ako to u ovom tre-nut- ku treba reci i boljim odnosima s nasom zemr
Ijom. Bio je predsjednik DemokrScanske stranke,
nesporno, kazu, najugledniji i najutjecajniji talijan-sk- i
politidar. I htio je ici u politici svojim, samostal-niji- m
putem. }AATA rajkqviC
Ш
ii11
1
1
MANAGVA — Neredi koji u glavnbm
nikaragvanskom gradu traju јоб od 10. si~
јебпја — od ubojstva opozicijskog lidera
Pedra Chamorroa — sve viSe prerastoju
u izraz opdenarodnog nezadovoljstva. De-monstra- cije studenata, radnika i seljaka
postale su svakodnevna pojava. ViSe 6ak
nije Нјеб samo o organizlranju manifesta-cij- a
od strane gerilskog Sandistiikog jron-t- a
za nacionalno oslobodenje ili Demo-kratsk- og
saveza za oslobodenje (dviju o-pozic- ijskih partija), xei o potpuno spon-tani- m
izrazima nezadovoljstva cijeloga na-ro- da
protiv diktature generala Somoze.
Trenutno u demonstracijama sudjeluje
viSe od sto tisu6a studenata i uCenika sre-dnj- ih
Skola, koji su zaposjeli sveu6iliSne i
Skoiske zgrade i sukobili se s Nacional-no- m
gardom.
Uznemiren i uzdrman stanjem u zemlji,
Somoza je predlo&o razgovore s opozlclj-ski- m
strankdma, Ali, one su odlutno od-bi- le
pregovarati. StoviSe, svoje ne data
je i tradicionalna konzervativna politiika
opozicijd. CM se, po svemu, da 6e neredi
i nemir{ u Nlkaragvi, osim otpora protiv
diktature (u бети se slaiu sve opozicijske
stranke) dowesti i do unutraSnjih previra-nj- a
u redovima opozlcije.