Jedinstvo, January 31, 1961

              ШГ
ЛмАВчЈ
STRANA 4
Pozor Weland
Organizacija Savcza Jugoslavenskih Kanadjana u
Wellandu prircdjuje — Banket sa plesom
U SUBOTU 25. FEBRUARA
U UKRAJINSKOJ HALI, ONTARIO RD.
Vecera u G.30 na vc6er a pies pocinje u 9 sati.
Za pies imamo dobru muziku, a vecera ce biti izvr- -
sna.
Mi pozivamo nas narod Wellanda i okolice da nas
posjeti u ito vecem broju jer cist prihod sa banketa ide
u korist naie kvote za kampanju "Jedinstva".
Tikcte za banket mozete dobiti kod clanova organi-zacije
ili telefonirajtc : HE. 4-95- 40. Priredjivacki odbor
Toronto: Banket organizacije SJK
U subotu, 18. februara, organizacija SJK u Toron-t- u
priredjuje svoj godisnji banket u korist kampanje
"Jedinstva". Ovogodisnji banket ce biti narocito izvrsan
u svakom pogledu. Pored ukusnog jela, pica i dobre mu-zik- e,
islupicc po prvi put i nai tek nedavno osnovani pje-vac- ki
zbor sa nekoliko narodnih pjesama. ,
Tiketi za banket se mogu nabaviti kod clanova orga-nizacije
ili telefonirajte: EM 3-16-
42.
Rezervisite subotu 18. februara za jedno ugodno ve-c- e
u drustvu vasih starih prijatclja.
Priredjivacki odbor
Port Arthur: Sveslavenski koncerl
Sveslavenske organizacije Port Arthura i Fort Wil-liam- a
priredjuju zajednicki koncert koji ce se odrzatj u
ncdjelju 5. februara u 2 sata poslije podne u Ukrajins-ko- m
domu na 203 Ogden St.
Pored cuvenog Ukrajinskog pjevackog zbora, na-stupa- ju
takodjer i plesacke grupe drugih slavenskih or-ganizacija.
Kao gost J glavni govornik biti ce Juri Krane iz
Winnipega, koji je proslog ljeta posjetio Sovjetski Savez
i Cehoslovacku.
Pozivaju se svi Slaveni Port Arthura i Fort WiHia-m- a
da u iU vecem broju posjete ovaj koncert, koji je
sastavni dio manifestacija koje se odrzavaju diljem Ka-na- de
u mjesecu januaru — Mjesecu solidamosti Slavena
Kanadjana.
Priredjivacki odbor
WELLAND: SJEDNIGA ORGANIZACIJE SJK
Organizacija SJK u Wellandu odrzava svoju redo-vit- u
mjesecnu sjednicu u nedjelju 5. februara u 2 sata
poslije podne u Ukrajinskoj hali na Ontario Rd.
Pozivaju se svi clanovi kao i prijatelji nase organi-zacije
da dodju na ovu sjednicu, jer ima vrlo vaznih pi-tan- ja
za rjesavali, koja su od interesa za nas narod, uk-ljuc- iv
i banket 25. februara koji je u korist kampanje za
nasu radnicku novinu.
Tajnik.
Duzina covjekoYOg zivota
U svim indvistrijski razvi nas metljutim stogodisnjaka
icnim zcmljami prosjecno ima u svim zemljama. isaju
trajanjc covjekovog zivota
to jako povecalo u odnosu
na proSlost. Jedino je i da-na- s
duzina trajanja zivota
ljudi ostala u Incliji na istom
stupnju kao u Evropi 1450.
g. — Г.0 godina.
Ova granica je narocito u
period u starog kamenog do
ba bila vrlo niska: daleko
niza od 20 godina.
U rimsko doba srednja
granica zivota se znatno po-vcca- la
u odnosu na kameno
doba. Prosjecno je iznosila
20 godina. Medjutim u toku
prvih stoljeca srednjeg vi-je- ka
ona je spala ispod 20
godina zbog teskih uslova
Zivota: razaranje i unistava-nj- a
zemalja zapadnog dijela
bivseg rimskog carstva —
zbog najezde barbarskih na-rod- a.
U novom vijeku ova gra-nica
se znatno povecala. Go-tlin- c
1500. ona iznosi 25 go-dina.
U slijedeca tri i po vi-je- ka
ona stalno raste. Stati-stic
podaci govore da je
18G0. g. u evropskim zemlja-ma
iznosila — 35 godina.
Od ovog vremena covjeCi--
ji zivot sc stalno. produzuje
1900. g. on priblizno iznosi
47 godina. I pored dva ve-lik- a
svjetska rata, srednja
granica zivota iznosila jc
1953 g. 03 godine, a 1959.
g. povisuje se na 05 godina.
U industrijski visoko razvi
jenim zemljama: Svedskoj,
Sovjetskom Savczu, Sjedi-njeni- m
Amcrickim Drzava
ma ona jc jos veca : 70 godi-na.
Za vrijeme kamenog doba
covjek uopce nije mogao do-zivj- eti
starost od 100 g. Da- -
se ih ima u Sovjetskom Save
zu: 150.000.
U toku starog kamenog
doba zone su zivjclc manje
od muSkaraca. Uzrok tome
jc bio stalan boravak zena u
zadimljenim, vlaznim i mra-ini- m
prostorijama, veliko ra-djan- je
djece i u radu, jer je
zena vrsila sve poslove u ve-- zi
s kolcktivnim domacinst-vom- .
Danas stvar stoji drukcije.
Muskarci umiru ranije od
2ena. Ozenjeni mu§karci 1
do 2 posto vise od zena. Kod
nezenja je procent smrtno-st- i
veci no kod zenjenih lju- -
di. Uzroke ovome treba tra 1
ziti u slaboj Xizickoj aktiv- -
nosti muskaraca poslije
penzije i u stalnoj aktivnos- -
ti zene u vodjenju domacin- -
stva.
Objavljcna knjiffa o
hitlcrovskim zlocinima
nad poljskom djecom
Varsava. — Naucni ins-tit- ut
"Slonsk" u Katowica-m- a
objavio je knjigu Ro-ma- na
Hrabora "Hitlerov-sk- a
otimaclna poljske djc-c- e
1939—1945." u kojoj
se prvi put opsirno i veo-m- a
dokumentirano govori
o jednom od najvecih hit-lerovsk- ih
zlocina, depor-taci- ji
i germanizaciji polj-sk- e
djece za vrijeme oku-pacij- e.
Autor iznosi da je
u toj akciji bitlerovaca
stradalo ok0 200.000 polj-sk- e
djece. On dokumenti-rano
prikazuje djelatnost
drzavnih organa i institu
cija Treceg Reicha, koji
su provodili ovu akciju, o-pis- uje
sredstva i metode
germanizacije djece, situ-acij- e
u kojima su se nala-zil- a
poljska djeca depor-tiran-a
u Njemacku i zloci-nack- c
medicinske pokuse
na njima. Kao sto se iz
knjige vidi, nije se radilo
samo o fizickom unistenju
poljske djece, vec i o "ja-njicarstv- u"
hitlerovskog
tipa.
KONGO
(Nastavak sa str. 1)
ske, pise tuniski tjedni ma-gaz- in
"Africka akcija", Lu-mumba
je bez sumnje naje-minentn- iji
predstavnik kon-goansk- og
naroda u ovom
momentu". To dokazuju ak-ci- je
njegovih protivnika, kao
i impresivno sirenjc lumum-bisti6ko- g
pokreta u zcmlji.
List "Voice of Etiopia",
koji izlazi u Adis Abebi osu-dju- jc
maltrctiranje premije-r- a
Lumumbe prilikom preba-civanj- a
u katanski zatvor i
pise : "Takva surovost mora-le
bi da izazovc brzu akciju,
kako bi sc okoncalo bezako-nje"- .
Kongres zena africkih i
nziiskih zemalja uputio je
brzojav generalnom sckreta-r- u
Ilammarskjoldu u kome
protestira protiv barbai-ski- h
postupaka prcma predsjed-nik- u
kongoanske vlade Lu- -
mumbi i zahtijeva poduzi--
manje mjera iadi zastite so-fa
legitimnc vlade Konga.
Sto su naucili
juznoafricki rasisti
Govoreci o pokolju u Sar-pvi- lu
u martu proslc godine,
kada je juznoafricka polici-j- a
pucala na 300 ncnaoruza-ni- h
Afrikanaca i ubila 09
osoba, od kojih osam zona i
desctcro djece, a 180 ljudi
ranila, jedan Juznoafrika-na- c
ispri5ao je prije nekoli-ko
dana novinarima u Lon-don- u
dosad, vjerojatno, naj-stravi6n- iji
komentar ovog
tragifnog dogadjaja. On po-tje- 5e
od §efa policije u баг-pvil- u,
potpukovnika Pinara.
Na pitanje da li jc pokolj u
Sarpvilu doveo do bilo kak-vo- g
korisnog zaklju6ka, l'i-n- ar
je odgovorio:
"Naravno. Treba da naba-vim- o
bolje oruzje. Previse
smo vremena izgubili punc-c- i
nase zastarjele pu5ke.M
PAIGE CREDIT
JEWELLERS LTD
Mr. NORMAN FREED
Has been appointed as manager of our store at
1507 Gerrard St. E.
(at Coxwell)
Business Residence
HO. M770 VA. 3-37-
7G
35% Dicount on Diamonds.
20% Dicount on cmy cxah or kiy-aw- cy purchoee.
5% to your organiiation on all purchoeee.
Turn your receipt over to your organization and
we will send them a cheque.
Watche — Luggage — Chinaware — Shavers — Cameras
Electrical Appliances — Radios — Hi Fi — Linen — Ulankete
and a complete Line of Gifts.
For Contact Ienes
3.17 Yonge St. 403 lUnforth Aw.
EM. 6-49- 19 HO. 3-83- 22
EXPERT WATCH REPAIRS
14)
Gladys Francis Lewis
o s h u a
Preveo
U danima koji su slijedili njegov neprijateljski su-sr- et rad. sCiKnailwodsoenodma, jeJonsehugjoedannaladzoiogadvjarejmseansavimsamizobacizoa
iz glave. Od zore do mraka je bio zaposlen u kozarnici,
na njivi ili u dvoristu.
A kad je Ravnjak spavao, on, Joel i Jon bi utonuli
u anatomski i psiholoski prirucnik, za koje su obecali
dr. Duncombeu da ce ih prouciti do konca maja. Sva tri
brata su namjeravala ici u Sjedinjene Drzave na pola-ganj- e medicinskog ispita, kao sto je uradio Duncombe.
Kad je anatomski prirucnik bio ргоибеп i oni jedan dru-go- g ispitali Jroz mnoge noci, Josh je jos uvijek bio za-divlj- en svjezim znanjem iz knjiga.
"Tko bi pomislio da je zglob tako nejasno kompli-ciran!- " usklikne on. "Pa i misic. Kao sto biblija kaze,
Jon, 6ovjek je strpljivo i divno gradjen!"
Tako Josh, radeci i uceci, nije dospjeo da asikuje
s Francie. I dalje je stvar odgadjao. Na Sastanku nije ni
jedanput pokusao da sastavi oci s njezinim crnim, tuma-rajuci- m, i nije ju trazio poslije Sastanka, kad je stajala
s ostalom mladom celjadi ispred Sastajalista, ili pod
doanskim javorom.
Bilo je na dvadeset i prvog maja, kad ju jc opet su-sre- o
samu, i to sasvim slu6ajno.
Na dvadeset i prvog su so Francie i otac odvczli u
St. Thomas, s tovarom potasa, бирот Mellisinog mas-lac- a, sest dcbelih kokosi i dvijc guske. Francie je, posa-djen- a
kraj oca na sjedalu kola, bila nijema od uzbudje-nj- a. Slavila se godisnjica Talbot naseljenika, i svaka ce-st- a je bila zakr6cna porodicania obu6enim u najbolju
robu domace izrade.
Francie je veselo dovikivala onima koje je pozna-val- a,
i stidljivo se smjesila neznancima. Ljudi su po ctru-g- i
puta pogledavali na njczino gorljivo, lijepo malo li-ce.
Zeljela je da je Josh moze sada vidjeti, gdje se po-nos- no vozi u selo zajedno sa Talbot naseljcnicima. Mo-zd- a
bi, da je sada bio tu, gledao na nju onako kako ju
stvarno vidi.
Josh je takodjer jahao na sjever toga popodneva,
dok je svijet oko njega prskao u listu i cvatu, a 6arolija
proljcca se vidjela u svakom cvijetu i listku. On je uvi-jek
uspijevao da se dofiepa sela na dan godisnjice. Kao
izgovor za odlazak, ponijeo je sa sobom jednu naru-dzb- u
koza i brasna. Posvuda se je cuo smijeh i veselje, i
obnavljanje prijateljstva.
Prod sumrak je veli6anstvcni rucak uz godisnjicu
bio prosao, i violine su se zagrijavale za pies kod King's
Arms gostionicc. Josh je s grupom drugih stajao na ste-penica- ma
gostionicc, okicenim zelenim kitama, i pro-matr- ao prizor ispod sebe. Primjetio jc da se ljudi iz uda-ljeni- h naselja no zabavljaju kako su se nekad znali, na
dan ovog velikog dogadjaja u inace dosadnoj godini.
Skromni ljudi su se zbog prisustva otmjcnog drustva
osjecali neprijatno i kao ncpripadnici.
Kad je pukovnik Talbot гаробео pies sa svojom da-mo- m, Josh je osjetio trzaj na kraju kaputa. Pogledao
je i vidjeo Francie, £ije lice se je sjalo. On se iznenadje-n- o osmjehne i napravi joj mjesta kraj sebe. Ona se spu-st- i
na stepenicu i napola je cu£aln na njegovim 6izma-ma- ,
piljeci kroz kurikovinu i zamrseno zelcnilo ukrasa.
Trenutci jecanja, kad je posrtala putem za Joshom i
Ilawdonom, su joj se iinili dio proslosti, koja je vec sa- da bila nestvarna i napola zaboravljena.
Netko je sapnuo da je pukovnikova dama Pwobina
Itedfern, i Josh, iz znatizelje, pogleda letimice dolje, da
vidi djevojku cije ime je bilo na svacijim usnama. Ilila
je visoka i vitka, a nosila je tanku bijclu haljinu, koja
se je blago njihala i vijorila, dok se je ona micala kroz
figure plesa. ju je slijedio ocima. Kad jc bila pct-nae- st stopa daleko, podigla je lice prcma skupu na ste-penica- ma.
Josh, za kojega je Joel jedanput rekao da je lud
za ljepotom, nije bio pripravljen za Zenstvenu milinu
koja je susrola njegov pogled. Zadrhtao je, kao da je
neki do sada ncprobudjeni dio u njemu ozivio. Пике mu
se stisnuse, a krv je udarala u sljcpoocicama. Izgubio je
svijest o vrcmenu, mjestu i o djcvojci pod njegovim no-gam- a. Zasigurno je ovo bila Ijepota koja je Iczala u ze-leno- m
i zlatnom sreu maja, u dubokim otkrivajucim sut-nja- ma na Sastanku, i u zvjezdanoj tami noci! Pamet mu
je posegla za torn ljepotom.
AH osjecaj je brzo prosao. Topla soba se opet zat-vori- la
oko njega. Bunila ga je muzika, jaki mirisi cvi-jec- a
i glasovi ljudi i zena. Postepcno je primjetio strance
u skupu, prijatelje Thomasa Talbota iz Yorka i Londo-na- ;
onda su Rawdon Kedfern i cn'enokosa Sedley Go-ode- ve
prosli pokraj njih.
Josh je u torn casu osjetio pritisak Francieinog ti- -
7)
I'ostoje i ljudi koji brane piano-v- e
unStenja covefanstva jer kaiu
da je bolje uni.Uiti sve i sami sebe
nego iiveti u socijalistikom sis-tem- u. Takvi ljudi pieviSe naduva-vaj- u razlike izmedju nasa dva sis-te- ma ali oni gieSe mnogo teie kad
totalno unistenje oveianstva pret-postavlja- ju
simbojicnoj smrti po-jedina- ca ill jedne ogranifene grupe
ljudi. Na osnovu iega, kakvim
izgovorom. u kakvim iluzijama i
greskama moic ijedna vlada ili ge-nerac- ija
росЧ na korak total nog u-niStc- nja makar i jwlne driave? Hi
kako moie bilo koja nacija, bilo
koja grupa ili klasa ljudi, smatrati
kao svoje priratno pravo da od-lucu- je
o iivotu i smrti celog ove-anst- va
i svog zivota na zemlji?
Oni koji veruju da jedna grupa
dozvo-Ijavam- o
Imperijalistiki
ili plozijama
arsenale
zdravog razuma
kle, u postoji oruzje
koje unistiti celo fovecanstvo.
Treba imati na da ovo oruije
ne£e unistiti samo Rusiju, jednu
driavu ili Jedan sistem. Sovjetski
opkoljen je sa svih
ameriikim vojnim bazama. Hidri-gensk- u
bombu ne moraju baciti
Amerikanci na Sow Savez. To
moie ucmiti drugi, recimo;
Francuil. Semei ili Enclezi. Kad
jedna takva bomba padne na Sov.
A. K. —
On
pod
Pise: V . G . РЕб Л
; ispituju koje napadaf nego ce u
od nekoliko minuta unistiti
sve baze gde postoji takvo oruije
ukljufiv one u Kanadi.
Danas je vreme da svaki postavi
sebi pitanje: "Jesam li ja licno
spreman da se poipnem u bombar-de- r
i da bacim bombu na jedan
grad u bilo kojoj driavi i da sa
tim zapocnem uniitenje svih gra-dov- a
na svetu i svog iivota na
zemlji?"
Vrlo malo je tih bi ovo ufi-ni- li
pod bilo kojim okolnostima. I
kad je tako za.Ho onda mi
izvesnim vojnim krugovi-m- a
da u?e i spremaju nae pilote
za izazivanje jedne najvefe kata-strof- e koja bi mogla zadeeiti ove-canstv- o?
krugovi ne vode
coecanstvo u propast samo sa nu- -
klearnim oruzjem i probnim eks
liudi iedna driava ima pravo na I istog, nego spremaju
n izgubili ii nvaki halan morala. I hemiskog, bioloikog I bak
I Jovenosti
svetu takvo
moie
umu
Savez strana
neko
roku
koji
Da- -' terioloskog oruija. Oni ixmiSljaju
i .prave irasove koji 6e nas parali- -
zovati; insekte koji ce nas zaraziti
sa iutom groznicom, kugom, kole-ro- m ltd.; otrove koji ce unistiti
na5 centralni nervni sistem; biljne
holesti koje (e zaraziti iito, ova,
krompir, svo xoie i роте i sve
biljke koje Jovek upotrebljava za
hranu. Njima nije dosta {to su vec
do sada sa eksplozijama pnremetili
Jedan od osnovnih bioloskih zako--
na— zakon o nasledju, da su vec
Savez oni neee imati vremena da do sada prouzrokovali da se preko
D
Tuloncanin
Miroljubiva koegzistencija
jela na svojim koljenima i pogledao na nju. Glava joj
je bila prevrnuta natrag i ona je motrila njegovo lice.
On se nesvijesno osmjehne i smr6enje koje joj je bilo na
lieu se pretvori u uzvratni osmjeh. Onda je osjetio da jo
njezino tijelo pocelo odgovarati ritmu muzike.
"Josh!" rece ona blago, s ocima na njisucem liku
Kobine Redfern. On se sagne da cuje rijeci. "I ja bill
plesala. Htjela bih plesati preko kose i kroz pasnjake, i
preko Ravnjaka. Oh, to je pogresno, Josh, ah to zclim
raditi. Oh. htjela bih plesati — samo jedanput plesatil
Josh se priguseno nasmije i strese glavom u tobo-znje- m
neodobravanju. "Kazat cu ti tajnu, Francie, Sa-p- ne
on. "I ja bih."
"Josh!" izusti ona, prencrazena. Ali erne oci su joj
se iskrile.
Odjednom je Josh uvidjeo da Francieina kapica i
oprava pripadaju drugom soju, no onom u finoj svili i
broketu na plesnom podu, i da to nije mjesto za kvc-kers- ku djevojku. James Winnis bi trebao vise paziti na
svoju djevojku, mielio jc Josh, iznenada osjecajuci od-govorn-ost
za Francie. Ni jedno od nas no bi smjelo biti
ovdje. Mi smo kao ludi, sivi nocni leptiri, koji osmudo
svoja krila na plamenu svijece. Cak ce i propovjednica
Serena Minnard, onako blaga i dobra, tosko prcci preko
Francieinih postupaka. PriuSila se je na mojc muSice,
ali s djevojkom je drugacije.
"Ilodi, Francie," sapne on.
Posegnuo je za njezinom rukom, dok su mu oii tra-ga- le plesnim podom, i za vitkim likom u bjelini. Robin
Picdfern se je okretala u menuetu, i dok so je okrctala,
smjesila se je preko ramena svojem plesncu. Josh je ne-pomi-Sno stajao. Nikada nije razmisljao o ljepoti 2ena.
Duboko je uzdahnuo. Proganjajuca milina, zlatilo ko-se,
izvanredna drazest! U trenutku je primio Francie za
ruku i zajedno su se probijali kroz skup. Ljudi su so
okretali i zurili na njih — na nadvisujeceg gorStaka U
prostom, bezbojnom kaputu, i djevojku poput djetcta,
u prostoj haljini i kvekerskoj kapici.
Na drugom kraju gostionickog dvorista nasli su sve
zane konje. Francienog oca nije bilo vidjeti. DvoriSto je
bilo pusto. Svjetlo sa krajnjih prozora King's Anns go- stionicc je padalo na jednom mjestu na travu, i svjcio
zelenilo tratine i cvjetajuce jabuke je bilo u tajanstve-no- m sjaju.
"Oh, Josh," uzdahne Francie, "bilo jc upravo kao
da sam i sama plesala."
Zvukovi violine su postali glasniji — porivniji. Noc
je disala s proganjajucim, zivim ritmom. Francicno ti- jelo se zanjise i male noge zatapka§e preko trave, la-ga- no kao vjctar preko djetelinc. U trenutku je bila u
Joshovim rukama, i njihala se, previjala i vrtjela s njim
po zelenoj tratini. Tijela su im strujala iiaprijed i nat-rag
u divljem, slatkom ritmu. Rili su svjosni samo ugod-no- g kretanja i radosti. Rijele latice, stresene daskom
vjetra, zasipale su oko njih, a krijesnice su sjalo s mi-li- on lampica.
francKieadl sJuosvhiolsinue sestajoles iuvmijeelkodimjaicaihli nuijenevkiSoem dilargaa-nloa- ,m, nccbuijlneпoеoбkmиoiјcпnaоljceт ipricotvmrtsurtaov—ij.u tOjiejnedlpaaristseuuzainmojegskeosvenebjii.hoaglrao,mnaenorug-k- ee
"Francie, moja Francie! NiJta na svijetu ne zclim
coesilmu, toc6bnoim!" ksaapptcaiomaj,e,osbruasznimamaa, nnaa cnivjeezniinmo,j sclrantkoijmkoussi-, nama. Francie, nemocna u njegovim rukama i svladana
bviuslea, znnjeigvoomstorabdiosbciula, unijsetamnjuu sdoa mzoagulsatavoipipraotbi jemsnnjoegloo
vjctrove.
Malo kasnije, kad jc James Winnis naisao iz ugla
gostionicc, Josh i Francie su vec bili uprcgli konje, i Francie je, blistavih ocu'u, i cekajuci, bila na sjedalu
kola. Konji su krenuli kuci, a James se je, nesvjestan bti-n- e
u grudima svojeg djetcta, drmusao na kolima, till, za-dovol- jan.
Francie jo u toploj tami, sto je obavijala put, pri-grli- la novonadjenu srecu. Josh je zeli za svoju zenu I Pa da su je kaznili, izbacili je iz sekte, ona jc znala da bi
je on jos uvijek primio k sebi, jos uvijek bi jo htjeo. Ni-je
joj postavljao nikakvih pitanja. Oh, kako je samo
mogla i misliti o udaji za Rawdona Redfcrna, koji ona-ko
smiono, slobodno postupa !
Iznenada sada, kad je Josh voli, svi obicaji u njezi-nom
zivotu — vjera njezinog naroda, povjerenje koje
ljudi imaju jedan u drugoga, proste ugodnosti zivota —
cinili su joj se neizmjerno dragi. Bog ce joj sigurno op-rost- iti
za njezinu stramputicu, koja joj se sada cmila
tako crna. Ona ce biti dobra zena Josh. Ona i I5og ce
nadoknaditi Joshu za ono §to je dopustila da se oskvrnc
njezin glas. Bog joj je tako dobar!
Kasnije se je sjetila, da joj Josh nije rekao da jo
voli — samo da ne 2eli nista na svijetu osim nje, i da
ce ju zeniti. Cudnovato je, da bi se sada, sa sreem tako
punim srecc, sjecala toga!
140 hiljada dece rodi sa fizickim
ili mentalnim defektima najteie
vrste. Njima nije dosta sto su nasa
voda i vazduh vei zaraieni radlo-aktivnof- du
do te mere da ie se u
nekoliko godina broj defektne dte
poduplati. Njima nije dosta £to
je zbog eksplozija Karbon 14 —
radioaktivni materijal koji razara
felije u covecjem telu i koji iivi
osam hiljada godina, Ho zna?i da
6e on razarati naSa tkiva wkovima
— ved napunio nasu atmosferu sa
deset procenata. Razne bolesti kao
sto je rak i lukemija (rak u krvi)
povedale su svoj napad na iivot
ljudi, iena i dece zbog ved posto-jec- e
radioakti"nosti uniHivsi vei
do sada preko 150 hiljada iivota!
Ovim ljudima koji gaje samo jed-nu
ambkiju, bolesnu ambiciju um-Sten- ja
komunizma, nije dosta sa-mo
ovo, nego jos povamiruju naci-za- m
i daju nuklearno oruije ne-maSc- im militaristima.
1'osle prvog svetskog rata tam-pan- a
je jtdna nemaflca prica sa
naslovom: "Kajzer je otisao —
general! ostaju". Danas. pole dru-go- g
svetskog rata, mogla bi se na-pisa- ti
knjiga sa naslovom: "Hitler
je otisao — general! su oetali".
Ostali su jer su ih sacuvali i po-vampi- riii amerifki imperijalteti.
Tim generalima — kojima ne bi
smeli dati ni najprimiti-nij- e orui-je,
luk I strelu — americki vojni
stru?njaci daju ne samo avlone t
tenkove nego i nuklearno oruije.
Isti ljudi koji su pomagali Hitlera
u nadi da ie on srusiti socijalistl-ek- i
sistem u Rusiji, naoruiavaju
danas njegove preostale generale
u istoj nadi, zaboravljajuii da je
Hitler napao na zapad pre nego
na Rusiju. Trebalo bi zapamtit! da
su danas 138 najviSih vojnih ko-manda- nata
u Zapadnoj Nemaikoj
sluiili kao oficiri i u Hitlerovoj
armiji. Treba imati na umu i to
da Zapadna Nemaoka daje u
NATO dvanaest svojih divizija od
ukupnog broja od 21, sto znaM vi5e
od pola Severnoatlantskog pakta
We pod kontrolom nemafkih ie-vanSi- sta.
I dok su Ilritanija i Ame-rik- a
snabdevale Nemaku sa rake-tam- a
u medjuvremenu je Her
Strauss, zapadnonemacki vojni mi- -
nistar, pnvatno pregovarao o upo-sUvlia- niu baza u faSistifkoj Spa- -
niji. Moida se neko zavaravao da
Amenka ne bi upotrebiia nuklear-no
oruije u lucaju rata ali niko
se ne moie zavaravati da wu Ne-mafk- oj
nece naci neki fanatik koji
bi imavi ovo oruije u-potreb- io vrlo
rado. Da je Hitler imao atomsku
bombu 1945 on bi je svakako upo-treb- io
iako je znao la bi to znafllo
samoubistvo. On je i tako IzvrMo
samoubistvo jer njemu ni u poce-tk- u,
a na kraju poRotovu. nije bik)
stale do sudbine covecant-a- , nego-d-o
njegovih bolesnih ambicija. Ka-da
se one nisu ostvarile on je hteo
da uniti i sebe i ceo вле. Treba
se setiti da je i jlan amerWfci mi-nister
oibrane (Forestall) hvtWo
samoubistvo, pesta-- M ! Jrtva.
ratne histerije u koj je gurae
amerifk! narod.
(Natai?e se)